Enigma mozga i psihosomatskih poremećaja

Neobični, čudni i bizarni poremećaji mozga

Psihosomatski poremećaji

Šest rijetkih, neobičnih i manje poznatih psihosomatskih poremećaja.

Nadovezujući se na članak o Muzeju bolnice Vrapče, donosimo vam 6 najčudnijih psihosomatskih poremećaja koji će vam se, nakon što ih pročitate, možda činiti kao neslana šala.

Pri spominjanju psihosomatskih poremećaja, ljudi uglavnom odmah taj pojam povezuju s najčešćim mentalnim poremećajima: psihoza (shizofrenija), anksiozno-depresivni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj... No, mi vam donosimo popis bizarnih mentalnih poremećaja koji su toliko rijetki da se o njima jako malo govori i zna.

Svi kroz život sebi postavljamo listu prioriteta što prvo obaviti, stvaramo mentalne rasporede kako će nam izgledati dan, na koja mjesta moramo danas otići, što kupiti i slično. Međutim, nemaju svi takav mehanizam -  nekim je pojedincima takav način planiranja onemogućen paralizom volje. Riječ je o poremećaju zvanom abulomanija gdje osobe imaju velikih poteškoća u donošenju odluke, zbog čega dolazi do teških psiholoških problema i stanja, čak i zbog banalnih odabira što jesti ili kuda otići. A mi se žalimo na našu povremenu neodlučnost.

Nadalje, svi volimo uživati u hrani i raznim delicijama. ljudi koji pate od poremećaja zvanog pika poremećaj također vole jesti, ali su u pitanju nehranjive tvari bez nutricionističke vrijednosti. tako osobe s ovim poremećaj najčešće jedu tvari poput drva, zemlje, boje, pijeska, sapuna i sličnog. 

Jeste li čuli za izreku desna ruka ne zna što lijeva radi? Postoji poremećaj zvan sindrom strane ruke kojeg upravo ova izreka savršeno opisuje. To je poremećaj pri kojemu se jedna jedna ruka ponaša kao zasebni entitet; radi što želi, ima vlastitu slobodnu volju. Riječ je o traumatičnim situacijama kada kognitivna kontrola vlasnika ruke ne može utjecati na ovu noćnu moru u javi, a razlog je konflikt lijeve i desne strane mozga. Često je ovaj poremećaj rezultat moždanih ozljeda ili operacija, a za njega ne postoji lijek. Primjerice, ruka kojom osoba upravlja zapalit će cigaretu, dok će ju druga ruka odlučiti istog trena ugasiti.

Gubitak kontrole ponekad rezultira kojom razbijenom čašom, tanjurom i ostalim primjerima ljudskog bijesa. No, autofagiju kao poremećaj karakterizira  gubitak kontrole pri kojemu osoba osjeća potrebu konzumirati dijelove vlastitog tijela, primjerice intenzivnim žvakanjem ili grizenjem.

Potpuno je normalno kada se osjećate poletno i očarano kada, kao veliki ljubitelj umjetnosti, posjetite neku izložbu, no to prestaje biti normalno kada uključuje ubrzan rad srca, nesvjesticu i haluciniranje kao rezultat šoka od silne ljepote umjetnosti. Radi se o Stendhalovom sindromu, a znanstvenici kažu da je ovaj psihosomatski poremećaj čest kada su ljudi izloženi velikom broju vrhunskih umjetničkih djela na jednome mjestu.

Ovaj sindrom nadovezuje se na tzv. jeruzalemski sindrom, fenomen koji ljude, pri posjeti svetoj zemlji i iskustvima tamo, od mentalno zdravih osoba pretvori u psihotične osobe. tako postoje primjeri kako su se neki ljudi, kada su ugledali svu ljepotu svetog mjesta i poznata umjetnička djela, proglasili Mesijama.

Zadnji poremećaj, a možda i onaj koji najmanje otežava život, je sindrom stranog naglaska. Riječ je o rijetkom poremećaju koji ponekad nastaje kao rezultat ozljede mozga, tj. moždanog udara, zbog čega oboljeli počinju govoriti svoj materinji jezik stranim naglaskom. Primjer za to su dvije Britanke od kojih je jedna, nakon moždanog udara, engleski počela pričati s jamajčanskim naglaskom. Druga je bila hospitalizirana zbog intenzivnih migrena, a probudila se nakon operacije pričajući engleski s kineskim naglaskom.

Ljudski mozak jedina je stvar u organizmu za koju doktori i znanstvenici još uvijek nemaju odgovora kako funkcionira, a tko zna hoće li ga čovjek ikada u potpunosti razumjeti kao organ. 

Komentari na članak

Vezani članci

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.

Čitanje

Znanstveni dokazi

Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga

Istraživanje je pokazalo da usvajanje čitanja i pisanja mijenja dubinske strukture mozga, što će pridonijeti liječenju disleksije i smanjivanju nepismenosti.

Svjetski dan autizma

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Danas se nosi plavo!

Ovaj poremećaj sve je učestalija pojava u Hrvatskoj, a broj oboljelih raste svake godine.

Citat "If you can imagine it. You can create it"

Poremećaj pažnje

Razbili smo mitove i otkrili tajne života s ADD-om

"Da bi nešto izumio, moraš imati dobru imaginaciju" – rekao je Thomas Edison koji je unatoč ADD-u ostvario veliki napredak za čovječanstvo.

Tjedan mozga

Popularizacija neuroznanosti

Tjedan mozga u Hrvatskoj

Tjedan mozga u Hrvatskoj provodi se 13. godinu zaredom, a ove godine traje od 10. do 16. ožujka.