Samozapošljavanje mladih – novi europski trend
Gotovo 40% mladih u Hrvatskoj je nezaposleno. U Europi se taj problem pokušava ublažiti poticanjem samozapošljavanja. Riječ je o trendu koji još nije donio velike rezultate, ali djeluje obećavajuće.
Gotovo 40% mladih u Hrvatskoj je nezaposleno. U Europi se taj problem pokušava ublažiti poticanjem samozapošljavanja. Riječ je o trendu koji još nije donio velike rezultate, ali djeluje obećavajuće.
Poznata je činjenica da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj izrazito velika u usporedbi s razvijenim svijetom te da izravno i neizravno dovodi do odljeva mozgova. Naime, posljednji statistički izračuni pokazuju da je u listopadu ove godine ta stopa iznosila 17,2%, dok su mladi najugroženija skupina s gotovo 40%. U novijem dobu pojam samozapošljavanja postaje sve aktualniji i nameće se kao potencijalno rješenje za spomenuti problem.
Iako je samozapošljavanje dobilo zamah kroz ideje, rasprave, poticaje i slične instrumente, u praksi se ne može pohvaliti prevelikim uspjehom. Europske vlade počinju intezivnije poticati mlade ljude da na ovaj način počnu djelovati, ali statistike se još nisu znatno promijenile.
Na samozapošljavanju se nastavlja inzistirati jer ono, osim što dovodi do razvoja različitih vještina, pruža značajnu fleksibilnost na samom tržištu rada. Europska unija također podupire alternativni način zapošljavanja kroz neke od svojih glavnih institucija. Naime, Komisija pruža mladima mogućnost crpljenja njenih fondova u svrhu razvijanja njihovih poslovnih vještina.
Hrvatska bi možda trebala slijediti primjer Španjolske i Njemačke u kojima je stopa mladih, koji su sami sebi izmislili posao, veća od od prosječne. Međutim, uzmemo li te dvije države u obzir, nemoguće je pronaći pozitivnu korelaciju između postotka zaposlenosti mladih i postotka mladih koji se samozapošljavaju. Njemačka je posljednjih godina bila na samom europskom vrhu s tek 7% mladih nezaposlenih, ali se u Španjolskoj radilo o vrtoglavih 50%.
Ovakvu iznenađujuću situaciju možemo pripisati različitim činjenicama. Potpuno potresena financijskim krizama i sa situacijom u kojoj nije imala drugog izbora, Španjolska je morala stvoriti prilike za rad. Manje je očigledno da je do rezultata dovela poduzetnička tradicija i dinamičnost u zemlji. S druge strane, istraživanja su pokazala da mladi u Njemačkoj nisu pretjerano privrženi ovakvom načinu zapošljavanja jer nije razvijena poduzetnička kultura, ali je ono potaknuto od vrha kroz financiranje, savjetovanje i stvaranje mreže kontakata.
Samozapošljavanje je način kojeg svakako treba poticati, ali treba imati na umu da ono nije rješenje koje će izvući Hrvatsku iz problema. Postoje brojni izazovi koji sprječavaju mlade na ovakve pothvate. Uz financije i birokraciju, mentalitet nas često koči pa bismo trebali raditi na tom polju. Poduzetnički duh trebao bi se razvijati još od najnižih razina obrazovanja. S obzirom da je u našoj državi 2010. godine državnu potporu za samozapošljavanje iskoristio 81 pripadnik mlađe populacije, a 2014. čak njih 600, možemo govoriti o naznakama pozitivnog trenda.
