Misliti glavom ili povesti se za ostalima – evo što studenti kažu
„Svi to rade, zašto ne bih i ja", govore si studenti kada odluče preskočiti predavanje ili učiti iz skripte. Donosimo iskustva studenata koji objašnjavaju kada je dobro učiniti što i ostali, a kada je potrebno promisliti o takvim postupcima.
„Svi to rade, zašto ne bih i ja", govore si studenti kada odluče preskočiti predavanje ili učiti iz skripte. Donosimo iskustva studenata koji objašnjavaju kada je dobro učiniti što i ostali, a kada je potrebno promisliti o takvim postupcima.
U novom tjednu projekta Predvidljivo iracionalni bavimo se promišljanjem o samostalnosti tijekom studiranja. No, ovaj put ona se ne odnosi na život bez roditelja u domu ili stanu, već na donošenje vlastitih odluka i prihvaćanja posljedica istih.
Vjerujemo da ste se više puta u životu našli u situaciji u kojoj ste se odlučili povesti za postupcima drugih ljudi. Bilo da niste znali kako reagirati i što učiniti ili vam se o tome nije dalo razmišljati, odlučili ste postupiti po primjeru drugih. To se zasigurno ponovilo dolaskom na fakultet. Čuli ste starije kolege da govore kako je za prolazak određenog ispita potrebno naučiti skriptu od dvadesetak stranica umjesto tri knjige od po dvjesto stranica. Svi kolege s vaše godine printaju skriptu i uče iz nje. Vrlo je vjerojatno da se nećete zamarati literaturom, već također posegnuti za skriptom i tako pripremati ispit. Ako uz pomoć skripte ispit i položite, nema dvojbe da ćete sljedeći put kad stariji studenti preporuče skriptu opet učiniti isto.
Takav se način učenja u psihologiji naziva operantnim uvjetovanjem koje radi na principu nagrada i kazni. Prolazak ispita je nagrada za učenje iz skripte i zato nas potiče da to učinimo idući put. Pad ispita bila bi kazna te idući put ne bismo olako učinili istu pogrešku.
Razgovarali smo s nekoliko studenata i provjerili što su sve na fakultetu radili povodeći se za svojim kolegama. Svi su nam potvrdili da uče iz skripti, pogotovo ako je riječ o dosadnom predmetu. Neki su nam rekli da ih sami sastavljaju te onda iz njih uče jer se ne mogu uvijek osloniti na postojeće materijale. Također, studenti često upisuju izborni predmet po uzoru na većinu kolega, potpisuju jedni druge na predavanjima ili ne dolaze redovito na predavanje na koje i ostali ne dolaze. Doduše, naglašavaju da to na početku studija nisu radili olako, već su se na takve postupke odvažili nakon što su upoznali način rada pojedinog profesora.
Kao razlog takvom ponašanju navode činjenicu da su bili lijeni sami postupiti drugačije i išli su linijom manjeg otpora:
– Zato što sam išla linijom lakšeg otpora. Ako drugi mogu, zašto se ne bih mogla i ja provući koji puta, i zato što su drugi isto radili, savjest me ne bi toliko pekla što i ja to radim. Manje sam se osjećala krivom zbog toga što sam radila jer su i drugi isto radili.
– Možda je riječ bila o dosadnom predmetu, lošem predavaču ili sam smatrala da su dolasci na to predavanje gubitak vremena i da uloženo vrijeme mogu bolje iskoristiti.
Činjenica da većina studenata neće doći na predavanje nekima ulijeva sigurnost i potiče ih da učine isto jer smatraju da neće biti sankcionirani za takvo ponašanje. Ako do sankcija dođe, tješi ih spoznaja da neće biti jedini:
– Činila sam što i ostali jer kako kaže High School Musical: We're all in this together!
Ipak, postupati kao i ostali nije našim sugovornicima uvijek bilo idealno rješenje. Naglašavaju kako priče starijih studenata ne moraju uvijek biti pouzdane, a i ako jesu, ne znači da će profesor istu praksu ponavljati u svakoj generaciji. Također, neodgovorno ponašanje smatraju nedoličnim budućim akademskim građanima i naglašavaju da je dolazak na neobavezna predavanja često bio ključ za polaganje ispita:
– Postojalo je nekoliko predmeta na kojima se znalo da se može prepisivati i profesori su to puštali, ali iskreno smatram da si nijedan akademski građanin to ne bi smio dopustiti. Ali nažalost, jako veliki broj istih si to dopušta.
– Činjenica da sam od 5 osoba čula da se može proći samo sa skriptom to apsolutno ništa ne znači. Možda su baš oni imali sreće, možda se profesoru taj dan nije dalo ispitivati, možda mu se zamjerim ako dođem samo sa znanjem iz skripte i možda budem poslije imala puno više problema, nego da sam na samom početku pripremila ispit iz literature.
Na pitanje je li im se za vrijeme studiranja više isplatilo slušati ostale ili misliti svojom glavom, jednoglasno odgovaraju da je uvijek bolje samostalno misliti i oslanjati se na vlastitu intuiciju. Ne umanjuju važnost iskustva starijih kolega i njihove savjete, ali su svjesni rizika koje povođenje za njima donosi te kao ključno ističu kritički odmak od postupaka ostalih kolega:
– Neka prihvate savjete starijih i skripte, ali neka im priđu s kritičkim odmakom. O profesoru će najgore govoriti osoba koju je rušio – ne tražiti savjete od ponavljača koji će ih prepasti, nego od onih koji su uspješno položili taj predmet, ali sve samostalno.
Nema dvojbe, prespavati koje neobavezno predavanje ili položiti ispit učenjem iz skripte jer Svi to rade nije najgore što možete učiniti na fakultetu. Ipak, uvijek na umu morate imati zašto ste tu, i da često više uloženog truda donosi i više plodova. Poslušajte što drugi govore, ali dobro razmotrite njihove postupke i učinite ono što je najbolje za vas i što smatrate ispravnim. Znanje vam nitko ne može oduzeti, a vremena za odlazak na kavu uvijek ima i nakon predavanja.
