Planovi za obrazovni sustav

ORaH prvi odgovorio Hrvatskom studentskom zboru!

Izvanredna konferencija Hrvatskog studentskog zbora

Održivi razvoj Hrvatske, odnosno stranka ORaH, prva je politička stranka koja je javno odgovorila na pitanja Hrvatskoga studentskog zbora, postavljena svim strankama na jučerašnjoj konferenciji.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavnici HSZ-a i Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH uputili su svim političkim strankama 12 pitanja koja smatraju ključnim za budućnost hrvatskoga obrazovanja. Rok za odgovore na postavljena pitanja je 15. listopada 2015., a već danas na njih je odgovorila stranka ORaH.

1. Planirate li uskladiti izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna s prosjekom zemalja Europske Unije? Ako da, na koji način bi u proračunu bila osigurana ova dodatna sredstva?

Da. Dva su prioriteta u području povećanja izdvajanja za obrazovanje. Prvi je reforma cjelokupne javne uprave i poreznog sustava, čime bi se racionalizirala potrošnja javnog novca te bi se više sredstava usmjerilo, između ostaloga, i u javne djelatnosti, poput školstva, zdravstva, socijalne politike i mirovinskog sustava. Drugi prioritet je povećanje korištenja sredstava iz fondova Europske unije, koja nam stoje na raspolaganju.

2. Podržavate li zamjenjivanje indirektnih potpora studentima (subvencionirana prehrana, smještaj, prijevoz...) s direktnim potporama (stipendijama)? Ako da, smatrate li da je za direktne potpore potrebno osigurati manje, jednako ili više sredstava nego za indirektne potpore?

Indirektne potpore u pogledu prehrane, smještaja i prijevoza smatramo važnijima od direktnih (stipendije koje bi zamijenile indirektne potpore), ali bi se direktne potpore mogle koristiti kao privremena mjera dok se na području države ne osiguraju smještaj, prehrana i prijevoz za sve studente. Potrebno je više raditi na području unaprjeđenja smještajnih kapaciteta, dostupnosti visokih učilišta i kvalitetnijoj prehrani studenata kroz povezivanje studentskih centara i lokalnih proizvođača hrane.

3. Podržavate li povećanje broja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj? Koliko javnih sveučilišta smatrate da je potrebno Republici Hrvatskoj?

Podržavamo regionalizaciju visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Naša politika reforme javne uprave i teritorijalnog ustroja predviđa ukidanje županija i formiranje pet jakih, ekonomski snažnih regija. U gradovima u kojima ne postoje visokoškolski studijski programi podržavamo pokretanje takvih programa i da se njima stječu kvalitetne stručne kvalifikacije, no to ne mora biti nužno u organizaciji države, i ne mora biti u rangu sveučilišta. Na takav način lokalno stanovništvo može profitirati otvaranjem novih radnih mjesta, ali i ulaganjem u buduća stvaranja radnih mjesta kroz inovativno i kvalitetno obrazovanje. Broj visokih učilišta koja postoje u Republici Hrvatskoj nije relevantan ako je visoko obrazovanje dostupno i kvalitetno.

4. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje zapošljivosti i konkurentnosti obrazovnih programa hrvatskih obrazovnih institucija, kao i za usklađivanje i povezivanje s tržištem rada? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

Dvije su temeljne mjere za povećanje zapošljivosti i konkurentnosti obrazovnih programa. Prva mjera uključuje daljnji rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim se definiraju standardi zanimanja i kvalifikacija u Hrvatskoj. Druga mjera uključuje povezivanje obrazovne strategije s gospodarskom strategijom (razvoj ljudskih potencijala), čime bi obrazovni sustav odgovarao na budući razvoj gospodarstva i predviđanja o budućim potrebama radnih mjesta. Iako nije uvijek moguće predvidjeti koja će nam radna mjesta trebati u budućnosti, gospodarskom se strategijom mogu odrediti prioritetna gospodarska područja (npr. energetika, poljoprivreda, drvna industrija, ICT, turizam, itd.) koja će se razvijati u budućnosti i čiji će razvoj otvarati radna mjesta. U tom kontekstu, za prioritetna područja nužno je uvesti dodatne stipendije.

5. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

Jedna od velikih prepreka studentskoj mobilnosti je visoki standard zapadnih zemalja u kojima hrvatski studenti/ce ostvaruju mobilnost. Subvencije koje hrvatski studenti dobivaju za mobilnost nije dovoljna za pokrivanje mjesečnih troškova studiranja. Republika Hrvatska treba iskoristiti više sredstava za međunarodnu mobilnost studentskog tijela, koja nam stoje na raspolaganju.

6. Smatrate li da treba izmijeniti zakone koji reguliraju studentsko organiziranje? Ako da, na koji način?

Studentske organizacije su predstavnička tijela studenata/ica u RH čija je funkcija sudjelovanje u upravljanju visokim obrazovanjem i visokoobrazovnim institucijama. Međutim, Hrvatska zajedno s ostalim zemljama Europskog prostora visokog obrazovanja, nije uspjela ostvariti kvalitetnu studentsku participaciju u upravljanju VO. Jedno od strukturnih rješenja je odvajanje visokih učilišta i studentskih zborova, čime bi se ostvarila neovisnost organizacija o visokim učilištima. Novac koji koriste studentske organizacije treba biti pod financijskim nadzorom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. S druge strane, potrebno je povećati sudjelovanje studentskih organizacija u unaprjeđenju socijalne dimenzije visokog obrazovanja provođenjem konkretnih projekata poput student-mentor i sl.

7. Smatrate li da pravila koja reguliraju raspolaganje sredstvima od davanja za studentski rad treba izmijeniti? Ako da, na koji način?

Davanja za studentski rad treba ukinuti jer se radi o porezu na rad. Također je potrebno izmijeniti dokumentaciju o studentskom radu na način da ona pokazuje stvarni rad koji su ostvarili studenti tijekom rada preko student servisa. Takav rad treba biti priznat kao radno iskustvo.

8. Smatrate li da bi uvođenje sistema vaučera u obrazovni sustav (obrazovanje subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i privatna) bio pozitivan korak?

Svaki građanin/ka Republike Hrvatske ima pravo na visoko obrazovanje uz državnu subvenciju jer je visoko obrazovanje javno dobro i nacionalni prioritet. Vaučerizacija visokog obrazovanja može biti pozitivan iskorak, ali za njeno donošenje potreban je široki društveni konsenzus. U slučaju ostvarivanja vaučerizacije visokog obrazovanja, vaučeri bi trebali vrijediti samo na onim visokim učilištima koja zadovoljavaju visoke standarde osiguravanja kvalitete.

9. Koje mjere predviđate za povećanje dostupnosti visokog obrazovanja učenicima i studentima iz navedenih skupina smanjenih mogućnosti (1. osobe s invaliditetom, 2. osobe slabijih materijalnih uvjeta i/ili nižeg socioekonomskog statusa, 3. osobe koje žive dalje od akademskih centara, 4. članovi nacionalnih manjina, 5. osobe kojima niti jedan roditelj nije visoko obrazovan)?

ORaH je u svojoj analizi visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj identificirao veći broj ranjivih skupina i za njih predvidio cijeli niz mjera, poput reforme državne mature, čime bi se olakšao upis studenata iz srednjih strukovnih škola, zamjena meritornog sustava financiranja sa sustavom koji je pravedan (fleksibilnije obrazovanje za studente koji rade uz studij, za studente koji su roditelji, za studente s invaliditetom, itd.), reforme izvanrednog studija kojim bi se izvanrednim studentima dala studentska prava, osiguravanja bolje skrbi za studente (psihološka savjetovanja, karijerno savjetovanje, itd). Usto, smatramo izuzetno važnim kontinuirano poticati indirektne studentske subvencije i povećanje istih u mjestima gdje nisu zadovoljeni standardi studentskog smještaja, prehrane i prijevoza. Sve mjere su primjenjive i na studente pripadnike nacionalnih manjina u RH. Više informacija je dostupno u programskom dokumentu Obrazovne i znanstvene politike na poveznici.

