Provjerili smo koliko odgađanje obveza loše utječe na studente i kako to spriječiti
Znanstvenici procjenjuju da 25 do 75 posto studenata odgađa akademski rad, a istraživanje iz 1997. godine pokazalo je da je jedan od glavnih razloga nezavršavanja doktorskih disertacija upravo odgađanje pisanja. Najveći problem kod studenata jest smatranje kako moraju biti određenog raspoloženja kako bi obavili zadatak.
Znanstvenici procjenjuju da 25 do 75 posto studenata odgađa akademski rad, a istraživanje iz 1997. godine pokazalo je da je jedan od glavnih razloga nezavršavanja doktorskih disertacija upravo odgađanje pisanja. Najveći problem kod studenata jest smatranje kako moraju biti određenog raspoloženja kako bi obavili zadatak.
Nedavno smo započeli novu seriju članaka pod nazivom Predvidljivo iracionalni te smo se bavili temom samokontrole. Odgađanje obveza i kontrola samih sebe u činjenju suprotnoga nužno su isprepleteni, stoga iduća tema kojom se bavimo jest upravo prokrastinacija – najdraža studentska aktivnost u ispitnom mjesecu.
Vjerojatno su mnogi od vas postali svjesni činjenice da odvajate sate na trivijalne znakove sreće (gledanje cijele sezone omiljene serije odjednom, noćni izlasci ili općenito ljenčarenje po stanu) u periodu koji biste trebali utrošiti na rad ili projekte vezane uz fakultet. Bilo da odlažete završetak zadatka za posao, izbjegavate zadaće ili kućanske poslove, odgađanje obveza može imati velik utjecaj na vaš posao, ocjene i život.
Prema Very Well Mind internetskom portalu, znanstvenici procjenjuju da 25 do 75 posto studenata odgađa akademski rad, a istraživanje iz 1997. godine pokazalo je da je jedan od glavnih razloga nezavršavanja doktorskih disertacija upravo odgađanje pisanja.
Kod studenata javlja se nekoliko glavnih motiva koji također rezultiraju odgađanjem obavljanja određenih zadataka. Naime, precjenjuju koliko im je vremena preostalo do roka za predaju zadaće, seminara ili sličnoga i koliko će u budućnosti imati motivacije, a podcjenjuju koliko će im određene aktivnosti oduzeti vremena i smatraju kako moraju biti određenog raspoloženja i volje kako bi nešto učinili.
Brojne su negativne strane odgađanja obveza. Nećete osjetiti samo stres i kronični umor već će i rastreseno ponašanje utjecati na vaše društvene odnose. U neugodnu poziciju stavljate svoje prijatelje, obitelj, kao i kolege studente te suradnike time što ne znaju trebaju li vam vjerovati na riječ da ćete obaviti određeni zadatak do roka, pa automatski stvarate i njima stres.
Prema nekim znanstvenicima postoji 15 temeljnih razloga za odgađanje obveza, a u prvih pet jesu: nerazumijevanje što se točno i na koji način treba učiniti, naviknutost na rad u zadnji trenutak, vjerovanje kako se bolje radi pod pritiskom, zaboravljanje te čekanje da vas pukne inspiracija.
Psiholozi smatraju kako se osobe koje svakodnevno odgađaju svoje obveze razlikuju od onih koji to tek rijetko ili povremeno čine. Osobe koje ne odugovlače usredotočuju se na zadatak koji se treba obaviti. Također, imaju snažnije razvijen osobni identitet i manje su zabrinuti onime što psiholozi nazivaju društvenim poštovanjem (kako se i koliko sviđamo drugima) koje je u suprotnosti samopoštovanju koje definira naše osjećaje prema samima sebi. Takve su osobe često povezane sa savjesnošću koja se nalazi u Big five teoriji o osobnosti. Savjesne osobe posjeduju i vještine samodiscipline, upornosti i osobne odgovornosti.
Nasreću, brojni su savjeti kako se možete boriti s navikom odgađanja obveza i početi s njihovim obavljanjem.
- Suočite se sa svojim strahom, a razlikujemo, u ovom kontekstu, strah od neuspjeha, strah od pogrešaka, pa čak i strah od uspjeha. Ako se bojite uspjeha jer smatrate da ga ne zaslužujete, važno je shvatiti da vas vaše samohendikepiranje možda sprječava u postizanju ciljeva.
- Napravite popis zadataka. Započnite s izradom popisa obveza sa stvarima koje želite i/ili morate postići. Ako je potrebno, stavite datum pored svake stavke ako postoji rok koji trebate ispoštovati. Procijenite koliko će dugo trajati izvršenje svake stavke, a zatim udvostručite taj broj kako ne biste upali u kognitivnu zamku podcjenjivanja koliko će dugo trajati svaki projekt.
- Raščlanite projekt na više lako održivih/upravljivih dijelova. Kada se suočavate s velikim projektom, možda se osjećate zastrašeno ili beznadno kada shvatite obujam svoga rada. U tom trenutku zapišite pojedinačne stavke na popis, podijelite ih u niz koraka i rješavajte tim redoslijedom.
- Uklonite sve potencijalne smetnje. Odredite si razdoblje tijekom kojega ćete si isključiti svaku smetnju (glazbu, televiziju, mobilni uređaj ili računalo) te to vrijeme iskoristite kako biste svu svoju pozornost posvetili učenju i/ili pisanju rada.
- Nagradite se. Nakon ispunjenja zadatka (ili čak malog dijela veće cjeline) važno je nagraditi se za uloženi trud. Prepustite se nečemu što vam je zabavno i ugodno, počastite se čokoladicom ili voćem, pogledajte video na YouTubeu ili epizodu omiljene serije, bacite pogled na društvene mreže – ali budite svjesni da vam cilj nije opet provesti sate online.
Živjeti hakuna matata životom možda se čini najboljim trenutačnim bijegom od fakultetskih obveza i zadaća, no kasnije ćete žaliti za izgubljenim vremenom – a baš će vam nedostajati ta tri sata koja ste proveli gledajući najnoviji film. Dobro organiziran dan kasnije će vam jamčiti bezbrižan užitak, bit ćete sretni jer ste, za promjenu, nešto učinili na vrijeme. Osim što nikako ne stižete na početak predavanja.
