Leonardo da Vinci neuspješno testirao leteći stroj

Na današnji dan, 3. siječnja 1496. godine, Leonardo di ser Piero da Vinci neuspješno je testirao svoj leteći stroj – izum na kojem je pomno radio punih 25 godina. Čovjekov let bio je problem koji je jako zanimao ne samo da Vincija, već i sve mislioce njegovog vremena. Unatoč dugom proučavanju ptičjeg leta, da Vinci nije uspio otkriti tajnu pogonske snage u letu. Iako nisu koristilile u praksi, da Vincijeve leteće sprave utemeljile su zvučne zakone aerodinamike.

Leonardo je uveo nov pogled na znanstveni eksperiment. U njegovo vrijeme Biblija i spisi prethodnih znanstvenika bili su jedini dokumenti iz kojih su znanstvenici crpili svoje ideje, a također je postojala luda zamisao da eksperimentalna istraživanja mogu pokazati samo greške jer su u suprotnosti s Biblijom. Leonardo da Vinci bio je prvi koji je uvidio da poznavanje znanosti treba počivati na eksperimentima, a ne na neutemeljenim idejama. O toj temi zapisao je sljedeće:

– Ako iz svoga iskustva pronađeš neku činjenicu i ona je kontradiktorna onome što je zapisao neki autoritet, onda moraš napustiti autoritet i zasnovati svoje zaključke i promatranja na vlastitim otkrićima.

Svestrani da Vinci uspio se dokazati u slikarstvu, arhitekturi, kiparstvu, glazbi, matematici, inženjerstvu te kao izumitelj i mislilac. Kako navodi Znanstvena panorama, da Vinci je osoba s najviše različitih talenata koja je ikada živjela na Zemlji. Ostat će poznat kao prototip renesansnog čovjeka – ultimativnog genijalca kojeg znatiželja vodi do nikad prije otkrivenih izuma i inovacija. Nažalost, većina njegovih ideja ostala je na papiru, nije ih uspio realizirati za života. Ipak, one su poslužile kao model budućim izumiteljima.

U društvu je ipak ostao zapamćen kao najveći slikar svih vremena. Njegove dvije najuspješnije slike „Mona Lisa“ i „Posljednja večera“ predstavljaju najpoznatije i najviše reproducirane slike svih vremena.