10. Smatrate li da obrazovni sustav Republike Hrvatske dovodi do zadovoljavajućih teoretskih i praktičnih kompetencija učenika i studenata? Ako ne, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

Primarno i sekundarno obrazovanje u Republici Hrvatskoj je zastarjelo i treba ga modernizirati na način da bude utemeljeno na temeljnim/ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Nažalost, kvalifikacije koje se dodjeljuju u hrvatskom obrazovnom sustavu nisu standardizirane i moraju se standardizirati kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir. U strukturnom pogledu, potrebno je raditi na unaprjeđenju HKO-a i razvoju obrazovne kvalitete, dok je u sadržajnom smislu potrebno utemeljiti nastavu na ključnim kompetencijama i veću pažnju posvetiti primjeni znanja.

11. Smatrate li da u Republici Hrvatskoj dolazi do inflacije visokog obrazovanja, to jest, da je omasovljenje visokog obrazovanja dovelo do toga da diplome danas vrijede manje nego u prošlosti? Ako da, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

Povećanje broja visokoobrazovnog stanovništva je cilj kojim Republika Hrvatska doprinosi izvršenju Strategije Europa 2020. Povećanje broja visokoobrazovnih osoba pozitivno utječe na gospodarski i socijalni razvoj države te ga treba i dalje poticati.

12. Smatrate li da su smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj zadovoljavajući? Ako ne, na koji način biste poboljšali ovu situaciju?

Smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima nisu zadovoljavajući. Potrebno je iskoristiti više sredstava za infrastrukturne projekte kako bi se poboljšao studentski smještaj, te provoditi regionalizaciju visokog obrazovanja u RH kako bi studentima koji ne žive u sveučilišnim centrima studiranje ipak postalo dostupnije.

Pravilo Zbora je da odgovori moraju biti jasni i nedvosmisleni te objavljeni javno kako bi ih mogli vidjeti studenti i svi zainteresirani. ORaH je odgovore objavio na službenoj web-stranici, a vidjet ćemo kada ćemo i hoćemo li odgovore dočekati od drugih stranaka.

Komentari na članak

Vezani članci

2

Smanjen broj učenika i škola

Više učitelja, a kvaliteta obrazovanja niža

Porazni su rezultati za Hrvatsku jer se smanjuje broj učenika u osnovnim i srednjim školama, dok se broj nastavnika postupno povećava.

Centar za ženske studije

Dvosemestralni obrazovni program

Otvorene prijave za upis u novu studijsku godinu Centra za ženske studije

Prijava se sastoji od životopisa i kraćeg obrazloženja interesa za program. Potrebno je navesti i dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Fakultet političkih znanosti

Politička kultura

Okrugli stol na FPZG-u na temu promjena izbornog sustava

Okrugli stol održat će se na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u utorak, 2. rujna s početkom u 11 sati.

Geodetski fakultet unutrašnjost

Sveučilište u Zagrebu

Znanstveno-stručni skupovi na Geodetskom fakultetu u Zagrebu; studentima besplatne akreditacije

U ponedjeljak 29. rujna te od 3. do 5. listopada 2014. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održavat će se zanimljivi znanstveno-stručni skupovi koji imaju za cilj pomoći mladima u njihovu karijernom usmjeravanju.

MedNet

Mediteranska studentska unija

U Dubrovniku se okupili predstavnici studenata iz 15 mediteranskih zemalja

Ciljevi MedNeta su olakšavanje razmjene informacija između studentskih predstavnika, izrada i promicanje zajedničkih mediteranskih politika u području društvenih, obrazovnih, ekonomskih, političkih i kulturnih interesa studenata iz mediteranske regije.