Studenti ekonomije slabo poznaju osobne financije
Mladi ljudi u Hrvatskoj svjesni su da uz postojeće stanje državnih financija i problem starenja stanovništva sami moraju osigurati svoju mirovinu, pokazalo je istraživanje magazina Banka predstavljeno na okruglom stolu „Osiguravatelji u 2012. – prioriteti su financijska pismenost“
Mladi ljudi u Hrvatskoj svjesni su da uz postojeće stanje državnih financija i problem starenja stanovništva sami moraju osigurati svoju mirovinu, pokazalo je istraživanje magazina Banka predstavljeno na okruglom stolu „Osiguravatelji u 2012. – prioriteti su financijska pismenost“
Za mirovinu treba štedjeti na bilo koji način, i to od što ranije životne dobi, smatra 44 posto studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodatnih 37 posto studenata smatra da se svaki pojedinac treba pobrinuti za svoju mirovinsku štednju kroz životno osiguranje ili dobrovoljne mirovinske fondove.
Kod studenata, kao i kod starije populacije, još uvijek je najprihvatljivija štednja u banci, koju preferira 59 posto ispitanika. Popularan oblik ulaganja za budućnost je i stambena štednja, za koju se odlučilo 54 posto ispitanika. Više od polovice anketiranih studenata dio novca uložilo bi u dodatno obrazovanje.
Za životno osiguranje odlučilo bi se njih 27 posto, mirovinske fondove 17 posto, a štednju kod kuće preferira 12 posto ispitanika.
Zanimljivo je da su studenti Ekonomskog fakulteta većinom nezadovoljni vlastitim poznavanjem financija, o čemu svjedoči činjenica da su svoju financijsku pismenost ocijenili trojkom, a još su kritičniji prema prosječnom hrvatskom građaninu kojem su dali ocjenu dva. Velik broj studenata iskazao je nepovjerenje prema financijskim institucijama, premda je hrvatski financijski sustav bez većih potresa prebrodio svjetsku financijsku krizu.
Na pitanje mogu li hrvatski građani vjerovati financijskim institucijama, čak 45 posto ispitanika dalo je negativan odgovor, uz obrazloženje da im je bitan isključivo interes vlasnika. Da financijske institucije ipak odgovorno upravljaju novcem koji im je povjeren smatra 24 posto anketiranih.
Na pitanje zašto je u Hrvatskoj slabo razvijeno životno, zdravstveno ili osiguranje mirovine, 71 posto ispitanika odgovorilo je da građani ne poznaju dovoljno značenje tih ulaganja. Da bismo to ispravili, nužna je aktivna suradnja osiguravatelja na programima financijske pismenosti kroz strukovne udruge. No presudna je uloga države, koja bi trebala kontinuirano upozoravati i educirati, napominje Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja.
U istraživanju magazina Banka koje je odobrio Ekonomski fakultet Zagreb sudjelovalo je 728 studenata, a anketni upitnik sadrži 12 pitanja o isplativosti ulaganja (ne)povjerenju u financijske institucije, razlozima nerazvijenosti osiguranja, ulozi stambene štednje, zaduženosti te o financijskoj pismenosti hrvatskih građana.
