FOTO: Rođendan posljednjega talijanskog genija
Jedan od posljednjih talijanskih genija, začetnik baroknog pravca u umjetnosti, rođen je na današnji dan davne 1598. godine. Izuzev senzibilne skulpture, ovaj se poznati Talijan okušao i u arhitekturi, a njegova djela i dan danas krase jednu od najpoznatijih bazilika na svijetu. Dakako, riječ je o Gian Lorenzu Berniniju.
Jedan od posljednjih talijanskih genija, začetnik baroknog pravca u umjetnosti, rođen je na današnji dan davne 1598. godine. Izuzev senzibilne skulpture, ovaj se poznati Talijan okušao i u arhitekturi, a njegova djela i dan danas krase jednu od najpoznatijih bazilika na svijetu. Dakako, riječ je o Gian Lorenzu Berniniju.
Gian Lorenzo Bernini, Gianlorenzo ili Giovanni Bernini rođen je na današnji dan, 7. prosinca 1598. godine u Napulju, ondašnjem Napuljskom Kraljevstvu. Bernini je bio jedan od najvećih kipara 17. stoljeća, ali i nenadmašan arhitekt. Stvorio je barokni skulpturalni stil i razvio ga do te mjere da je zasjenio sve druge umjetnike toga umjetničkog razdoblja.
Berninijev otac bio je firentinski kipar koji se nakon nekog vremena preselio u Rim. Već je tada mladi Gian Lorenzo marljivo radio, zbog čega je ubrzo dobio pohvale raznih slikara i mentorstvo pape Pavla V. Na njegov je rad uvelike utjecala antička (grčka i rimska) plastika koja se nalazi u Vatikanu, ali i njegovo poznavanje renesansnog slikarstva s početka 16. stoljeća. Pod mentorstvom kardinala Scipiona Borghese, člana papinske obitelji, Bernini je isklesao svoju prvu važnu skulpturalnu grupu – Eneju i Anhiza kako napuštaju Troju, Plutona i Prozerpinu te Apolona i Dafne. Nekoliko poprsja koja je napravio u tom periodu, uključujući poprsje kardinala Bellarminija, pokazuje svijest o povezanosti glave i tijela, a njegova promišljanja o teksturi kože, kose i sjena prekinula su Michelangelovu svijest i tako obilježila rađanje novog razdoblja u povijesti zapadnjačke skulpture.
Berninijev je rad bio oblikovan u duhu Rimokatoličke crkve, što je sasvim logično s obzirom na razdoblje u kojem je živio. Zanimljivo je da je išao na misu svaki dan te se pričešćivao dvaput tjedno. Bernini je pod patronatom pape Urbana VIII. počeo stvarati nove i drugačije vrste spomenika, one nadgrobne i fontane. No njegov je doprinos najvidljiviji u gradu Rimu, za koji je izradio brojne fontane. Najpoznatije su fontana Triton na trgu Barberini te Fontana četiriju rijeka na trgu Navona. Najveći primjer njegovoga umjetničkog sazrijevanja koronarna je kapela Santa Maria della Vittoria u Rimu. Kapela u sebi krije poznatu skulpturu pod nazivom Ekstaza Sv. Tereze, mistično iskustvo velike španjolske karmelićanske reformatorice Tereze od Avila u čijoj se viziji pojavio anđeo probodena srca.
Esktaza Svete Tereze, IZVOR: Wikimedia
1655. godine prihvaća poziv kralja Luja XIV., napušta Rim i odlazi u Pariz kako bi dizajnirao novu francusku kraljevsku rezidenciju. Bernini je već tada bio toliko popularan i poznat da su, navodno, na cestama kojima je on prolazio nastajale gužve jer su ga svi htjeli vidjeti. No ubrzo je sav njegov sjaj počeo blijediti. Naime, počeo je uzdizati talijansku umjetnost, a to je izazvalo nezadovoljstvo Francuza.
Umro je 28. studenoga 1680. godine u dobi od 81 godine U trenutku smrti smatran je jednim od najvećih europskih umjetnika, ali i jednim od najvećih ljudi uopće. Bio je posljednji od talijanskih genija, a barokni stil, čiji je začetnik upravo Bernini, pomogao je pri stvaranju posljednjega talijanskog stila koji je postao međunarodnim standardom. Berninijeva smrt obilježila je kraj talijanske umjetničke hegemonije u Europi.
