Na današnji dan

Grand Canyon proglašen američkim nacionalnim spomenikom

Grand Canyon

Grand Canyon danas je poznat kao jedno od sedam svjetskih čuda prirode te kao najveći i najdublji klanac na svijetu, čije strme litice svjedoče o skoro dvije milijarde godina povijesti zemlje i ljudskoj prilagodljivosti u jako negostoljubivom okolišu.

Na današnji dan 1908. godine 26. američki predsjednik Theodore Roosevelt proglašava Grand Canyon nacionalnim spomenikom sljedećom rečenicom:

Godinama se stvarao, a čovjek ga može samo pokvariti.

Prvi Europljanin koji je vidio spektakularni Grand Canyon bio je don Garcia Lopez de Cardenas, koji je putovao po sjevernoj Arizoni 1540-ih godina sa španjolskim istraživačem Coronadom. Istraživači koji su dolazili nakon njih također su se divili prekrasnom pogledu, ali malo tko se okušao na opasan spust u duboki kanjon istražiti miljama dug labirint.

U kasnim 1860-ima, Grand Canyon bio je terra incognita za većinu starosjedioca. godine 1869. geolog John Wesley Powell odvažio se na prvo putovanje kroz kanjon preko rijeke Colorado. Powell je s devet muškaraca plovio niz Wyoming Green rijeku u malim drvenim brodovima sve do ušća rijeke Colorado, ulaz u Grand Canyon. Danas sve to spada pod Nacionalni park Canyonlands. Do kraja kanjona stigli su krajem kolovoza. Nitko nije poginuo na rijeci, ali su Indijanci ubili trojicu muškaraca koji su napustili ekspediciju i pokušali se vratiti u civilizaciju.

Krajem 19. stoljeća američka fascinacija prema prirodi i divljini je rasla, i kanjon postaje sve popularnije turističko odredište. Poduzetnici su gradili hotele na južnom rubu od kuda se pružao prekrasan pogled. Izgradnja željeznice 1901. godine puno se brže moglo doći do kanjona nego kočijom. Do 1915. godine, više od 100 000 posjetitelja dolazilo je svake godine.

Uvjeren kako zauvijek treba očuvati kanjon za dobrobit naroda, predsjednik Theodore Roosevelt proglasio je velik dio kanjona nacionalnim spomenikom 1908. godine. Kongres je povećao zaštitu kanjona 1932. godine, tako što ga je proglasio nacionalnim parkom. Pogled koji se danas dočeka posjetitelje Grand Canyona, malo se promijenio od onoga koji je dočekao Lopeza prije skoro 500 godina

Grand Canyon danas je poznat kao jedno od sedam svjetskih čuda prirode, kao najveći i najdublji klanac na svijetu, čije strme litice svjedoče o skoro dvije milijarde godina povijesti zemlje i ljudskoj prilagodljivosti u jako negostoljubivom okolišu. Nacionalni park Grand Canyon upisan je na popis mjesta svjetske baštine UNESCO-a u Americi još 1979. godine.

Komentari na članak

Vezani članci

Ekspedicija Lewis i Clark

Na današnji dan

212 godina od početka ekspedicije "Lewis i Clark"

Prije 212 godina u istraživanje sjeverozapada Amerike krenula je ekspedicija "Lewis i Clark". Po završetku istraživačkog pohoda postali su prvi Europljani koji su kopnenim putem s istoka došli do Pacifičkog oceana.

9/11 1

Na današnji dan

VIDEO: 9/11 – napad koji je promijenio tijek američke i svjetske povijesti

11. rujna zauvijek će ostati zapamćen po najvećoj katastrofi 21. stoljeća. Pad američkih „blizanaca" događaj je koji je poljuljao globalnu sigurnost i kojim je cijeli svijet krenuo u beskonačnu borbu protiv terorizma.

Disneyland

Na današnji dan

„Svi se naši snovi mogu ostvariti ako imamo dovoljno hrabrosti da ih slijedimo"

Na današnji se dan, 1955. godine, otvorio najpoznatiji i najljepši zabavni park na svijetu – Disneyland. Iako je otvorenje ocijenjeno negativno, danas je Disneyland legendarni zabavni park koji godišnje posjećuju milijuni posjetitelja.

Svjetske organizacije dolaze u Liku pomoći pri očuvanju zaštićenih područja

WWF i asocijacija Parkova Dinarskog luka

Svjetske organizacije dolaze u Liku radi očuvanja zaštićenih područja

Glavne teme radionice bit će određivanje indeksa zaštićenih područja, izrada metodologije za praćenje interakcije između zaštićenih područja i lokalne zajednice te osnove za buduću suradnju među zaštićenim područjima.

Zaljubljivanje-ljubavni par

Varanje u vezi moglo bi biti rezultat hormonalne rekacije

Otkriven razlog zašto ljudi varaju u vezama

Američki „Journal of Experimental Psychology“ donosi rezultate istraživanja Sveučilišta Harvard i Texas koji tvrde kako je varanje u ljubavnim vezama posljedica hormonalne reakcije testosterona i kortizola.