Budući akademski građani ne puštaju vodu nakon nužde i ostavljaju uloške na krivim mjestima

U studentskim domovima sve je moguće, pa tako i govno u tušu. Iza zatvorenih vrata svašta se može pronaći, a sami nas studenti uvjeravaju da, iako se to često misli, nisu svi budući akademski građani čisti, kulturni i uredni. 

Jednoga jutra prije faksa Petar, stanar Studentskog doma Stjepan Radić, otišao se otuširati i nešto mu je misteriozno smrdjelo:

– Kad sam otvorio vrata, vidio sam govno, brat bratu, kao da se slon posrao tamo. Odmah sam izašao i otišao u drugo krilo na tuširanje. To sigurno nije netko tko živi u domu jer onaj tko živi u domu ne bi to nikad napravio. Ali da je bio student, bio je sigurno. Uvijek postoji neka budala koja ne cijeni ništa i koja ne misli na druge, nego samo gleda kako bi napravio neko sranje, ovaj put doslovno. Studenti u domu su inače super, osim ovoga nisam imao nikakvih problema, pogotovo s ljudima u mojem krilu, uvijek svi pozdrave, pristojni su i nemam stvarno ništa loše za reći o studentima koji tu žive.

Počevši studij, mnogi studenti počinju živjeti samostalno, slobodni kao ptice. Nema više majki koje su uvijek čistile za njima i upozoravale ih na smeće iza njih. Možda su se previše trudile da ih odgoje te na kraju, nakon uloženog truda, nisu uspjele, pa su pale ispit. I dok neki nemaju problema s ostavljanjem nereda iza sebe, drugi se zgražaju i ne vjeruju kako je netko tako odgojen.

Antonija, bivša stanarka poznate Save, malo se iznenadila koliko su ljudi opušteni i koliko ih to ne zabrinjava.

– Kao bivša sam se stanarka Save iskreno iznenadila ponašanjem ljudi u domu jer sam vjerovala kako su ljudi koji idu na faks odgovorni i pristojni te, s obzirom na to da žive s drugima, puno obzirniji. Često sam znala birati tuševe jer su bili puni dlaka, a dlake znače i slab odvod te zadržavanje vode u tušu, što nije nimalo ugodno. Ulošci pored wc-školjke i papir također nerijetke slike. Ne mogu se previše žaliti jer me na ljetnom smještaju u drugom paviljonu dočekala puno gora slika, koja uključuje prljave zidove. Mislim da tete imaju puno posla i njima uvelike dugujemo jer one čiste ono što ne bi trebale kad bi ljudi imali samo malo više obzira, ali i kućnog odgoja. To svakako podrazumijeva i prljav rešo za kuhanje, zalijepljenu tjesteninu, proliveno pivo, vino i drugi alkohol, podove za koje ti se lijepe cipele od istog tog alkohola. Sve je to studentski i mogu razumjeti da se ne razmišlja, pogotovo kada se popije, ali treba biti dovoljno savjestan da se drugi dan pogleda iza sebe. Ako ne možeš pogledati i počistiti za sobom u prostoru u kojem živiš i želiš da ti bude ugodan, ne znam kako ćeš na radnom mjestu ili u budućem stanu koji ćeš dijeliti s dečkom/curom. 

– Nismo imali nikakvih značajnijih problema s prljavštinom na Šari, sve je relativno čisto. Međutim, ako ćemo o iznimkama, zna se dogoditi poneki vikend kada partijaneri ostanu do kasno u noć i stvaraju buku koja smeta nekima koji pokušavaju učiti ili spavati. – kaže Kristina, stanarica Studentskog doma Ante Starčević.

Ivona koja stanuje na Cvjetnom kaže kako se nije susrela sa sličnim neugodnostima. Zašto je Sava tako problematična? Možda se razlog krije u tome što studenti u spomenutim domovima imaju svoje kupaonice i moraju sami čistiti za sobom, dok ih ovdje dijele, pa to čine čistačice. Kako bismo čuli njihova iskustva, obratili smo im se, ali tvrde da o tome ne smiju pričati. Možemo samo zaključiti da nije lako biti u njihovoj koži.

Postavlja se pitanje što ovakav način ponašanja govori o budućim visokoobrazovanim osobama? Hoće li baš kao Meursault biti inertni prema svemu što se odvija oko njih ili će ipak naučiti pokupiti nered iza sebe.