Poboljšanje memorije

Zašto je nakon učenja najvažnije - spavati?

Spavati nakon učenja

Ispitni rokovi su tu, a svi studenti koji su vični kampanjskom učenju i neprospavanim noćima, za bolje rezultate trebali bi razmisliti o svojim navikama.

Čuli smo to stotinu puta: naspavaj se, odmori se, noć prije ispita moraš spavati barem 6 sati Iako krizne situacije ne dozvoljavaju miran san, izgleda da bismo ipak morali ostaviti sve i otići u krpe. Nova studija provedena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u New Yorku prvi put donosi fizički dokaz da je nakon učenja jako bitno spavati.

Ta je studija iznijela potvrdu da spavanje nakon učenja potiče rast dendrita, kratkih nastavaka živčanih stanica u mozgu. Preko dendrita odvija se komunikacija među živčanim stanicama te prijenos informacija u sinapsama (mjesto u kojem se impuls prenosi s jedne stanice na drugu). Aktivnost živčanih stanica tijekom dubokog sna ključna je za rast dendrita.

Istraživanja provedena na miševima pomogla su u dokazivanju hipoteze da san potiče utvrđivanje naučenog, a netom zapamćenim činjenicama znatno osnažuje temelje. Naime, detektirane su fizičke promjene u motoričkom korteksu, dijelu mozga odgovornom za voljne kretnje.

Redovno spavanje za bolju memoriju

Prof. dr. sc. Wen-Biao Gan, profesor neuroznanosti i fiziologije te član Instituta za biomolekularnu medicinu, kaže da se odavno znalo da san ima važnu ulogu u učenju, ali dosad nije pronađen fizički mehanizam koji je odgovoran za taj fenomen. Njegovo istraživanje prikazalo je te specifične spojeve na ograncima dendrita koji olakšavaju stvaranje dugoročnog pamćenja.

Na staničnoj razini, za san se ne može reći da je umirujući. Stanice koje rade punom parom dok pamtimo nove stvari ponavljaju naučeno za vrijeme dubokog sna, kad su moždani valovi spori, prestane REM faza, a s njom i sanjanje. Znanstvenici su već prije mislili da se na tom noćnom ponavljanju temelji formuliranje dugoročnog pamćenja i prisjećanje novih podataka, ali nikad nisu pronašli strukturne promjene koje podupiru taj proces.

Da bi lakše pratili što se događa, dr. Gan i kolege koristili su miševe kojima su ugradili gen za ekspresiju flourescentnih proteina u neuronima. Pomoću specijalnog laserskog scanning mikroskopa (LSM), pod kojim proteini flouresciraju, bilo im je lako vidjeti i pratiti rast nastavaka dendrita prije i nakon što su miševi naučili održavati ravnotežu na štapovima koji su se vrtjeli. S vremenom su naučili isto i kad su se vrtjeli brže.

Neuroni pod LSM
 
Neuroni pod LSM, FOTO: berkeley.edu
 

Kad su dokumentirali rast dendrita, počeli su ispitivati utjecaj sna na te fizičke promjene. Dvije grupe miševa su učile, s tim da je jedna grupa učila, a onda spavala sedam sati Druga je učila isto toliko, ali je ostala budna narednih sedam sati. Usporedba podataka dviju grupa o rastu njihovih dendritičnih nastavaka pokazala je znatno smanjenje rasta kod nenaspavanih miševa.

Isti zadatak, različiti načini učenja

Još jedno zanimljivo otkriće je da vrsta zadatka koju su miševi učili određuje koja će dendritična grana rasti. Također, ako istu stvar uče na različit način, sinapse se stvaraju na različitim granama istog neurona. To je samo daljnji dokaz da učenje potiče vrlo specifične strukturne promjene u mozgu. Primjerice, miševima koji su trčali naprijed stvorili su se drugačiji nastavci nego miševima koji su trčali unatrag, što znači da učenje specifičnog zadatka uzrokuje promjene na specifičnim dijelovima mozga.

– Zamislite stablo na kojem raste lišće (nastavci) na jednoj grani, ali ne i na drugoj. Kad naučimo nešto novo, to je kao da specifična grana prolista. – kaže dr. Gan.

Na kraju eksperimenta prikazali su da se stanice u motoričkom korteksu koje su aktivne dok miševi uče, reaktiviraju tijekom dubokog sna.

Svi ti podaci bitan su uvid u funkcionalnu ulogu neuronskog ponavljanja, procesa u kojem mozak koji spava ponavlja zadatke koje je naučio tijekom dana Ta je reaktivacija živčanih stanica vrlo bitna za rast njihovih specifičnih spojeva, a samim time i ključna da bismo nešto dobro naučili.

Komentari na članak

Vezani članci

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

Studenti uživaju

Reci prehladi NE

10 načina kako se ne razboljeti ove zime

Osim predivnog božićnog ugođaja, snijega, kolača i kuhanog vina, sa zimom dolazi i jedan nepoželjan gost, svima dobro znana gripa i prehlada. Naporna i iscrpljujuća, jednostavno nas ne pušta na miru i onemogućava nam uživanje u pravom zimskom ugođaju.

Vip alumni program

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Vipnet pokrenuo natječaj za dvostruko veću, drugu generaciju Vip alumni programa

U godinu dana Vipnet će u svakog kandidata uložiti preko 100 tisuća kuna kroz plaću koja će iznositi 6 tisuća kuna bruto, edukacije, program međunarodne razmjene i ostale pogodnosti. Prijavi se i ti!

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

(Budući) HR manageri, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto HR managera, bez obzira na prethodno iskustvo, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Pravni fakultet/Sveučilište

344. rođendan zagrebačkog sveučilišta

Tjedan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovini 17. stoljeća. To je ujedno i najstarije hrvatsko sveučilište, a u Europi je svrstano u sveučilišta s najdužom tradicijom.