Enigma mozga i psihosomatskih poremećaja

Neobični, čudni i bizarni poremećaji mozga

Psihosomatski poremećaji

Šest rijetkih, neobičnih i manje poznatih psihosomatskih poremećaja.

Nadovezujući se na članak o Muzeju bolnice Vrapče, donosimo vam 6 najčudnijih psihosomatskih poremećaja koji će vam se, nakon što ih pročitate, možda činiti kao neslana šala.

Pri spominjanju psihosomatskih poremećaja, ljudi uglavnom odmah taj pojam povezuju s najčešćim mentalnim poremećajima: psihoza (shizofrenija), anksiozno-depresivni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj... No, mi vam donosimo popis bizarnih mentalnih poremećaja koji su toliko rijetki da se o njima jako malo govori i zna.

Svi kroz život sebi postavljamo listu prioriteta što prvo obaviti, stvaramo mentalne rasporede kako će nam izgledati dan, na koja mjesta moramo danas otići, što kupiti i slično. Međutim, nemaju svi takav mehanizam -  nekim je pojedincima takav način planiranja onemogućen paralizom volje. Riječ je o poremećaju zvanom abulomanija gdje osobe imaju velikih poteškoća u donošenju odluke, zbog čega dolazi do teških psiholoških problema i stanja, čak i zbog banalnih odabira što jesti ili kuda otići. A mi se žalimo na našu povremenu neodlučnost.

Nadalje, svi volimo uživati u hrani i raznim delicijama. Ljudi koji pate od poremećaja zvanog pika poremećaj također vole jesti, ali su u pitanju nehranjive tvari bez nutricionističke vrijednosti. Tako osobe s ovim poremećaj najčešće jedu tvari poput drva, zemlje, boje, pijeska, sapuna i sličnog. 

Jeste li čuli za izreku desna ruka ne zna što lijeva radi? Postoji poremećaj zvan sindrom strane ruke kojeg upravo ova izreka savršeno opisuje. To je poremećaj pri kojemu se jedna jedna ruka ponaša kao zasebni entitet; radi što želi, ima vlastitu slobodnu volju. Riječ je o traumatičnim situacijama kada kognitivna kontrola vlasnika ruke ne može utjecati na ovu noćnu moru u javi, a razlog je konflikt lijeve i desne strane mozga. Često je ovaj poremećaj rezultat moždanih ozljeda ili operacija, a za njega ne postoji lijek. Primjerice, ruka kojom osoba upravlja zapalit će cigaretu, dok će ju druga ruka odlučiti istog trena ugasiti.

Gubitak kontrole ponekad rezultira kojom razbijenom čašom, tanjurom i ostalim primjerima ljudskog bijesa. No, autofagiju kao poremećaj karakterizira  gubitak kontrole pri kojemu osoba osjeća potrebu konzumirati dijelove vlastitog tijela, primjerice intenzivnim žvakanjem ili grizenjem.

Potpuno je normalno kada se osjećate poletno i očarano kada, kao veliki ljubitelj umjetnosti, posjetite neku izložbu, no to prestaje biti normalno kada uključuje ubrzan rad srca, nesvjesticu i haluciniranje kao rezultat šoka od silne ljepote umjetnosti. Radi se o Stendhalovom sindromu, a znanstvenici kažu da je ovaj psihosomatski poremećaj čest kada su ljudi izloženi velikom broju vrhunskih umjetničkih djela na jednome mjestu.

Ovaj sindrom nadovezuje se na tzv. jeruzalemski sindrom, fenomen koji ljude, pri posjeti svetoj zemlji i iskustvima tamo, od mentalno zdravih osoba pretvori u psihotične osobe. Tako postoje primjeri kako su se neki ljudi, kada su ugledali svu ljepotu svetog mjesta i poznata umjetnička djela, proglasili Mesijama.

Zadnji poremećaj, a možda i onaj koji najmanje otežava život, je sindrom stranog naglaska. Riječ je o rijetkom poremećaju koji ponekad nastaje kao rezultat ozljede mozga, tj. moždanog udara, zbog čega oboljeli počinju govoriti svoj materinji jezik stranim naglaskom. Primjer za to su dvije Britanke od kojih je jedna, nakon moždanog udara, engleski počela pričati s jamajčanskim naglaskom. Druga je bila hospitalizirana zbog intenzivnih migrena, a probudila se nakon operacije pričajući engleski s kineskim naglaskom.

Ljudski mozak jedina je stvar u organizmu za koju doktori i znanstvenici još uvijek nemaju odgovora kako funkcionira, a tko zna hoće li ga čovjek ikada u potpunosti razumjeti kao organ. 

Komentari na članak

Vezani članci

Spavanje

Poboljšajte kognitivne funkcije mozga

Popodnevni san čini nas produktivnijima

Ako popodne odspavate sat vremena, poboljšat ćete koncentraciju i bolje pamtiti nove informacije.

Anoreksija

Predavanje u Centru BEA

Kako je gulila luk zbog borbe s anoreksijom, otkriva uspješna balerina

U centru Bea Ivana Miletić Piškor opisat će svoju višegodišnju borbu s anoreksijom na predavanju pod nazivom "Sasvim osobno ili kako sam gulila luk", u sklopu kojega je pripremila i kratku plesnu predstavu.

https://pixabay.com/en/puppies-dog-golden-retriever-1871260/

Rezultati znanstvenih istraživanja o čovjekovom najboljem prijatelju

Psi vode glavnu riječ; pametniji su no što smo mislili

Bez obzira na to jeste li tzv. „dog" ili „cat person", činjenica da su psi pametni jest neosporiva. No najnovije istraživanje pokazuje kako su ova krznena stvorenja zapravo iznimno pametna i briljantna. 

Čitanje

Znanstveni dokazi

Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga

Istraživanje je pokazalo da usvajanje čitanja i pisanja mijenja dubinske strukture mozga, što će pridonijeti liječenju disleksije i smanjivanju nepismenosti.

https://pixabay.com/en/balance-beach-ocean-person-sand-1842292/

Tjelovježba i mentalna aktivnost

Jogom vježbamo ne samo tijelo nego i um

Znanstvenici kalifornijskog sveučilišta dokazali su da jogom poboljšavamo kontroliranje pažnje te odgađamo pad mozgovnih aktivnosti.