Srednjoškolci i studenti napunili amfiteatar na Simpoziju o financijskom znanju mladih u Dubrovniku
– Financijsko znanje prosječnog građanina Hrvatske ocijenjeno je s tri što pokazuje da nismo nepismeni, ali ni jako pismeni. – istaknula je Snježana Levar iz Hrvatske narodne banke
– Financijsko znanje prosječnog građanina Hrvatske ocijenjeno je s tri što pokazuje da nismo nepismeni, ali ni jako pismeni. – istaknula je Snježana Levar iz Hrvatske narodne banke
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku u svjetskom i europskom tjednu novca organizirao je Simpozij FORCA 2016: Financijsko Obrazovanje – Razborita Cjeloživotna Aktivnost.
Na Simpoziju su, između ostaloga, predstavljeni rezultati dvogodišnjeg istraživanja o financijskom znanju srednjoškolaca koje su provele nastavnice Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, doc. dr. sc. Iris Lončar i mr. sc. Zrinka Golemac. Istraživanje je obuhvatilo 4601 srednjoškolca ili 84% ukupnog broja iz svih 15 srednjih škola na području DNŽ.
– Financijski je pismena osoba koja posjeduje osnovna znanja i spoznaje o ključnim financijskim konceptima i sposobnost primjene matematičkih vještina u financijskim situacijama. – rekla je doc. Lončar i naglasila kako je istraživanje strukturirano prema OECD INFE upitniku (OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, The Organisation for Economic Co-operation and Development).
Odgovorima na postavljena pitanja propitivalo se znanje vezano uz vremensku vrijednost novca, izračun jednostavnih kamata, složeno ukamaćivanje, realnu kamatnu stopu, definiranje inflacije, financijske rizike, problem diverzifikacije ulaganja i devizne tečajeve. Najlošiji rezultat zabilježen je na pitanju s temom vremenske vrijednosti novca na kojemu je točan odgovor ponudilo svega 13% srednjoškolaca. Najbolji rezultat srednjoškolci su pokazali na pitanju kojim je razmatrana tematika deviznih tečajeva gdje je točan odgovor ponudilo čak 68% anketiranih srednjoškolaca. Anketirani srednjoškolci, njih čak više od 65%, nisu znali odgovor na pitanja koja tretiraju tematiku realne kamatne stope i problem diverzifikacije ulaganja.
Uz to, zabrinjava činjenica da i u slučaju temeljnih financijskih koncepata, poput izračuna jednostavnih kamatnih stopa i definiranja inflacije, više od 55% srednjoškolaca ne zna odabrati točan odgovor na postavljeno pitanje. Zaključno, kao zabrinjavajući rezultat provedenog istraživanja utvrđeno je da samo 9% anketiranih srednjoškolaca posjeduje osnovno znanje i spoznaje o ključnim financijskim konceptima, dok ih čak 91% nema dovoljno financijskog znanja.
Snježana Levar iz Hrvatske narodne banke prikazala je rezultate istraživanja projekta Mjerenje financijske pismenosti, koji je, u organizaciji Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga, proveden na uzorku od 1049 ispitanika. U svom izlaganju govorila je i o tome kako najnižu razinu financijskog znanja imaju mlađi od 19 godina te osobe nižeg obrazovanja i nižih osobnih prihoda (ispod 3750 kuna). Pokazala je i kako je financijsko ponašanje nedovoljno povezano s financijskim znanjem, a mlađi od 19 godina najmanje su odgovorni prema novcu.
– Financijsko znanje prosječnog građanina Hrvatske ocijenjeno je s tri što pokazuje da nismo nepismeni, ali ni jako pismeni. 30% građana živi za danas, ne misleći na sutra.
Pozitivno je što je istraživanje pokazalo da 45% građana ipak ima dobro financijsko znanje. – zaključila je
Predavanje o važnosti financijskog obrazovanja i financijske pismenosti za društvo održala je dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U drugom dijelu Simpozija bankari su na praktičnim primjerima upoznali mlade s financijskim kategorijalnim sustavom. Rektorica prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah uvodno je pozdravila prisutne, posebice brojne srednjoškolce i studente koji su napunili amfiteatar do posljednjeg mjesta.
Simpozij se nastavlja 18.3. kad je na programu besplatna Škola financijske pismenosti namijenjena srednjoškolcima i studentima, koju će održati članice Štedopis Instituta za financijsko obrazovanje iz Zagreba.
Svjetski tjedan novca (Global Money Week) globalna je inicijativa koja se počela obilježavati 2012. godine Ovu ideju podržala je i European Banking Federation (EBF) pa se od 2015. godine prvi put i u Europi počinje obilježavati Europski tjedan novca (European Money Week). Cilj je istaknutih manifestacija na svjetskoj i europskoj razini potaknuti svijest o značenju financijske pismenosti i financijskog obrazovanja mladih.
