Iako se očekuje da poslovi koji zahtijevaju višu stručnu spremu, poput knjigovođa, financijskih stručnjaka i inženjera, budu bolje plaćeni, stvarnost na tržištu rada u Hrvatskoj pokazuje drugačiju sliku.

Iako je prosječna plaća rasla, sektorska razlika ostaje očita.

Cijena rada ne bi trebala ovisiti samo o tržišnim uvjetima već i o društvenoj svijesti o tome koliko je obrazovan kadar vrijedan.

Neki smatraju da je tužno što mladi i njihovi roditelji prolaze kroz financijske i emocionalne borbe, jer su možda puni ambicija i perspektive, samo da bi na kraju bili razočarani plaćom.

Kako bi preživio, ovaj školski kuhar vikendom dodatno konobari, dostavlja hranu i radi na svadbama.

Što se tiče milostinje i dodatnih prihoda, Zeba ističe da se ti iznosi troše na održavanje crkve, plaćanje računa, a dio se odvaja te ide direktno nadbiskupiji. Konkretno, od nedjeljne milostinje, 80 posto prihoda ostaje u župi, a 20 posto se predaje u nadbiskupiju.

Vlada predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun, odnosno poslodavci će, ako zaposlenik izrazi želju, plaću moći isplatiti i na žiro račun.

Dodatkom u kolektivnom ugovoru predviđena su i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna te dara za djecu s 600 na 754 kune. Također, očekuje se i početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće, a isti bi se trebao dogoditi najkasnije u rujnu iduće godine. 

Usporedimo li plaće u Hrvatskoj za neka zanimanja u odnosu na američke plaće uvidjet ćemo da smo potplaćeni.

Doznajte u kojim su djelatnostima najveće plaće.