Zbor zatražio satnicu od 18 kuna, pravo obavljanja studentskih poslova dijelu izvanrednih studenata, digitalizaciju, transparentnost i maksimalnu zaštitu studenata
Marko Lepoglavec gotovo je godinu dana uključen u Radnu skupinu izrade Nacrta prijedloga o obavljanju studentskih poslova. U razgovoru nam je pojasnio što očekuje studente od siječnja 2018. godine.
Marko Lepoglavec gotovo je godinu dana uključen u Radnu skupinu izrade Nacrta prijedloga o obavljanju studentskih poslova. U razgovoru nam je pojasnio što očekuje studente od siječnja 2018. godine.
U tijeku je javno savjetovanje novog Nacrta prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova. Uvidjeli smo kako isti donosi organizirane i kontrolirane procedure prilikom obavljanja posla, posredovanja, isplaćivanja zarađenog novca te oštrije sankcije za nepoštivanje odredbi. Za razliku od Pravilnika koji je trenutno na snazi, prijedlog postavlja čvrste okvire odgovornosti svih uključenih aktera te mu je zaštita studenata vidljivo u fokusu.
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, aktivan član Hrvatskog studentskog zbora, dotični nacrt smatra uspjehom, kako navodi u priopćenju objavljenom na svojoj službenoj stranici. Naime, Marko Lepoglavec, u ime HSZ-a, gotovo je godinu dana sudjelovao u Radnoj skupini zaduženoj za izradu. U razgovoru nam je pojasnio što točno studente očekuje te na koji su način došli do prijedloga zakona.
U priopćenju na stranicama Zbora istaknuto je zadovoljstvo Nacrtom prijedloga Zakona. Jesi li ti potpuno zadovoljan predloženim ili su ti neke točke sporne? Koje su točke najteže usvojene?
Smatram da smo ovim prijedlogom Zakona jako pridonijeli zaštiti studenata, a ponajviše osiguravanjem isplate plaće, kako više ne bi postojala mogućnost da student radi i kasnije ne primi plaću. Što se tiče samog prijedloga, mislim da se još poneke stvari mogu unaprijediti, prije svega odrediti fiksan datum do kojeg SC mora isplatiti studenta ako to ne napravi poslodavac unutar svojeg zakonski određenog vremena. Sukladno s tim, tražimo od Ministarstva da se studentskim centrima propiše rok od 60 dana kako se te prcedure ne bi previše odužile. Tema za koju je bilo najteže pronaći zajedničko stajalište definitivno je bio status studenata koji ostvaruju pravo studentski rad, pri čemu je Hrvatski studentski zbor zadržao svoj stav od početka kako se onim najugroženijim studentima mora izaći u susret jer Bolonja nije skroz ispravno provedena u RH.
Uvođenje propisane minimalne satnice već je naišlo na odobravanje studenata. Govori se o iznosu od minimalnih 20 kuna. Na koji se način došlo do te brojke i jesu li se uzele u obzir situacije u kojima studenti trenutno rade za znatno manje iznose?
Uvođenje minimalne satnice također je bio jedan od naših preduvjeta. Naime, prema analizama tržišta studentskog rada, uvidjeli smo da su pojedini poslodavci iskorištavali studente te su im isplaćivali satnice u iznosima od 14 kuna po satu, što smatramo nekorektnim i nemoralnim, pogotovo prema onim najugroženijim studentima slabog socio-ekonomskog statusa koji su primorani raditi. Prijedlog Studentskog zbora bio je povezati minimalnu naknadu za obavljanje studentskih poslova s prosječnom plaćom u RH, čime bi ažurnije pratili rast i pad BDP-a i tržišta te je u našem prijedlogu, koji smo uputili Radnoj skupini, minimalna naknada iznosila oko 18 kuna. Glavna intencija studentskog zbora zaštita je onih najugroženijih studenata, koja pritom ne ugrožava radna mjesta, te ćemo ponovno tražiti Ministarstvo i apelirati da se ipak prihvati naš prijedlog te da minimalna naknada bude u okviru stanja postojećeg tržišta rada i iznosa od 18 kuna.
