Predvidljivo iracionalni

Iz psihološke perspektive: Zašto volimo citate, životne trenere i život na društvenim mrežama?

https://pixabay.com/en/read-book-reading-literature-books-369040/

Povodljivost za drugima ponekad je vrlo privlačna, pogotovo kada su u pitanju životni treneri, inspirativni citati ili dijeljenje privatnog života na društvenim mrežama. Donosimo psihološku stranu povođenja za drugima i razloge zašto to radimo.

Nastavljajući sa serijom članaka Predvidljivo iracionalni, bavimo se pitanjem povodljivosti za drugima. Nakon što smo promišljali o povođenju za drugima kada su fakultetske obaveze u pitanju, sada se dodirujemo općenitijih životnih situacija. 

Zašto volimo (motivacijske) citate?

Kada se osjećamo loše ili nemotivirano, ponekad ćemo posegnuti za citatima koji će nas inspirirati. Znanstvenici tvrde da je to dijelom zato što ljudski mozak bolje obavlja stvari ako netko vjeruje da on to može, odnosno ako ga netko podupire, a inspiracijski citati dio su samomotivacije. Neki ljudi pronalaze značenja u citatima, iako oni ponekad nemaju smisla ako se zapravo razmisli o njima. 

Riječi imaju moć, a posebice način na koji se odlučimo izraziti. Citati, kao i reklamni slogani, moćno su oruđe u prenošenju poruka što znaju i političari te zato unajmljuju ljude koji im pišu govore. Ljudi su uvjetovani da se povode za vođama i traže motivaciju i inspiraciju u drugim ljudima, stoga pažljivo odabrane riječi mogu dugo ostati u sjećanju.

Najveća opasnost prijeti kada se motivacijskim citatima pokušavaju liječiti dublji psihološki problemi što može dovesti do pogoršavanja samog problema. Citati koji nas potiču da ignoriramo strah, ljutnju ili tugu štete nam zato što su to sve normalni osjećaji i ponekad su potrebni da nastavimo dalje normalno ili da prebolimo nešto. Oni koji će nas potaknuti da te osjećaje ne usmjerimo u nešto negativno prihvatljivi su, štoviše dobrodošli. 

Pozitivne su afirmacije potvrđivanje mozgu onoga u što već vjerujemo i, osim što izazivaju pozitivne osjećaje, zdrave su, ali samo ako su afirmacije, odnosno ako je to ponavljanje ili podsjećanje na ono što zapravo vjerujemo, a ne prisilno tjeranje da se osjećamo bolje. Pronaći razloge u sebi i oko sebe da se osjetiš dobro, a ne ponavljati isprazne citate, zapravo će dovesti do pozitivnih emocija zato što se pozitivne afirmacije uglavnom temelje na činjenicama.

Zašto volimo vjerovati životnim trenerima?

Iako  se većina life coucheva obrazuje, trenira i ima seanse s klijentima jedan na jedan, u svijetu je trenutačno popularno slijediti životne trenere, ili one koji se tako predstavljaju, koji su uglavnom samo dobri motivacijski govornici. U moru informacija mnogi od nas traže nešto ili nekoga tko će nam reći što je ispravno i kojim putem krenuti, a životni treneri uglavnom iskorištavaju te slabosti kako bi zaradili. Njihov je zadatak slušati aktivno ono što govoriš (ali i ono što prešućuješ) kako bi lakše shvatili što je bitno za tebe i kojim putem trebaš krenuti. Cilj im je procijeniti trenutačno stanje na željenom području života, odrediti krajnji cilj i pronaći načine kako da se postignu ti ciljevi. Mogu biti korisni, ali mora se raditi o osobama koje posjeduju znanje iz psihologije ili psihoterapije i koji su trenirani za to. Sve što čujete od njih morate procijeniti s nekoliko stajališta, procijeniti koliko je općenit njihov govor, ali ih i usporediti s drugima. 

