Izvještaj s konferencije

Hrvatski studentski zbor traži odgovore od političkih stranaka - kakvi su njihovi planovi za obrazovanje?

Konf

Konferencija se održala danas, 23. rujna, u 10 sati ispred Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Govornici na konferenciji bili su predsjednik HSZ-a Aleksandar Šušnjar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Karlo Kolesar i zamjenik predsjednika HSZ-a Petar Labrović, a na konferenciji je postavljeno 12 pitanja.

Hrvatske studente u ovom trenutku muči cijeli niz problema oko sustava visokog obrazovanja – niska zapošljivost studenata, nezadovoljstvo znanjem i kompetencijama stečenim tijekom studija, nedostatak smještaja u studentskim domovima, nedostatne stipendije za studente i učenike…

Nadolazeća predizborna kampanja stoga je idealna prilika za to da se političke stranke izjasne o pitanjima od značaja za studente, njihove obitelji, buduće poslodavce, ali i društvo u cjelini. Bez reforme obrazovanja i uspješnoga obrazovnog sustava, do kojega bi ona trebala dovesti, teško je zamisliti to da Hrvatska može ostvariti željen napredak u ekonomskom, demokratskom i civilizacijskom smislu.

Stoga je Hrvatski studentski zbor, kao predstavničko tijelo svih studenata sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, sastavio 12 pitanja za političke stranke u Republici Hrvatskoj. Smatraju ih ključnima za budućnost obrazovanja, a upitana su na konferenciji koja se održala danas, 23. rujna, u 10 sati ispred Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Govornici na konferenciji bili su predsjednik HSZ-a Aleksandar Šušnjar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Karlo Kolesar i zamjenik predsjednika HSZ-a Petar Labrović, a prijenos ste na portalu Studentski.hr mogli pratiti uživo.

Rok za odgovor na ova pitanja je 15. listopada, a odgovori ne smiju biti dvosmisleni, već jasni i konkretni. Odgovori na pitanja bit će objavljeni kako bi svi studenti, ali i ostali zainteresirani, na jednostavan način saznali što se nakon parlamentarnih izbora priprema u području obrazovanja.

– Uobičajeno je kako je upravo obrazovanje, tj. visoko obrazovanje, političarima na zadnjem mjestu. I upravo iz tog razloga želimo temu, koja je u svojoj srži kralježnica svakoga konkurentnog gospodarstva i uspješnog društva, staviti u fokus svim strankama koje žele formirati buduću Vladu. Pitanja su neutralna prema svim političkim opcijama, tako da je situacija ravnopravna. – poručuju iz Hrvatskoga studentskog zbora. 

Vrijeme je da svi zajedno saznamo koje je njihovo obećanje za obrazovanje, a postavljena pitanja pročitajte u nastavku.

1. Planirate li uskladiti izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna s prosjekom zemalja Europske unije? Ako da, na koji način bi u proračunu bila osigurana ova dodatna sredstva?

2. Podržavate li zamjenjivanje indirektnih potpora studentima (subvencionirana prehrana, smještaj, prijevoz...) s direktnim potporama (stipendijama)? Ako da, smatrate li da je za direktne potpore potrebno osigurati manje, jednako ili više sredstava nego za indirektne potpore?

3. Podržavate li povećanje broja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj? Koliko javnih sveučilišta smatrate da je potrebno Republici Hrvatskoj?

4. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje zapošljivosti i konkurentnosti obrazovnih programa hrvatskih obrazovnih institucija, kao i za usklađivanje i povezivanje s tržištem rada? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

5. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

6. Smatrate li da treba izmijeniti zakone koji reguliraju studentsko organiziranje? Ako da, na koji način? 

7. Smatrate li da pravila koja reguliraju raspolaganje sredstvima od davanja za studentski rad treba izmijeniti? Ako da, na koji način?

8. Smatrate li da bi uvođenje sistema vaučera u obrazovni sustav (obrazovanje subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i privatna) bio pozitivan korak?

9. Koje mjere predviđate za povećanje dostupnosti visokog obrazovanja učenicima i studentima iz navedenih skupina smanjenih mogućnosti:

1. osobe s invaliditetom

2. osobe slabijih materijalnih uvjeta i/ili nižega socioekonomskog statusa

3. osobe koje žive dalje od akademskih centara

4. članovi nacionalnih manjina

5. osobe kojima ni jedan roditelj nije visokoobrazovan?  

10. Smatrate li da obrazovni sustav Republike Hrvatske dovodi do zadovoljavajućih teoretskih i praktičnih kompetencija učenika i studenata? Ako ne, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

11. Smatrate li da u Republici Hrvatskoj dolazi do inflacije visokog obrazovanja, tj. da je omasovljenje visokog obrazovanja dovelo do toga da diplome danas vrijede manje nego u prošlosti? Ako da, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

12. Smatrate li da su smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj zadovoljavajući? Ako ne, na koji način biste poboljšali ovu situaciju?

Na konferenciji su se članovi Zbora dotakli i drugih tema. Istaknuli su da se popravalja situacija sa smještajem u Zagrebu i Rijeci, ali da još uvijek nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Pravilnik o studentskoj prehrani također bi trebalo doraditi.

Stipendiranje studenata u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini. Prema istraživanju Eurostudenta, Hrvatska je na najnižim razinama što se toga tiče. 

Rekli su da imaju prijedlog zakona o studentskom organiziranju koji će pomoći tome da se studentske organizacije osnaže. U štrajku prosvjetnih radnika odlučili su ostati neutralni.

Komentari na članak

Vezani članci

Studentski prosvjedi 1968

Sorbus Aucuparia

1968. vs 2014.: pronađi razlike!

Idemo se sada igrati jedne igre. Ja ću vam ispričati jednu priču. Priči je zajedničko mjesto održavanja, ali godina nije. Tko prvi pogodi - dobit će diplomu bez posla.

Cure čitaju

Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Školski volonteri

Zagreb i Split

Studenti završnih godina i nezaposleni nastavnici, prijavite se u program „Školski volonteri“!

Mladi će u programu dobiti edukaciju i mogućnost volontiranja u školama na području Splita i Zagreba.

Joe Šimunić

Ratko Martinović

Joe Šimunić - Heroj ili zločinac?

Medijsko i ljudsko licemjerje u ovom su slučaju dosegnuli maksimum. Facebook je u Hrvatskoj postao centar pop domoljublja i fejk aktivizma,a gotovo svi su dobili pravo na javni linč.

kopačke

Obrazovanje i sport

Biti vrhunski sportaš i intelektualac nije nemoguće

Da obrazovanje i sport nekada ne mogu zajedno, dokazuje nam nekoliko primjera iz naše države. Ali uvijek postoji i ona druga strana, a to su u ovom slučaju nogometaši koji imaju svoje diplome i uspješnu sportsku karijeru.