Ima li sreće u igrama na sreću ili kako na brzaka pronaći nove najbolje prijatelje
Bezazlena razbibriga ili teret koji vučeš za sobom? Igre na sreću češće se okrenu na nesreću. Dok podijeliš svima, ne ostane ništa.
Bezazlena razbibriga ili teret koji vučeš za sobom? Igre na sreću češće se okrenu na nesreću. Dok podijeliš svima, ne ostane ništa.
Prije nego uplatiš listić, odabereš strugalicu ili sjedneš za automat, razmisli kome ćeš sve morati dati te pare ako ih osvojiš. Onom prijatelju što te uvijek žica cigare, sestri, bratu, rođaku iz donjeg sela, stricu što je zaradio i sve spiskao još na arbajtu gore na sjeveru, ujni što ti od četvrtog rođendana poklanja samo čarape, susjedu što vječito gleda dnevnik pojačan na 300, pa i državi. I što će ti ostati? Neće biti za novi auto, stan ili daleko putovanje.
Četiri kune. Toliko sam ja dobila na svojoj prvoj strugalici. Točnije, dugoj. Na prvoj sam dobila drugu besplatno, a onda na njoj te pišljive četiri kune. Ni paket žvaka time nisam mogla kupiti. Ni meni u menzi. Prosječan igrač mnogo više izgubi negoli dobije u cijeloj svojoj igračkoj karijeri. Kad se na njegov račun pogoste svi birtijski kraljevi, novčanik se isprazni brzinom kojom se ego nakon dobitka napuhao.
Vjerojatnost da pogodim veći iznos je bila poprilično mala. No sretnih dobitnika ima. Ponekad se zalomi da netko pogodi jackpot. Baš je ovih dana jedna osoba iz naše male zemlje izvukla nešto više od pola milijuna kuna jer je pogodila pet brojeva iz velikog bubnja. Da je kojim slučajem ubola još jedan, dobila bi 23 milijuna. Strašan novac za prosječnog građanina, sitnica za poduzetnike koji nude igre na sreću. Njihovi su izgledi za dobitkom mnogo veći. Jer da nisu, ne bi se tim poslom bavili – toliko je jednostavno.
U jednom trgovačkom centru pult s igrama na sreću stoji preko puta banke i mjenjačnice. Na strateškoj poziciji vreba žrtve poput pauka u kutu sobe, a u njegovu se mrežu zaplete toliko mnogo ljudi da podaci o teme ne postoje. No postoji statistika registriranih korisnika Hrvatske lutrije koji svoju sreću okušavaju preko interneta. Prema izvješću iz 2016. njih je 220 tisuća, a poduzetnici koji se bave tom djelatnošću ukupno (na internetu, raznim pultovima i poslovnicama) su prikupili nešto manje od 2,7 milijarde kuna prihoda, najviše u proteklih 16 godina. Zamislite, ovi poduzetnici godišnje uberu 92,4 kune po stanovniku. Brojke iz EU-a neću ni spominjati, to guglajte sami. Reći ću vam samo da se radi o desecima milijardi eura. Lijepa svota.
K tomu još i država kupi svoj dio kolača. Za sve lutrijske dobitke iznad 750 kuna plaća se 10 posto poreza. Za one iznad 10 000 plaća se 15 posto, 30 000 i više oporezuje se s 20 posto, a ako kojim slučajem pokupite vreću s 500 000 kuna, za podmirivanje priljepaka ostat će vam 30 posto manje.
Na stranu s tim – jedan od najvećih problema koji se javlja kao posljedica ove vrste zabave, uz ovisnost, jest depresija. Mnoga su istraživanja pokazala kako sretni dobitnici ipak nisu tako sretni. Neki od njih ipak žive u obilju do kraja života, no većini novac ne donese blagostanje. Primijećeno je kako među ovom populacijom raste stopa samoubojstva. Instant bogaćenje nije recept za sreću.
Pa ti razmisli 'oćeš li ili nećeš.
