Prvi bolnički i medicinski muzej u Hrvatskoj

Neispričane priče nezapaženog muzeja u Zagrebu

Muzej bolnice Vrapče

"Ona je lječilište za lječive, a utočište za nelječive umobolnike."

Klinika za psihijatriju Vrapče u Zagrebu najstarija je psihijatrijska ustanova u Hrvatskoj, a otvorena je 15. studenoga 1879. godine  

Muzej bolnice u Vrapču otvoren je već 1954. godine, no eksponati koji čine njegov sadržaj danas sakupljani su tijekom ranijih godina  Smješten je u jednom od bolničkih objekata, no još uvijek je javnosti ostao manje-više nepoznat. Otvoren je kako bi ispričao povijest klinike, način liječenja, razvoj bolnice i psihijatrije, ali i da predstavi razne priče, predmete, pojmove i činjenice kako bi se u Hrvatskoj destigmatizirale duševno oboljele osobe.

Ulaz u muzej izgleda kao čekaonica ispunjena stolovima za cvijeće i slamnatim foteljama, ilustrirana je velikom zidnom slikom originalne prve čekaonice u Vrapču. Liječničke ordinacije rekonstruirane su prema starim slikama iz arhiva bolnice. U ordinaciji se nalaze i dokumenti prve dijagnoze u Vrapču kada je utvrđeno da pacijent, mornar Ante Jurić, boluje od manije.

U prostorima muzeja posjetioci mogu vidjeti predmete koji su služili za liječenje psihički oboljelih osoba, ali i različite načine i odnose naspram psihičkih bolesnika i bolesti kroz dugu povijest klinike. Izložena su medicinska pomagala, uniforme bolničara, aparati za elektrokonvulzivnu terapiju (stroj za davanje elektrošokova), krevet s mrežom (za pacijente koji su skloni samoozljeđivanju), stare reklame prvih antipsihotika i antidepresiva u starim bolničkim ormarima, te stezulja, točnije "luđačka košulja". Prikazana je i soba za izolaciju ("krevet kavez") koja je obložena spužvom, također u svrhu sprječavanja samoozljeđivanja pacijenata. U Vrapču su se tada izvodile lobotomije i inzulinske kome. Metode liječenja bile su drugačije i terapije su trajale puno duže prije nego što su se pojavili psihofarmaci.

Muzej je podijeljen u dvije grupe: pisani (povijest i razvoj Psihijatrijske bolnice Vrapče, godišnji izvještaji, povijesti bolesti bolesnika) i slikovni dio (likovno stvaralaštvo bolesnika, keramika, slikarstvo, crteži i grafike). Pacijenti su umjetnička djela proizvodili u okviru tzv. okupacione terapije.

Prije pet godina otvorena je i Galerija Slava Raškaj u čast i spomen slavnoj (istoimenoj) slikarici koja se u bolnici liječila zbog ljubavnih problema. Galerija ujedno objedinjuje i radove pacijenata s radovima poznatih umjetnika. U bolnici su također boravili i pijanistica Marija Novaković, akademski kipar Branislav Dešković i književnici Ante Kovačić i Vladimir Vidrić.

Zadnja prostorija muzeja predviđena je kao prostor za kratka predavanja.

Muzej je ujedno i dio ponude Noći muzeja, a za posjetioce je otvoren svakim danom od 14 do 16 sati

Iako možda izaziva neugodu za vrijeme razgledavanja, poučan je, približava i prikazuje liječenje, ozdravljenje i borbu pacijenata s duševnim smetnjama.

Komentari na članak

Vezani članci

Noćni plac na Tavanu

Popularni Noćni plac vraća se na Tavan

Skoknite po slastan zalogaj i koktel na Noćni plac

Subotnje večeri ponovno su rezervirane za uživanje na poznatoj tavanskoj terasi u dobrom društvu i s jednim od najljepših pogleda u gradu.

Park Maksimir 1

Na jedan dan zakročite u francuski park

Veliki francuski piknik u Maksimiru uz francuske zalogaje i šansone

Da sve bude nalik pravom pikniku usred kakvog francuskog parka, posjetitelji su pozvani da na taj dan odjenu nešto plavo, bijelo i/ili crveno te na taj način proslave boje francuske, ali i hrvatske zastave.

Elemental

Promocija albuma i veliki koncert grupe Elemental

Novi album Elementala u prodaji, na redu je Dom sportova

Elemental će 5. ožujka 2016. označiti kao Dan E, najvažniji dan u svojoj karijeri. Na krilima novog albuma i uz potporu najvećih hitova u 18 godina karijere bend će prvi put samostalno nastupiti u Domu sportova.

Ekonomski fakultet III

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Svečano otvorenje Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Knjižnicu će svečano otvoriti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

prosvjed

Komentar

Hoće li „reforma" ostati klišejizirani izraz ili će Hrvatska napokon isprobati njen okus?

Znanje je moć, sve dok političari ne počnu koristiti moć za promociju neznanja. Jučer je prepun Trg bana Jelačića podržao reformi i dao do znanja da su Hrvatskoj potrebe promjene na bolje. Kurikularna reforma ima mjesta za napredak, stoga se više ne smiju odvijati politička prepucavanja, već je potrebno reagirati na društvene probleme i iskorijeniti ih.