Popularni životni treneri na društvenim mrežama ili YouTubeu objavljuju sadržaj koji je dovoljno zanimljiv i općenit da privuče interes šire publike, ali ako želite ući u dubinu morate biti spremni platiti pristup tom znanju.Lažni životni treneri ispraznim citatima, jednostavnim psihološkim trikovima i ne-specificiranjem stvari privlače publiku na svoje profile, web-stranice ili seminare uživo. Ponekad se radi samo o prepakiranju stvari koje drugi trener govori, a ponekad se radi o uspješnoj osobi koja pokušava uvjeriti ljude da i oni mogu biti uspješni ako samo slijede njezine savjete.


Vezano: Misliti glavom ili povesti se za ostalima – evo što studenti kažu


Zašto imamo potrebu svoj život živjeti na društvenim mrežama?

Znanstvenici su utvrdili da dobivanje lajka na društvenim mrežama izaziva u ljudskom mozgu istu reakciju kao i kada dobijemo na kockanju te je jednako ovisno. Razina dopamina koju korištenje društvenih mreža izaziva u ljudima veća je od razine koju izaziva alkohol ili cigarete, što znači da nam je njima teže odoljeti. Dijeljenje detalja iz svog života povezano je s nekoliko različitih razloga, najčešći je oblik želja da se sebe prikaže u boljem svjetlu, ali i traženje validacije od drugih ljudi zbog nezadovoljstva u vlastitom životu. Komunikacija uživo nam otežava da smislimo i prenesemo sve informacije o sebi koje želimo i način na koji ih želimo prenijeti, ali društvene mreže omogućavaju da se prikažemo kako god želimo uz dovoljno vremena da razmislimo o tome. 

Dijeljenje informacija koje su drugi objavili izaziva reakciju u mozgu kojom se nagrađuje za učinjeno dobro djelo, ali i pomaže ljudima da se povežu i osjete kao dio zajednice. Iako su istraživanja pokazala da se uglavnom radi o određenoj osobi ili malom broju osoba koje želimo zadiviti određenom objavom, a ne o većoj zajednici.

A ponekad samo uslikaš preslatki selfie i želiš to podijeliti sa svijetom.

Komentari na članak

Vezani članci

djetelina s četiri lista-sreća

Znanstveni dokazi

Studenti koji pišu ispite sretnom kemijskom ostvaruju bolje rezultate

Sreća je važan dio našeg života jer sve što radimo smatramo kako ovisi o količini sreće koju imamo. Znanstvenici tvrde kako sreća ne postoji, već se radi o samoispunjavajućem proročanstvu.

Mobitel, Izvor: Pixabay (https://pixabay.com/en/iphone-smartphone-apps-apple-inc-410311/)

#hešteg

16 znakova da je Instagram najvažnija stvar u tvom životu

Instagram slovi kao najveća društvena mreža s preko 25 milijuna korisnika, a osim za dijeljenje fotografija, koristimo ga za kreiranje vlastitoga sadržaja, praćenje (uhođenje) prijatelja i slavnih te raznorazne druge stvari.

Facebook logo

Nije se samo „news feed” promijenio

Novi izgled Facebook stranica

Facebook uvodi promjene u izgledu Facebook stranica samo par dana nakon što je objavio promjene u izgledu „news feeda”.

Psihologija u praksi 2017.

Stručni skup

Brojni stručnjaci iz psihologijske prakse gostuju na ovogodišnjem PuP-u

Novi stručni skup „Psihologija u praksi” održat će se 17. ožujka na kampusu Borongaj. Stručnjaci iz psihologijske prakse predstavit će svoje stvarne radne obaveze.

Freshhh 2015

Freshhh 2015.

Upoznajte Ininu Freshhh finalisticu i lice s plakata, Luciju Jukić

Kako bismo vam približili natjecanje i motivirali vas za prijavu, popričali smo s Lucijom Jukić, natjecateljicom iz 2012. godine koja je sa svojim kolegama Alenom Kišom i Naderom Othmanom sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu otputovala na finale u Budimpeštu.