(Javne) tajne studijskih programa

Otkrivamo sve što trebaš znati o studijima stranih jezika na hrvatskim fakultetima

strani jezici

Na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Splitu i Rijeci moguće je studirati preko 20 različitih stranih jezika. Koje su prednosti studiranja stranih jezika, koje su razlike među pojedinim smjerovima, što uopće očekivati od studija jezika, je li pametno studirati jezik bez ikakvog predznanja i je li studiranje dvaju jezika nemoguća misija? Odgovori slijede u članku.

Strani jezici mogu se učiti na razne načine – od tečajeva u školama stranih jezika, Duolingo tečajeva, preko gledanja serija i filmova do boravka u stranim zemljama. Poznavanje stranih jezika bez sumnje ima mnogih prednosti – lakše sporazumijevanje u inozemstvu, gledanje filmova bez titlova, izgleda impresivno u životopisu, a i prema nekim istraživanjima povećava inteligenciju. No je li potrebno studirati strani jezik da bi ga se naučilo? Zašto uopće studirati strani jezik? Treba li znati govoriti strani jezik prije nego što se upiše studij tog jezika? U sklopu serije članaka (Javne) tajne studijskih programa donosimo vam odgovore na ta pitanja.

Što očekivati od studija stranog jezika?

Studiranje stranih jezika, što će potvrditi bilo koji student ili profesor nekog jezika, nije slično ni jednom tečaju. Čak i ako jezik ne zahtijeva određeno predznanje, gradivo se brzo prolazi te se od studenata očekuje da puno rade sami kako bi povećali svoje vladanje jezikom. Posebnost studija jezika takozvane su jezične vježbe. Iako se plan i program, pa i naziv samog kolegija jezičnih vježbi, razlikuje od jezika do jezika i od fakulteta do fakulteta, puno zadaće, inzistiranje na razumijevanju i uporabi gramatičkih pravila te visoki kriteriji za prolaz kolegija (primjerice, za 2 na anglistici u Zagrebu i Rijeci potrebno je 75% riješenosti) zajedničke su karakteristike svih jezičnih vježbi.

Osim vježbi, studenti jezika slušaju i razne lingvističke kolegije na kojima uče fonologiju, morfologiju, sintaksu itd. određenog jezika. Za razliku od jezičnih vježbi u kojima je naglasak na praktičnoj primjeni, lingvistički kolegiji orijentirani su prema teorijskom promatranju i opisivanju jezičnih pojava. No studij jezika uključuje i književnost i kulturu zemalja u kojima se taj jezik govori, pa se od studenata jezika očekuje da puno čitaju, da se upoznaju s glavnim književnoteorijskim pravcima, ali i kulturnim posebnostima govornog područja tog jezika.

Gdje upisati koji jezik?

Studiji stranih jezika pripadaju humanističkoj grupi studijskih programa, a takvi se programi izvode na filozofskim fakultetima. Na Filozofskom fakultetu u Splitu i na Filozofskom fakultetu u Rijeci moguće je upisati dvopredmetni studij engleskog jezika, talijanskog jezika ili njemačkog jezika. Na Filozofskom fakultetu u Zadru, osim engleskog, talijanskog i njemačkog jezika, moguće je studirati španjolski jezik i francuski jezik. Na osječkom Filozofskom fakultetu moguće je studirati engleski i njemački jezik, ali i mađarski jezik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu moguće je studirati 23 različita jezika – od južnoslavenskih do romanskih jezika, a cijeli je popis dostupan na poveznici.

FOTO: Pixabay

Kao najveći i najstariji, zagrebački Filozofski fakultet slovi kao najzahtjevniji. Međutim, izvedbeni plan i program studija stranih jezika na svim je navedenim filozofskim fakultetima sličan; razlikuje se u ponudama izbornih kolegija, nazivima samih kolegija te se ponekad kolegiji izvode na različitim godinama. Ipak, studij španjolskog jezika i književnosti, koji se izvodi u Zadru i Zagrebu, ima ponešto različit program. S nama je svoja iskustva podijelila Ana, apsolventica hispanistike u Zagrebu koja je preddiplomski studij završila u Zadru:

– Možda najveća razlika između zagrebačkog i zadarskog studija španjolskog jest u tome što u Zadru imamo puno veću priliku doći u doticaj s izvornim govornicima, pogotovo tijekom turističke sezone. U Zagrebu sam naletjela na Španjolce samo među kolegama s Erasmusa. Osim toga, studij u Zagrebu nije namijenjen početnicima, dok onaj u Zadru je. U Zadru je u sklopu studija španjolskog moguće učiti katalonski, galješki i portugalski jezik, dok se u Zagrebu portugalski studira zasebno. Što se tiče kvalitete jezičnih vježbi i književnih kolegija, mislim da su oba fakulteta dosta dobra. Filozofski u Zadru puno je moderniji i bolje opremljen, iako zagrebački ima ljepšu knjižnicu. 

