Na današnji dan

Preminula feministkinja koja je srušila konvencije patrijarhata i zauzvrat ponudila slobodu

Simone de Beauvoir

Proučivši društvene fenomene iz drugačije perspektive, Simone de Beauvoir, koja je preminula na današnji dan 1986., postala je jedna od najznačajnijih ličnosti francuskog egzistencijalizma i feminističkih pokreta.

Akademkinja, filozofkinja, aktivistica za ljudska prava, novinarka, spisateljica, žena koja je živjela svoj život ne obazirući se na okamenjene društvene norme – sve su to titule Simone de Beauvoir. Kada je u 21. godini postala najmlađa osoba koja je položila državni ispit iz filozofije i tek deveta Francuskinja s tom titulom, počela je graditi životni put koji se i iz današnje perspektive smatra progresivnim. Njezina su djela bila temelj feminističkim nastojanjima u povojima, a ideje autorice koja je preminula na današnji dan 1986. itekako su aktualne još danas.

Iako se u mnogim teorijskim aspektima nije slagala s Freudom, korijeni njezinih društvenih nastojanja mogli bi se pronaći u njezinu djetinjstvu. Rođena je 1908. u Parizu i rasla je kao najstarija kći tradicionalne katoličke obitelji, a od oca je u najranijim danima naučila čitati. Prvi je stupanj obrazovanja stekla u katoličkoj školi za djevojčice koja se više brinula za odgoj budućih kvalitetnih supruga nego za obrazovanje djevojčica. To u znatiželjnoj de Beauvoir potiče propitivanje te ona studij filozofije 1926. upisuje na Sveučilištu Sorbonne.

FOTO: Flickr

Uskoro je postala najbolja studentica u generaciji, a diplomirala je 1929. s radom na Leibnizovoj teoriji. Iste se godine prvi put susrela sa životnim suputnikom, Sartreom. Impresioniran njezinim intelektom, mladi ju je egzistencijalist odlučio upoznati. Njihova je veza vrlo brzo nakon toga procvjetala iako nikada nije postala konvencionalna. Kada ju je Sartre zaprosio, ona ga je odbila ne želeći prihvatiti instituciju braka kao takvu. Nikada nisu živjeli zajedno, ali bi se svakodnevno sastajali te razgovarali i raspravljali, često do dugo u noć. Njihova je veza bila otvorena – viđali su i druge ljude – pod dogovorenim uvjetom: ništa si od toga nisu međusobno krili. Ta je veza bila vrlo snažna; utjecali su jedno na drugo i u svome znanstvenom radu.

U početku je podučavala filozofiju, a uskoro se u potpunosti posvetila pisanju. Žanrovski poprilično raznolik opus ipak je uglavnom obrađivao teme odnosa spolova i njihovih položaja u društvu. Prvo veće objavljeno djelo bila je fikcionalna studija Gošća (L'Invitée) pisana po uzoru na situaciju iz života: ljubavni trokut između nje, Sartrea i treće djevojke. Djelo preispituje egzistencijalističke ideale, a posebno kompleksnost veza te svjesnost osobe o onom drugom u vezi. Nakon toga izlaze brojni njezini filozofski eseji, kao i fikcionalni romani beziznimno usredotočeni na egzistencijalna pitanja. Oni grade temelje njezinu životnom djelu, feminističkoj enciklopediji Drugi spol koja je danas dostupna i u hrvatskom prijevodu.

– Oba spola nagriza vrijeme, vreba ih smrt, imaju istu esencijalnu potrebu za drugim. I mogu iz svoje slobode postići istu slavu. Kad bi znali u njoj uživati, ne bi više dolazili u napast da se prepiru zbog varljivih povlastica. – tvrdnja je na kojoj počiva njezino najznačajnije djelo koje se smatra začetkom rodnih studija.

Prvo izdanje Drugoga spola, kritike patrijarhata i položaja žena tijekom povijesti, izašlo je 1949. na otprilike tisuću stranica te je i danas jedno od najvažnijih feminističkih djela i izrazito aktualna literatura. O tome posebno svjedoči činjenica da je djelo doživljeno kao vrlo kontroverzno u trenutku kada se javnost s njime susrela, a Vatikan je knjigu stavio na svoj popis zabranjenih tekstova. neki su dijelovi kontroverzni i današnjem čitateljstvu, ali su prije svega primjenjivi na današnju situaciju, što dovoljno govori o intelektualnoj i filozofskoj dalekovidnosti njegove autorice.

FOTO: Studentski.hr/Barbara Tolić

Njezina se filozofska i spisateljska karijera nastavila razvijati tijekom godina donoseći svaki put unaprijeđene stavove i nove poglede na društvene fenomene. Kasnije je proučavala i pojavu starenja i smrti te položaj starijih osoba u društvu. Nakon Sartreove smrti objavila je i kompilaciju pisama koja joj je uputio te time dala uvid u njiihov odnos iz drugačije perspektive. Preminula je 14. travnja 1986. u 78. godini. Njezin doprinos egzistencijalističkoj filozofiji, feminističkom pokretu, ali i književnosti do danas se slavi i nanovo iščitava.

Komentari na članak

Vezani članci

Kleopatra i Marko Antonije

Na današnji dan

Tragične smrti nesretnih ljubavnika

Na današnji je dan Oktavijan, budući rimski car August, napao egipatsku prijestolnicu Aleksandriju. Pad Aleksandrije za posljedicu ima kraj jednog od najpoznatijih ljubavnih parova u povijesti.

Virginia Woolf

Na današnji dan

Tragičan kraj velike engleske spisateljice i feministkinje Virginije Woolf

Virginia Woolf autorica je klasika modernizma te osnivačica feminističke književne kritike. Vlastiti je život okončala utapanjem u rijeci Ouse na današnji dan 1941. godine.

Gogolj

Na današnji dan

Aseksualnost i mistična religioznost odvele u smrt pisca „ogrnutog Kabanicom“

Prema nekima, na današnji se dan rodio Gogolj, otac modernog realizma, književnik koji se čitavog života smijao gorkim smijehom sebi samome i sudbini „tužne Rusije“.

Rosa Parks 3

Na današnji dan

Preminula Rosa Parks, žena koja je čin sjedenja u autobusu učinila povijesnim

Na današnji je dan 2005. godine preminula Rosa Parks, majka pokreta za ljudska prava u SAD-u.

Judith Butler

Na današnji dan

Rođena ikona aktivizma i rodnih studija Judith Butler

Početkom 1990-ih njezino tumačenje roda i spola kao konstrukta donijelo je revoluciju u području feminističkih i rodnih studija, a Judith Butler postala je omiljena figura i među akademicima i među aktivistima.