Zašto nama nije toliko loše: imaju li američki studenti najveće dugove u svijetu?

Hrvatska možda i nije tako loša zemlja za studiranje.

Ako ništa drugo, sistem se pobrinuo da imamo besplatno obrazovanje koje ovisi samo o našoj volji za studiranje.

Amerikanci, sedma nacija u svijetu po bogatstvu, ujedino su druga najskuplja zemlja u svijetu za studente. 

Razlog tome leži u visokim školarinama, ali i najmu stanova. Prema podatcima iz 2013. godine, prosječan godišnji iznos potreban za studiranje je 25,226 dolara. Uz dodatak za smještaj, ova brojka se penje do vrtoglavih 35,705 dolara po osobi.

Pročitajte zanimljive činjenice o studentskim kreditima tamo, a onda razmislite je li nam uopće toliko loše kao što se priča.

Ogroman broj studenata ima zajmove

A kada kažemo ogroman, mislimo ogroman. Čak više od 40 milijuna studenata u Americi imaju neku vrstu kredita za plaćanje školarine. Da vam to stavimo u perspektivu, zamislite da cijela populacija Kanade, Poljske, Sjeverne Koreje ili Australije ima dug prema banci. To je čak četiri puta veće od populacija Švedske, a i osam do devet puta veće od populacije Hrvatske. Da, ogromno.

Edukacijski dug se nikada ne može izbrisati

Dakle, ako ste dužni zbog studentskog kredita, bit ćete dužni sve dok taj iznos ne isplatite. Čak se vaši kockarski dugovi mogu u dogledno vrijeme poništiti. Morbidno? Morbidnija je i činjenica kako velike američke korporacije uslijed velike količine tužbi mogu ispuniti dokument o zaštiti, kojime se jamči da te korporacije ne mogu bankrotirati. No, ako studenti zapadnu u dugove zbog kredita i ne uspiju sve pokriti, ovakav postupak nije moguć. Štoviše, kamate na kredite će im samo rasti dok banka ne počne oduzimati sve što posjeduju.

7 milijuna studenata prošle godine nije uspjelo isplatiti kredit

7 milijuna studenata čini oko 2% populacije Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga im se na dosadašnji dug dodalo 25% od već dugovanog iznosa kao penal. Da situacija bude još gora, oko barem 60% poslodavaca redovito prije upošljavanja provjerava imaju li budući zaposlenici dugove na računima. Ako je odgovor potvrdan, oni neće biti zaposleni te tako neće dobiti priliku da otplate taj isti dug. Začarani krug.

Neki od studenata vjerojatno nikada neće moći dobiti posao

Nastavno na prošlu točku, ove provjere onemogućavaju daljnje zaposlenje na koje god mjesto da se prijavite. Dugovi automatski isključuju i priliku da studenti budu zaposleni u državnim tvrtkama kojih u Americi ne manjka. Sveučilišta, štoviše, zadržavaju neke papire studenata te im onemogućavaju da dobiju posao ili neku višu poziciju dok ne isplate dugovanje prema matičnoj instituciji.

Porast dugova - pad plaća

Od 1999. godine, studentski krediti su se povisili za 500 %, no ovaj negativni trend prati i pad prosječne mladenačke plaće. Od 2000. godine, plaća za mlade ljude se smanjila za čak 10%

Mogući gubitak licence i/ili vozačke dozvole

Da, dobro ste pročitali. U prilog tome govori i slučaj iz 2011. godine, kada su 42 medicinske sestre iz Tennessee-ja izgubile medicinsku licencu zbog nepodmirenih dugovanja. U saveznoj državi Montani u periodu od tri godine, čak 617 ljudi je izgubilo VOZAČKU dozvolu.

Obitelj nasljeđuje dug

Ponekad nije dovoljno umrijeti da se dug poništi. Studenti privatnih sveučilišta mogu preminuti, ali u tom slučaju preostali dug će se preusmjeriti na članove obitelji. To dokazuje i slučaj iz 2004. godine, kada je Christopher Bryski doživio moždani udar te uslijed toga preminuo, a dug je prebačen na obitelj. Trenutno se vodi bitka da se uvede akt ''Christopher's Law'', kojim bi se ovakvi slučajevi spriječili. Razgovori oko ovoga su pokrenuti 2008. godine, kada je Donte, student, ubijen. Dug je prenesen na njegovu majku.

Odgađanje zasnivanja obitelji i kupovina

Od 2002. godine, odnos dugova i primanja se povisio s 43 na 49 promila. Ove brojke su rezultirale diskvalifikacijom prijavnica za prvu hipoteku nad kućom, a samim time se odgađa i zasnivanje obitelji, stupanje u brak i neka veća kupovina poput automobila ili vlastite kuće. Svake godine automobilska industrija gubi oko 6 bilijuna dolara.

Vlada profitira od studentskih dugova

Kada bi američka vlada bila privatna kompanija, bila bi najprofitabilnija u svijetu. U 2013. godini, vlada je zaradila oko 50 BILIJUNA DOLARA na studentskim dugovanjima.