Zbog regionalnih različitosti razlikuju se i zagrebački i riječki studij talijanskog jezika. Matteo trenutno završava studij talijanskog jezika i pedagogije na riječkom Filozofskom fakultetu, a s nama je podijelio svoja iskustva o studiranju talijanskog: 

– Za upis talijanskog u Rijeci potrebno je predznanje, nastava se od prvog dana odvija isključivo na talijanskom, većina profesora su Talijani, a neki čak dolaze sa Sveučilišta u Padovi. Zapravo, velik broj studenata, uključujući mene, jesu pripadnici talijanske nacionalne manjine, tako da je nama studij talijanistike kao vama studij kroatistike. U Zagrebu se ne traži predznanje, pa se vjerojatno i manje traži, barem na početnim godinama studija. Što se tiče književnosti, nama je manji problem čitati izvornog Dantea, znam da se kolege u Zagrebu s tim dosta muče, ali kad se radi o kvaliteti, vjerujem da su studiji jednako kvalitetni. 

Studiranje jezika bez predznanja – nemoguća misija?

Za studirati neke jezike, poput francuskog, njemačkog, engleskog i španjolskog, potrebno je položiti ispit predznanja tog jezika. No studij španjolskog jezika u Zadru te studij većine jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ne zahtijeva polaganje ispita predznanja. Ipak, na studiju se gradivo prolazi brzo, a ponekad i površno, te se od studenata očekuje da puno rade sami. Patricija, studentica treće godine makedonistike i slovenistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ispričala nam je kako joj je bilo na početku studija jezika s kojima se prije nije susrela: 

– Upisivanje jezika bez ikakvog predznanja u mojem slučaju nije bilo tako strašno jer je olakotna okolnost bila to što su makedonski i slovenski srodni hrvatskom, pa se dosta toga preklapa s hrvatskim, a što je istovremeno dvosjekli mač jer kada studirate makedonski i slovenski uz hrvatski kao materinji jezik, ponekad se toliko izgubite u jezicima da ne znate koja je riječ više bila na kojem jeziku, nekad ne znate na kojem jeziku razmišljate ili pišete. U tom smislu može biti teško, ali studij južne slavistike za mene stvarno nije bio prezahtjevan, čak ni na prvoj godini. Predznanje nam nije trebalo, možda baš zbog hrvatskog nismo taj nedostatak predznanja toliko ni osjetili. U svakom slučaju, profesori su s nama krenuli od nule. Iako su neki od nas znali ćirilicu, nju smo krenuli učiti na prvim predavanjima pa ni nju nije trebalo poznavati ranije. Početničke greške nitko nije uzimao za zlo jer su normalna pojava u svakom jeziku, pa su tako i naše lektorice bile, a i još uvijek su, vrlo strpljive.

Patricija je uvjerena kako se strani jezik, uz vlastiti trud i angažman, može uspješno studirati i bez predznanja: 

– U mojem slučaju, ako imaš volje i zaista želiš učiti neki jezik, možeš bez problema, naravno i uz vlastiti angažman, bez predznanja uspješno studirati neki jezik. I sama žalim što nisam uz studij južne slavistike upisala još neki strani jezik. S druge strane, neki jezici, većinom svjetski jezici, kao preduvjet upisa studija imaju prijemni ispit, a čak i da nema prijemnog, vjerujem da se studenti anglistike, germanistike ili španjolskog jezika ne bi složili da je moguće te studije uspješno studirati bez ikakvog predznanja.

Sara, studentica ruskog jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, također nije imala problema pri prvom susretu s ruskim jezikom: 

– Ruski sam upisala jer volim rusku kulturu i književnost, a i zato što je slavenski jezik kao hrvatski, pa sam mislila da će biti lagan. Definitivno nije lagan, ali ako se redovito radi (i gleda ruske serije), nije toliki problem. Na početku studija bilo mi je teško priviknuti se na ćirilicu, ali sada više uopće ne razmišljam o tome da nešto čitam na ćirilici, nego samo čitam. Profesori su na prvoj godini većinom imali razumijevanja za zbunjenost i neznanje, ali uvijek su nas upozoravali da nismo na tečaju, nego na studiju ruskog jezika. 

Studiranje dvaju jezika istovremeno – da ili ne? 

Zaljubljenici u filologiju često se ne mogu odlučiti koji bi jezik studirali, pa upisuju dva. Dvopredmetni studiji ekonomski su isplativi jer pri njihovom završetku dobivate dvije titule, a dvopredmetni studiji jezika donose više mogućnosti u eventualnoj prevoditeljskoj karijeri. Ipak, učenje gramatike, čitanje knjiga i upoznavanje s povijesti književnosti i kulturom jednoga stranog jezika nije lako. Što kada se sav taj posao množi s dva? S nama je svoja iskustva podijelio Mihael Željko, student prve godine preddiplomskog studija anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prema mišljenju mnogih najhrabrije studijske kombinacije.

