Iz perspektive studentskih centara: ova godina donijela niže satnice i manje posla
Dok Studentski centar u Zagrebu dnevno broji po dvadesetak oglasa, SC u Splitu jedva ima do tri oglasa. Posla je manje, a automatski je i cijena obavljenoga posla niža. Međutim, u Osijeku smatraju kako nije riječ o izbjegavanju zapošljavanja studenata.
Dok Studentski centar u Zagrebu dnevno broji po dvadesetak oglasa, SC u Splitu jedva ima do tri oglasa. Posla je manje, a automatski je i cijena obavljenoga posla niža. Međutim, u Osijeku smatraju kako nije riječ o izbjegavanju zapošljavanja studenata.
Trendovi nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj zbog pandemije koronavirusa postaju negativniji – mnoga su radna mjesta ugašena, pa burza rada dodaje desetke nezaposlenih na popis, no što je sa studentima? Prvi su bili na odstrelu kada je došlo do zatvaranja u ožujku; pojedini su im poslodavci onemogućili rad u, primjerice, trgovinama do daljnjega (što je trenutačno ipak djelomice vraćeno u normalu). Postavili smo nekoliko primjerenih pitanja studentskim centrima u Zagrebu, Osijeku i Splitu glede aktualnih oglasa za posao i opće potražnje za studentima. U nastavku donosimo njihovo gledište na borbu studenata koji se moraju, s naglaskom na tu riječ, sami snalaziti i financirati svoj studij.
Sanacijski upravitelj Studentskog centra u Zagrebu Mirko Bošnjak opovrgava pad potrebe za zapošljavanjem studenata te ističe kako je potreba zapravo u blagom porastu već dva mjeseca. U prosjeku se na dan zaprimi dvadesetak narudžbi za posao, a radna se mjesta popune tijekom dva-tri dana. U Osijeku se nakon prvog vala u ožujku i travnju osjetio blagi oporavak u svibnju i lipnju, no svakako je došlo do poremećaja u ponudi i potražnji poslova u kontinentalnoj Hrvatskoj indirektno izazvanim lošom turističkom sezonom. Studenti koji bi u normalnim okolnostima otišli na rad na more, primorani su ostati.
Voditeljica ureda ravnatelja Studentskog centra u Splitu Adriana Hrstić smatra da je pandemija uvelike ostavila traga u segmentu potražnje za studentima jer je turistička sezona bila znatno kraća i neizvjesna, a samim time i slabija u odnosu na prošle godine. Ponude za posao relativno su rijetke, nema raznolikosti, a i obavljanje posla svedeno je na minimum – do 30 dana.
– Nažalost, ponuda je vrlo malo. Tijekom sezone imali smo desetak upita za studentima na dnevnoj bazi, a prošle je godine, primjerice, bilo i do 50 dnevno. Trenutačno na dan imamo po dvije ili tri ponude. Samo vremensko trajanje posla znatno je kraće, što studentima, nažalost, ne ide u prilog jer im je potreba za radom u kontinuitetu svedena na minimum. – kaže A. Hrstić.
Rukovoditelj Studentskog servisa u Osijeku Tihomir Milinović napominje kako se ne može govoriti o izbjegavanju zapošljavanja studenata jer je, općenito govoreći, došlo do pada potrošnje uslijed smanjenja poslovnih aktivnosti. Točnije, manje je kupaca i posjetitelja u, primjerice, trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima, pa poslodavci stignu obaviti sav posao sa svojom stalnom radnom snagom. Optimistično smatra kako se svakako može očekivati porast u potražnji studenata iako su oglasi i dalje sporadični, pojavljuju se s vremena na vrijeme, no ne može se još govoriti o konkretnim podatcima o zaposlenosti studenata.
– Stanje nije isto u odnosu na prošlu godinu, no poslodavci koji trebaju studente uglavnom imaju njihove podatke u svojim bazama te ih zovu prema potrebi. I dalje je potražnja veća od ponude, no to ne sprječava studente koji samoinicijativno odlaze poslodavcu i nude svoje životopise i/ili molbe. Sami se bore na tržištu i pokušavaju naći posao koji bi im odgovarao prema njihovu slobodnom vremenu i obvezama na fakultetu. Objavljen oglas na našoj stranici, stoga, ne može biti mjerodavan podatak o zaposlenosti. – ističe T. Milinović.
Jasno je kako se studenti prijavljuju na poslove prema osobnim sklonostima te da se prednost daje bolje plaćenim poslovima, onima koji se obavljaju u popodnevnim i večernjim satima ili vikendom. Odnosno, u potrazi su za poslovima koji ne bi remetili njihove akademske obveze. Iz studentskih centara u Zagrebu i Osijeku kažu kako su u normalnim uvjetima najbolje plaćeni fizički poslovi, kao i poslovi za koje su potrebni posebna znanja i vještine, usluge prevođenja i poslovi iz grupe informatičkih usluga. Manju satnicu, zaključno, imaju radovi u ugostiteljstvu, trgovinama i proizvodnji. No, iz Osijeka kažu kako to tijekom pandemije nikako ne može biti mjerilo jer je poglavito smanjen obujam posla. Iz SC-a Split napominju kako je tijekom pandemije koronavirusa čak i bilo potražnje za studentima u poslovima anketiranja i IT sektoru, no ponuda ugostiteljskih poslova, ispomoći u trgovini, rada u kinu, pranja brodova i promocija bila je vrlo mala. Odrazilo se to i na cijenu po satu rada studenata:
– Uglavnom se prosječna cijena kretala od 25 do 30 kuna po satu. Prošle godine cijena je pojedinih navedenih poslova dostizala i 50 kuna po satu. – kaže Adriana Hrstić.
Zaključuje se da je pandemija zapravo postavila brojne prepreke studentima u skladu s kojima nije tako lako doći do rada koji bi se obavljao u kontinuitetu. U Splitu i Osijeku s tom su se tvrdnjom složili, dok SC u Zagrebu smatra kako je situacija sa zaposlenošću studenata ipak ostala slična kao i prije pandemije.
