Mjesečni iznosi stipendija nedostatni za minimalne životne potrebe studenata!
– Iako dobivam stipendiju, morala sam raditi cijelo ljeto od jutra do mraka kako bih si mogla priuštiti samo život u drugom gradu. Nisam radila za neko ludo putovanje ili ekskluzivne izlaske ili nove skupe cipele. Radila sam za krov nad glavom. – tvrdi studentica Ivana.
– Iako dobivam stipendiju, morala sam raditi cijelo ljeto od jutra do mraka kako bih si mogla priuštiti samo život u drugom gradu. Nisam radila za neko ludo putovanje ili ekskluzivne izlaske ili nove skupe cipele. Radila sam za krov nad glavom. – tvrdi studentica Ivana.
Studentski život nije nimalo jeftin. Nakon što se pojedinac odluči napustiti toplo obiteljsko gnijezdo radi obrazovanja, pojavljuje se veliko pitanje financija. Mnogi roditelji nisu u mogućnosti poslati svoju djecu na školovanje u drugi grad, a kako bi se takve situacije izbjegle, omogućene su stipendije. No, je li zbilja navedeni problem riješen stipendijama?
U nastavku donosimo minimalni izračun mjesečnih troškova prosječnog studenta i usporedbu s najvećim iznosima stipendija – državnom stipendijom i stipendijom Sveučilišta u Zagrebu. Mjesečni iznos državne stipendije jest 1200 kuna, dok je iznos druge spomenute nešto manji – 1000 kuna.
Prilikom kreiranja minimalnog izračuna mjesečnih troškova razgovarali smo s nekoliko studenata kako bismo dobili što bolji prikaz životnih potreba studenata iz mjeseca u mjesec.
Najvažnija stavka u mjesečnom proračunu nalazi se na njegovom samom vrhu, a to je stanovanje. U Zagrebu, primjerice, studentima su na raspolaganju četiri studentska doma čija se cijena kreće od 100 kuna, tj. 200 kuna mjesečno ovisno o paviljonu u Studentskom naselju Lašćina. Studenti koji borave u Studentskom naselju Stjepan Radić mjesečno će izdvojiti 300 kuna, 375 ili 600 kuna za stanovanje, također ovisno o paviljonu. Dok će studenti koji se nalaze u Studentskom naselju Cvjetno naselje za krov nad glavom mjesečno izdvojiti iznos od 475 kuna, oni na Šari plaćat će 300. Cijene jednokrevetnih soba još su skuplje. Za izračun minimalnih troškova uzet ćemo prosječni iznos od 400 kuna mjesečno za studentski dom.
U studentskom domu nalaze se pojedinci koji su imali sreće ostvariti pravo na stanovanje, no velika većina studenata bila je prisiljena iznajmiti stanove i živjeti u podstanarstvu s cimerima. Najmanji prosječni iznosi koje student izdvaja za život u stanu kreće se 200 do 300 eura mjesečno, ovisno o kvartu i broju cimera. Za izračun minimalnih troškova prosječnog studenta uzet ćemo manji iznos od 200 eura te već sada zaključiti kako studentima koji nisu ostvarili pravo na dom stipendija ne pokriva niti krov nad glavom.
Razgovarali smo s Ivanom, studenticom 3. godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci koja nažalost nije ostvarila pravo na smještaj u jednom od riječkih domova.
– Bio je veliki problem kada nisam ostvarila pravo na dom, starci su bili uvjereni da neću moći doći studirati u Rijeku. Iako dobivam stipendiju, morala sam raditi cijelo ljeto od jutra do mraka kako bih si mogla priuštiti samo život u drugom gradu. Nisam radila za neko ludo putovanje ili ekskluzivne izlaske ili nove skupe cipele. Radila sam za krov nad glavom.
Još jedna velika stavka na financijskom planu jest prehrana. Srećom, velik broj studentskih menzi prisutan je u gradovima i u sklopu fakulteta, stoga studenti nikada nisu predaleko od ručka za 6,5 kuna koliko iznosi cijena menija. Uzmimo u obzir da se studenti u prosjeku hrane dva puta dnevno u menzi te ne uzmu uvijek obrok koji je u potpunosti unutar menija. Ako uračunamo i doručak, iznos koji potroše na hranu na dnevnoj bazi jest oko 30 kuna. Tijekom mjeseca na hranu ukupno potroše oko 900 kn.
U ovom trenutku, iznos stipendije više nije dovoljan za pokrivanje najskromnijih mjesečnih troškova prosječnog studenta – a nismo niti spomenuli ostale minimalne potrepštine bez kojih standard života iznimno jako i vrlo brzo pada. Naime, radi se o higijenskim i medicinskim potrepštinama u koje možemo dodati i one fakultetske poput fotokopiranja skripti. Na ukupnu računicu dodajemo još 400 kuna.
Tijekom početnih godina fakulteta odlasci doma češći su nego kasnijih godina, no kada mladi studenti odlaze doma za vikende, iako potroše za kartu, uštede određeni iznos na prehranu toga mjeseca. Ivana putuje iz Slavonije najviše jednom mjesečno te joj cijena karte varira između 250 i 300 kuna.
Razgovarali smo sa studentom 2. godine FER-a Milanom koji je podijelio s nama kako i uz stipendiju i uz boravak u domu i uz roditeljsku pomoć svejedno mora raditi svako ljeto kako bi si mogao priuštiti luksuzne stvari poput kava, izlazaka, odjeće i slično.
– Moram priznati da sam sretnik što imam mogućnost boraviti u studentskom domu. Primam državnu stipendiju od 1200 kn koja nije ni blizu dovoljna da pokrije sve nužne studentske troškove. Kako bi mi pomogli, roditelji mi nadoplaćuju svaki mjesec 800 kuna tako da mi ukupni budžet iznosi 2000 kuna. Uz fakultet ne stignem raditi zbog velikog broja obaveza i rasporeda koji zna biti od jutra do mraka. Preko ljeta radim sezonu kako bih si od te zarade mogao priuštiti kave, izlaske, nekakvu kartu za koncert ili putovanje.
Kada na kraju sve zbrojimo, dolazimo do zaključka kako stipendija ne pokriva studentima niti minimalne troškove života.
Mjesečni troškovi prosječnog studenta:
- 400 kuna za stanovanje u domu
- 900 kuna za prehranu
- 100 kuna za javni prijevoz
- 400 kuna za potrepštine za fakultet, higijenske, medicinske potrepštine
- 300 kuna za kartu doma
- 300 kuna za kave, izlaske, shopping, kino, karte za koncert.
Ukupno: 2400 kuna za studente koji žive u studentskom domu. Odbijemo li od navedenog iznosa najveći mogući mjesečni iznos stipendije, a to je 1200 kuna, dolazimo do iznosa od 1200 kuna. Redovni studenti koji iz mjeseca u mjesec te iz godine u godinu ostvaruju zavidne rezultate na fakultetima i tako dobivaju financijsku potporu ne mogu od nje preživjeti, ma koliko god skromno živjeli.
