Potres koji je izgradio Zagreb

Iako je i u 19. stoljeću Zagreb bio glavni grad Lijepe Naše, smatran je malim gradićem, ni približno onome što je danas. U svojoj dugoj povijesti i velikoj izgradnji, često je pogađan katastrofalnim potresima koji su ga iznova rušili. Najveći od svih tih potresa dogodio se na današnji dan, 9. studenog 1880. godine, kada je pogodio grad i okolicu te uništio sve što mu se našlo na putu. 

Prvi, ujedno i najjači udar, uslijedio je u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi. Epicentar samog potresa bio je sjeveroistočno od Zagreba, između Kraljeva Vrha, Zeline i Kašine. On je razorio gotovo polovicu postojećih zgrada u gradu. Nekim uništenim objektima uslijedilo je rušenje, kao što su crkva sv. Franje i katedrala. Na Gornjem gradu stradale su crkve sv. Marka i sv. Katarine. Uništeni su svi obiteljski domovi, grad je dugo bio bez javne rasvjete, trgovački promet bio je u velikom padu, a škole su bile zatvorene. Ljudi su masovno bježali kod rođaka u obližnja sela ili pak preko granice.

– Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka. – riječi su Augusta Šenoe.

No ovaj potres je za Zagreb bio od iznimne važnosti jer ga je zapravo sagradio. Koliko god čudno zvuči da je potres izgradio grad, istina je. Nakon njega, grad se vrlo brzo oporavio i izgradio u novom stilu.

Na čelu vlasti Grada Zagreba, za vrijeme potresa, bio je gradonačelnik Matija Mrazović. Organizirao je stotine građevinskih radnika iz susjednih zemalja i na stotine težaka koji su pomagali u oporavku grada. Gotovo je nemoguće izdvojiti sve građevine koje su dobile novo ruho. Od Jelačićeva trga, koji je potpuno izmijenio svoje lice, preko obnove katedrale do novog kazališta.

Ubrzo se Zagreb vratio kao veliko trgovačko središte kojemu se broj stanovnika nakon potresa povećao za jednu trećinu. Kultura je zaživjela, grad su posjećivale mnoge važne osobe, a škole su se gradile i na rubovima grada.

.