Studenti o novcu i bankama: Novac je važan, znanje je važnije
HPB i portal Studentski.hr istražili su stavove studenata prema novcu i bankarskim uslugama te njihovo poznavanje financijskih pojmova. Istraživanje otkriva da su studenti bankarski klijenti s iskustvom.
HPB i portal Studentski.hr istražili su stavove studenata prema novcu i bankarskim uslugama te njihovo poznavanje financijskih pojmova. Istraživanje otkriva da su studenti bankarski klijenti s iskustvom.
Tijekom 2015. godine Hrvatska poštanska banka je u suradnji s portalom Studentski.hr istražila financijsku sliku studenta. Potaknuta kvalitetnim i vrijednim rezultatima, u veljači 2016. provelo su novo istraživanje uoči European Money Weeka. Ovog puta su se posvetili stavovima studenata o novcu i bankarskim uslugama te njihovom poznavanju financijskih pojmova.
Danas, 9. ožujka je u prostorijama HPB-a u Zagrebu Iskra Zidanić iz Ureda za korporativne komunikacije predstavila rezultate. Na početku je istaknula spomenuto prošlogodišnje istraživanje koje je dovelo do zanimljivih podataka. Naime, većina studenata ima na raspolaganju oko 500 kuna mjesečno, trećina ih za stan i hranu izdvaja oko 1500 kuna. Uglavnom štede za putovanja, a uskraćuju si druge oblike zabave. Čak 80% njih je spremno za volontiranje bez ikakvih naknada. Tematika novog istraživanja odličan je nastavak na navedene zaključke.
Novu anketu popunilo je 1093 studenta s područja cijele Hrvatske iako je najveći udio, njih 60% sa Sveučilišta u Zagrebu. U većoj mjeri je riječ o ženskoj populaciji jer studentice zauzimaju 67% od ukupnog broja ispitanika. Ispitanici imaju iskustva u poslovanju s bankama, pokazali su dobro znanje o financijskim pojmovima i bankarskim uslugama što ne začuđuje jer njih 84% ima otvorene račune u banci više od dvije godine, a trenutno ih sveukupno 98% ima svoj račun.
Temeljna teza ovog projekta jest da je novac važan, ali je znanje još važnije. Na pitanje što za ispitanika predstavlja novac, 84% je odgovorilo da je to samo iznos s kojim raspolažu, a izvor sreće prestavlja tek malom udjelu populacije, tek njih 5% i to uglavnom muškarcima.
Foto: HPB
Iznimno zanimljive rezultate pokazali su odgovori na pitanje što su za studente banke. Naime, za samo 4% kredit je prva asocijacija što zaista iznenađuje jer se takvom bankarskom uslugom inače koristi velik dio sveukupne populacije. Dok očekivano 33% ekonomista i prirodoslovaca banke vidi kao izvrsno mjesto za rad, budući liječnici nemaju izražen stav, odnosno ne razmišljaju o bankama.
Foto: HPB
Istraživanje je pokazalo da je za odabir banke većini studenata visina naknade glavni kriterij. Razlike od tek dvije do tri kune mogu predstavljati ključ odabira. Preporuke također imaju važnu ulogu, dok reklame na koje se učestalo troše velike svote novca privlače samo 1% studenata. Iskra Zidanić ističe da ju je to posebno iznenadilo jer je vjerovala da mlade ljude privlači upravo dobar marketing.
Foto: HPB
Svako treći ispitanik važnim smatra mobilno bankarstvo, a posebno se to odnosi na studente tehničkih fakulteta. Ovo je velika promjena u odnosu na prošlu godinu jer je mali dio ispitanika u 2015. koristio tu vrstu pogodnosti. Gotovo je zanemariv utjecaj vlasništva banke na privlačenje klijenata, studenti se u najvećoj mjeri vode ipak visinom naknade. Većina ih rijetko posjećuje banku, ali im je usprkos tome važna blizina i pristupačnost poslovnica, o čemu je danas progovorila studentica koja je odradila praksu u HPB-u:
– Mislim da je studentima bitnija lokacija poslovnice i visina naknade, nego u čijem je vlasništvu banka. –
Pretpostavlja se da je lokacija poslovnice, odnosno bankomata vrlo bitna jer je još prošle godine 80% studenata račune plaćalo isključivo gotovinom.
– Studentima je važna blizina bankomata i nemaju naviku plaćanja karticom. Npr. u zagrebačkim studentskim domovima boravi gotovo 10 000 studenata koji gotovinom moraju plaćati račune u menzama, stanarinu i slično. Logično je da će koristiti usluge banke koja im je "pri ruci". – istaknuo je Branimir Čulina, voditelj projekta Studentski.hr
Rezultati su razbili predrasude o štednji među studentima. Iako je uvriježeno mišljenje da će ovaj dio populacije o tome razmišljati tek nakon završetka fakulteta, pokazalo se da je samo 4% istih nezainteresirano za štednju. Zanimljiva je razlika po spolu na tom pitanju. Naime, studentice više štede od studenata. Sveukupno je njih 76% upućeno u vrste štednje što je impresivan podatak.
Upravo je dokazano da je financijska pismenost studenata znatno porasla. Više od 80% zna što je trajni nalog, a čak 59% zna koja banka nije odobravala kredite u švicarcima. Osim što je dovelo do bitnih spoznaja, istraživanje je izvrstan pokazatelj bankama da je potrebno uvažavati potrebe studentske populacije. Ona je zahvaljujući informiranosti i visokom stupnju obrazovanja zahtjevan segment klijenata. Usprkos tome što raspolažu malim mjesečnim novčanim iznosom, radi se o mladima koji prate cijene usluga, koje privlače različite pogodnosti i trendovi i koji traže vrhunsku uslugu.
