Zanimljivosti o snovima i spavanju
"...jer sav život - to je san, a san su i sami snovi."
"...jer sav život - to je san, a san su i sami snovi."
Sanjamo dok spavamo, sanja(ri)mo kad smo budni, no ipak se svjesno stanje jave razlikuje od onog nesvjesnog u snovima kojim ne možemo upravljati kako želimo. Upravo zato je svijet snova zanimljiv, misteriozan, intrigantan, no ponekad i opasan. Trećinu svog života provedemo u snu, a znanstvenici smatraju kako je sanjanje probavni sustav mozga, stoga vam donosimo 14 zanimljivosti o snovima i spavanju koje možda niste znali, a ako i jeste, ponovimo gradivo!
1. Rekord za besane noći držao je 17-godišnjak iz SAD-a u svrhu znanstvenih istraživanja 1964. godine, a uspio je ostati budan čak 264 sata. Od tada je njegov rekord bio često obaran, ali nije evidentirano je li oboren. No Guinessova knjiga rekorda više ne podržava slične eksperimente jer su vrlo štetni za ljudsko zdravlje pa često mogu biti i pogubni. No vjerujemo da vi nemate problema s nesanicom već upravo suprotno, ali gledajmo to s pozitivne strane - zdravije je od poremećaja sna!
Također, potrebno je samo 4 dana bez sna kako bismo počeli halucinirati, tako da ne morate konzumirati droge već jednostavno nemojte spavati. Eksperimentiranje sa snovima može biti opasno, imajte to na umu, koliko god vas privlačilo i intigriralo.
2. Mit o tome kako ne biste trebali buditi nekoga tko hoda u snu zbilja je - mit.
Naime, često ljudi tvrde kako je opasno buditi nekoga tko hoda u snu jer to u hodajućem spavaču može pobuditi ljute, agresivne i opasne reakcije. Svašta! Osoba će, ukoliko ju probudite, reagirati isto kao i svatko koga probudite nakon sna; zbunjeno i dezorijentirano. Buđenje ovih osoba može biti više korisno negoli štetno jer je za njih spavanje opasno i lako se mogu povrijediti.
3. Snovi muškaraca i žena uglavnom se razlikuju. Tako muškarci češće sanjaju kako provode vrijeme van kuće, u snovima su aktivniji i često sanjaju strance, a u 70% slučajeva sanjaju o muškarcima. Snovi žena su pak češće vezani za emotivne odnose s ljudima koje žena poznaje i voli, uz to su njihovi snovi pozitivniji i ugodniji od muških (budući da oni često u snovima osjećaju agresiju i negativne osjećaje), a podjednako sanjaju i o muškarcima i o ženama. Također, ženama je potrebno sat vremena sna više nego muškarcima, a manjak upravo tog jednog sata može biti jedan od uzročnika depresije. Nadalje, žene se za vrijeme trudnoće sjećaju više svojih snova od drugih, s obzirom na hormonalni poremećaj u tijelu tijekom trudnoće.
4. Mala je vjerojatnost da ćete se sjećati sna ako vas probudi alarm jer će zbog traume svo sjećanje prijeći u zaborav. Da je barem to moguće i na javi. Tako znanstvenici tvrde da ukoliko želite zapamtiti barem dio svojih snova, probudite se polako, u nekoliko minuta, a tijekom tog perioda razmišljajte o onome što ste sanjali.
Također preporučuju što manju vizualizaciju slika koje vam prolaze kroz glavu jer - san bježi ako ga proganjate. Nadalje, tijelo ipak ima i svoj prirodni biološki sat. Primjerice, kada se probudimo nekoliko minuta prije alarma, što možemo zahvaliti hormonu u ljudskom tijelu - adrenocorticotropinu. Ovaj hormon smatra se ljudskim internim alarmom, aktivira se nekoliko sati prije buđenja i znanstvenici smatraju kako ovaj hormon priprema naše tijelo za stresne i naporne aktivnosti koje slijede tijekom dana. Dakle, kažite sebi kako se morate rano ustati sljedeći dan, što će biti dovoljan stimulans za aktiviranje ovog alarma. Ili ipak nabavite pravi alarm, just in case.
5. Novorođenčad i bebe provedu oko 80% spavanja u REM fazi sna, što znači da jako puno sanjaju. Ujedno su istraživanja pokazala kako djeca sanjaju životinje češće nego odrasli ljudi, no ipak sanjaju kraće snove i oko 40% tih snova su noćne more. Znanstvenici smatraju kako kroz njih djeca pokušaju savladati strahove iz jave.
6. Kvaliteta sna ovisi o fazi spavanja u kojoj sanjamo. Tako se najdetaljniji i najpovezaniji snovi javljaju u REM fazi, dok su snovi u fazi 1 i 2 jednostavniji i kraći. Također, snovi koji se javljaju tijekom najdubljeg sna vrlo su nepovezani i ponekad nisu ništa više od boje ili osjećaja. Istraživanja su pokazala kako ljudi koji se češće sjećaju svojih snova, snažnije reagiraju na zvukove tijekom sna od onih koji baš i ne pamte svoje snove.
7. Naravno, postoje i ljudi koji se boje spavanja i koji boluju od klinofobije, intenzivnog straha od odlaska u krevet, ali i samostalnog spavanja i noćnih mora, dok se neki pojedinci boje spavati jer misle da bi tako mogli utonuti u smrt.
8. Manje sna također znači i manje alkohola, što je dobro ako ste pred bankrotom, ali ipak slavite život, prolaze i padove. Tako nedostatak sna kroz pet dana utječe na vaš organizam kojem je tad potrebna puno manja količina alkohola kako biste se napili.
9. Što se tiče boja u snu, one za svakoga pojedinačno imaju različito konotativno značenje. Primjerice, ako netko sanja crvenu boju, u njemu to budi osjećaj strasti, dok nekome drugome možda budi osjećaj agresije. Iako strast može ponekad biti kao borba s bikovima ako imate takav pogled na svijet i odnose.
10. Naravno, "problem" s kojim je svatko od nas upoznat - internet - također snosi krivicu za poremećaj spavanja, a u prilog tome ide i mogućnost cjelodnevnog pristupa internetu.
11. Većina ljudi tijekom noći sanja oko 90 minuta, a najduži snovi traju 30-45 minuta i javljaju se ujutro. Možda je i to jedan od razloga bojkotiranja rastanka od kreveta.
12. Ako hrčete, ne sanjate. Ili jedno ili drugo.
13. Bivši kronični pušači tvrde kako, nakon što su prestali pušiti, imaju puno življe snove!
14. Ljudi koji su tijekom života gledali crno-bijele filmove na TV-u imaju snove s manje boja od onih koji su od djetinjstva gledali TV u boji. Noir snovi!
– Noću mozak metaforički guta, probavlja i filtrira informacije, a onda poput crijeva eliminira bespotrebne. – zaključuje klinički psiholog Rubin Naiman.