– Čak i kada nekomu s FER-a ili s PMF-a kažem da studiram anglistiku i germanistiku, čini se da su impresionirani, upute mi onaj pogled koji otprilike govori: Pa ti možda ipak nisi niža klasa. (Šalim se, naravno, pozdrav svima s FER-a.) Mislim da to uvelike govori o jačini, težini, usudit ću se reći i prestižu kombinacije. Posla ima uvrh glave i mora se raditi kontinuirano, inače nema smisla uopće studirati jezike. S razlogom kombinacija slovi kao najteža kombinacija na FFZG-u. Iako su se zadnjih godina standardi, čini mi se, malo snizili, ipak su oba odsjeka ostala na jednoj vrlo visokoj razini. Silab je dobar, a nastavnici u velikoj mjeri iznimno kvalitetni, barem u mom dosadašnjem iskustvu. Osim što je jedna od najtežih, sigurno je i jedna od najprofitabilnijih kombinacija na FFZG-u – engleski je još uvijek lingua franca, a Njemačka je najjača država EU-a, stoga će potrebe za ovim jezicima uvijek biti – bilo za prevoditelje, nastavnike, lektore ili drugo.

Unatoč tomu što treba puno raditi, Mihael Željko ipak bi budućim kolegama poručio da se ne boje: 

– (Potencijalnim) budućim kolegama htio bih poručiti da se ne boje. Usprkos tomu što će se namučiti na jezičnim vježbama, studiranje na obama odsjecima prekrasno je iskustvo. Morat ćete uložiti puno truda, ali i zabave, vjerujte mi, ima napretek, niste prikovani za stolac, to je samo mit. Ove godine samo 6 nas je upisalo kombinaciju, nadam se da će sljedeća generacija biti hrabrija.

Sve u svemu, studiji stranih jezika na hrvatskim su fakultetima kvalitetni i stvaraju kompetentne prevoditelje, nastavnike, lingviste... Osim toga, studiji stranih jezika, a pogotovo anglistike i germanistike, koje su među deficitarnim zanimanjima, ekonomski su isplativi te omogućuju zaposlenje ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe, pa i šire. Koliko jezika, toliko ljudi vrijediš. Ali jezik iz kojeg stekneš fakultetsku diplomu vrijedi barem za dvojicu.

Serija članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa bavi se razlikama među srodnim fakultetima na različitim sveučilištima, ali i unutar njih. Studentima je često teško odabrati fakultet s obzirom na relativne sličnosti i razlike srodnih studijskih programa, a člancima se pokušavaju na jednome mjestu prikupiti analize studijskih programa, studentska iskustva i preporuke te na taj način pomoći onima koji su na samome početku studiranja – ili su odlučili napraviti zaokret u svojoj studentskoj karijeri i upisati drugi smjer – da donesu što kvalitetniju odluku.

Komentari na članak

Vezani članci

FOTO

Intervju s Davorom Novevskim

Nedavno je diplomirao, a napisao je dvije knjige, pokrenuo blog i želi kreirati svoj svijet

Davor je nedavno diplomirao na dubrovačkom sveučilištu, pokretač je bloga koji opisuje putovanja i daje savjete osobama s invaliditetom, a autor je i jednog romana te zbirke pripovjetki. Porazgovarali smo s njim i pitali ga što ga pokreće i gdje vidi svoju budućnost!

Monopoly novac

Sorbus Aucuparia

Eto, zato ne možemo biti prijatelji... Kako je kriza uništila moj socijalni život?

Kriza nas je žestoko opalila, a svatko se na svoj način nosi s njom. Možda ćemo kao generacija biti zreliji, cijeniti i ono malo što imamo.

koneferencija

Poziv za konferenciju

Međunarodna studentska konferencija „Jezik u (ne)književnim djelima“

Udruga studenata kroatistike „Idiom“ poziva sve zainteresirane studente kroatistike i bliskih znanosti hrvatskih i svjetskih sveučilišta na sudjelovanje na međunarodnoj studentskoj konferenciji „Jezik u (ne)književnim djelima“.

koferi

(Javne) tajne studijskih programa

Saznali smo kojim se kriterijima i glasinama vode studenti pri odabiru grada studiranja

Anketom i intervjuom pokušali smo saznati kojim se to kriterijima budući studenti vode pri odabiru grada studiranja te što uzimaju u obzir prilikom upisa na željeni fakultet.

Nemrem

Barbara Grgić

Patnje mladog studenta

Na faksu si. Nemaš vremena, nemaš partnera, nemaš socijalni život. Sve je to u redu.