Ispitna literatura za zadnji čas – najtanje skripte za prolazak na ispitu

23:00 h, 9 sati do ispita. Mobitel je zavibrirao i stigla je poruka napisana velikim slovima: E, IMAŠ SKRIPTU? Nebitno jesi li nekad za vrijeme studija bio pošiljatelj ili primatelj slične poruke, ovakav scenarij zasigurno ti nije nepoznat. Približava se razdoblje ispitnih rokova i studenti diljem Lijepe Naše počinju se pripremati za kolokvije i ispite. Vrijeme ispitnih rokova uvijek otvara važno studentsko pitanje – učiti iz propisane ispitne literature ili se pouzdati u kratku skriptu?

Moderno doba i studiranje po Bolonji doprinijeli su velikoj količini skripta koje kruže među studentima. Ponekad ih studenti pronalaze u Facebook grupama, ponekad u najbližim fotokopiraonicama, a ponekad ih, kao pripomoć učenju, studentima čak podijele njihovi profesori. Skripte su današnjem studentu spas, spašavaju ga od zagušljivog zraka u knjižnicama među zidovima naslaganih knjižurina, omogućavaju mu da u najbližem bircu uzaludno potroši još koji sat svog života i dokrajči mjesečni džeparac, a sprečavaju i dugoročne probleme s podočnjacima koji nastaju uslijed mukotrpnog iščitavanja propisane literature.

FOTO: Unsplash

Zasigurno ste puno puta za vrijeme svojeg studentskog života posegnuli za nekom sažetom skriptom nekog dobrog kolege koji je nekoliko noći uložio u najbolji sažetak gradiva. Vjerojatno ste istu nekada i sami pokušavali skratiti i fokusirati se na ono najbitnije kada je preostalo vrijeme do ispita letjelo nevjerojatnom brzinom. Studenti zagrebačkih fakulteta podijelili su s nama vlastita iskustva učenja iz raznih skripta te nam otkrili koja je najkraća skripta s kojom su se susreli. Primjerice, na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta ispit iz Povijesti pedagogije navodno se prolazio učenjem iz skripte od 10 stranica. Budući odgajatelji na Učiteljskom fakultetu ispit iz kolegija ICT u odgoju i obrazovanju pokušavali su položiti uz skriptu od 15-ak stranica, dok je za prolazak kolokvija iz Mikroekonomije na Ekonomskom fakultetu navodno bila dovoljna skripta od 9 stranica. Zanimljive su bile i skripte za kolokvije iz Komunikologije na Fakultetu političkih znanosti koje su se, prema informaciji studentice, sastojale od 1 do 3 stranice.

Skripta pobjednica ipak će biti skripta za kolegij Osnove poredbenog slavenskog jezikoslovlja na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skriptu za ovaj ispit čak je teško ocijeniti kao tanku jer se sastoji od samo dva lista papira, tj. tri stranice. Njezinu efikasnost opisala nam je studentica:

– Koliko je ona korisna – to je već druga priča, ali ako imaš sreće, dobiješ dva.

Primjera tankih tj. kratkih skripta zasigurno ima još mnogo, a svakim fakultetom kruži barem jedna takva bez obzira na to što uzorni studenti žele priznati. Za kraj još jedan primjer s Fakulteta političkih znanosti. Bivša studentica prisjetila se kolegija Politička ekonomija na kojem je godinama kružila skripta od 5 stranica. 

– S tim su se ispitom studenti ili ubijali ili dobivali petice uz magičnu skriptu. Radilo se o usmenim kolokvijima, a profesor bi ili pitao samo to iz te skripte ili sve drugo iz literature osim skripte.

Tako to biva, čak i uz najbolju skriptu neizostavni je faktor za prolazak na ispitu sreća, a na opću žalost svih ljubitelja tankih skripta, jedini pouzdani način za polaganje ispita na fakultetu još je uvijek učenje uz literaturu.