S druge strane katedre

Asistenti naznačili što je presudno za zapošljavanje na fakultetu

profesor, asistent, odijelo, ploča

Biti s druge strane katedre i biti onaj koji ocjenjuje nije tako jednostavan posao, a mi smo saznali kako do takvoga posla doći i koliko je zahtjevan.

Osnovnoškolsko, srednjoškolsko, a osobito fakultetsko obrazovanje sigurno vas je nekoliko puta natjeralo da se zapitate kako je biti s druge strane, odnosno kako bi bilo bar na kratko zamijeniti ulogu s vašim učiteljem, nastavnikom ili profesorom. Koliko god možda idilično izgledalo biti osoba koja neće morati učiti za nadolazeći ispit ili biti osoba kojoj vrijeme ispitnih rokova nije najveći neprijatelj, put do te pozicije zahtijeva puno truda i vremena, a što je presudno za dolazak do radnog mjesta asistenta – otkrilo nam je dvoje sugovornika.

Mario Pintarić svoje je životno poglavlje kao djelatnik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za povijest umjetnosti, počeo nakon završetka fakulteta, za što se odlučio na diplomskoj godini studija. Izabran je kao znanstveni novak / mladi istraživač pod mentorstvom doc. dr. sc. Damira Tulića u sklopu Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti koji financiraju Hrvatska zaklada za znanost i Europska unija. Suradnik je na projektu ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine Ljubav prema istraživanju i terenskom radu bili su presudni za njegovu odluku da karijeru započne kao znanstvenik, ali i nastavnik.

– Završio sam studij povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Moj put započinje upisivanjem diplomskog studija povijesti umjetnosti, općega smjera na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Tada sam se u sklopu kolegija Metodologija znanstvenog istraživanja i Oltarna pala u Veneciji prvi put susreo s istraživanjem i znanošću. Istraživanja za navedene kolegije rezultirala su novim znanstvenim doprinosima koji su mi omogućili daljnja istraživanja uz mentorstvo doc. dr. sc. Damira Tulića i prof. dr. sc. Nine Kudiš. Još sam kao student izlagao na dva znanstvena skupa i objavio izvorni znanstveni članak u koautorstvu s mentorom doc. dr. sc. Damirom Tulićem. Iako sam imao prosjek ocjena na diplomskom studiju iznad 4,5, smatram da to nije najvažniji uvjet koji garantira daljnji uspjeh. Svakako je preporučljivo biti aktivan tijekom studija u studentskim udrugama ili u projektima, ali najvažnija su istraživanja koja rezultiraju novim otkrićima i pokazuju znanstvenu zrelost. – izjavio je asistent Pintarić.

Drugi sugovornik diplomski je studij završio 2009. godine, no po završetku fakulteta nije odmah radio kao asistent. Na odluci da bi se htio baviti onime čime se danas bavi može zahvaliti i kolegama i poznanicima jer je upravo u razgovoru s njima shvatio da se želi baviti znanošću te nastaviti obrazovanje na poslijediplomskom studiju.

– Do posla koji danas radim došao sam tako što sam slučajno naišao na oglas za posao asistenta na fakultetu te sam se odlučio prijaviti na taj natječaj, iako nisam imao prevelikih očekivanja da ću biti primljen. Iako je važno da studenti koji se žele baviti znanošću budu angažirani u izvannastavnim aktivnostima i raznim projektima, u mom slučaju presudila je činjenica da sam imao izvrstan uspjeh tijekom studija i da sam bio izrazito motiviran nastaviti školovanje na doktorskom studiju. Profesori koji su mi predavali bili su izrazito susretljivi, puno su mi pomogli da se snađem u svijetu znanosti i visokog obrazovanja te su mi dali brojne korisne smjernice za obavljanje ovoga posla. U početku je bilo zanimljivo, ali i neobično naći se s druge strane ogledala. Moram napomenuti da je za ovaj posao potrebno puno samodiscipline i odgovornosti jer ponajviše o vama samima ovisi hoćete li uspjeti izvršiti sve potrebne obaveze na vrijeme, tako da je bitno znati se dobro organizirati, biti uporan i voljeti rad s ljudima.

S obzirom na primjere naših sugovornika za posao asistenta na fakultetuvažna je vaša želja da se bavite znanošću, motiviranost za konstantnim učenjem, a ne može se zanemariti ni odličan prosjek, iako on ne mora nužno biti dokaz znanja i upućenosti u područje kojim se bavite. Premda se može činiti bajnim da upravo vi podučavate mlađe generacije i budete s druge strane, prema riječima našeg drugog sugovornika, često je potrebno žrtvovati vlastite interese i slobodno vrijeme kako bi se nešto odradilo do određenog roka, ali kada ostvarite željeni cilj shvatite da ništa nije bilo uzalud i da se vaš trud isplatio.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti uživaju

Studentske mudrosti

20 stvari koje nas je faks naučio

Čemu nas je faks naučio? Jesmo li zapamtili koju definiciju ili napokon naučili numerirati stranice za seminar? Pročitajte istinu koja je jasna kao dan svakom studentu!

MZOS logo

Muke za magistre informatologije

Apsurd hrvatskoga visokog obrazovanja: zastarjeli Pravilnik ide na štetu studenata

Bez obzira na kvalifikacije koje su ju činile najboljom kandidatkinjom za posao, radno je mjesto naše sugovornice dobila manje kompetentna osoba s diplomom koja ne odgovara zahtjevima radnoga mjesta. No sve se može jer tako kaže Pravilnik. Apsurdima u hrvatskom obrazovnom sustavu nema kraja.

Morske radosti

Pet savjeta da vam mozak ostane aktivan kroz ljeto

Neka vam mozak ostane u formi do početka faksa!

Ljeto je vrijeme zasluženog odmora. Puštanja mozga na pašu, reklo bi se. Potrebno je to vrijeme iskoristiti za najbolji mogući odmor u kojemu vaš mozak ipak nešto radi, kako na jesen ne biste učili kako se pravilno drži kemijska!

studenti na okupu

Zbogom studentskim pelenama

25 životnih lekcija koje donosi druga godina fakulteta

Prva godina na fakultetu nauči nas mnogo toga – gdje su sve menze, što je studentski ugovor, kako preživjeti ispitne rokove… Ali i puno više od toga – iskustva na fakultetu, u novim gradovima, s novim i starim prijateljima, studentskim srijedama i studentskim poslovima – neprocjenjiva su.

Mobitel, Izvor: Pixabay (https://pixabay.com/en/iphone-smartphone-apps-apple-inc-410311/)

Ljeto je došlo

FOTO: 15 poruka koje ćete tijekom ljeta vjerojatno poslati kolegama s faksa

Izaći iz dobro uhodane rutine dolaskom ljeta i odmora od faksa nije tako bezbolno, iako je i dalje ugodno. Kada se vratimo natrag u svoje rodno mjesto iz grada u kojem studiramo, prvi dio studentskoga života koji će nam nedostajati bit će kolege i cimeri.