Jedna je od ključnih točaka novog Zakona omogućavanje rada izvanrednim studentima, ali ipak ne svima. Kako je osmišljen sustav razlikovanja jednih od drugih te sustav kontrole tog procesa. Stvara li njihovo razlikovanje prostor malverzacijama?
Ideja proširenja prava na obavljanje studentskih poslova nastala je kako bismo pomogli kolegama koji se nalaze u statusu izvanrednih studenata, bez prava na subvenciju školarine, a koji su pritom i u slaboj socio-ekonomskoj situaciji. Kao što sam već istaknuo, Bolonjski sustav nije dobro proveden u RH te u praksi velika većina izvanrednih studenata mora pohađati nastavu zajedno s redovnim studentima, što ih stavlja u nezavidnu poziciju. Kako nisu u mogućnosti ostvariti radni odnos zbog pregršt fakultetskih obveza, trenutni im Pravilnik ne omogućuje ni pronalazak povremenog posla jer nemaju pravo na studentski rad. Ovim Zakonom želimo pomoći takvim studentima, ali pritom imajući na umu da je pojam izvanrednog studenta zamišljen kao osoba u radnom odnosu koja povremeno na fakultetima polaže ispite i pohađa predavanja u večernjim terminima ili vikendima. Stoga smo odlučili uvrstiti prijedlog da mogu raditi samo izvanredni studenti koji nisu u radnom odnosu, kako zaposlene osobe ne bi upisivale izvanredan studij i paralelno, uz postojeći radni odnos, iskorištavale sustav isplaćivanjem plaće uz manje doprinose i naknade.
Kako je djelovala Radna skupina? Očekuje li studente sada i još poneka promjena?
Radna je skupina prvu sjednicu održala još 14. ožujka te je od tada stalno radila na kreiranju Zakona. Moram ovime pohvaliti g. Matka Glunčića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i voditelja Radne skupine. Prije godinu dana na zajedničkom sastanku Hrvatskog studentskog zbora i Ministarstva znanosti i obrazovanja odredili smo smjernice kojima možemo poboljšati studentski standard, kao strategiju Vlade RH u smjeru poboljšavanja studentskog standarda. Tada smo dogovorili provođenje povećanog sustava stipendiranja kroz veći broj socio-ekonomskih stipendija te uvođenje STEM stipendija. Također, razgovarali smo i o promjeni Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata, čiju promjenu očekujemo od Ministarstva do kraja akademske godine, kako bi se konačno stavio izvan snage važeći pravilnik kojim je bivši ministar g. Jovanović 2013. godine izravno oštetio studente smanjenjem subvencije velikog broja artikala sa 71,24 posto na 50 posto i uvođenjem dnevnog ograničenja konzumiranja artikala od maksimalno tri, umjesto pet. Sumirano, od 1. siječnja 2018. studenti će biti puno zaštićeniji na radnim mjestima, a od 1. listopada 2018. nadamo se da će konačno ponovno dobiti razinu prehrane kakvu su imali prije 2013. godine
Poseban ste naglasak stavili na digitalizaciju procesa zapošljavanja studenata. Kakve će konkretno promjene oni osjetiti?
Studentski zbor u prvom je prijedlogu danom Radnoj skupini predočio ideju digitalnog sustava, na čemu smo inzistirali tijekom cijelog perioda. Predvidjeli smo mogućnost sklapanja, ali i potpisivanja ugovora digitalnim putem. Vjerujemo da će takav sustav biti implementiran u roku od godinu dana. Tada će studenti iz udobnosti svoje sobe moći odraditi administrativni dio posla te će cijeli proces biti maksimalno ubrzan. Također, digitalnim sustavom onemogućit će se da poslodavci iskoriste sustav i prevare studente. Svaki zapis i sklopljeni ugovor bit će automatski vidljiv svim nadležnim institucijama u RH koje će moći pravovremeno reagirati. Usmjerili smo i studentske centre u digitalizaciju njihovog poslovanja. Oni će tako status studenata provjeravati uvidom u ISVU i ISSP sustav, što konkretno znači da će se studenti jednom učlaniti u student servis, a svake će se akademske godine sustav automatski osvježavati kako bi studenti imali obnovljeno članstvo bez osobnog dolaska u student servis i čekanja u velikim redovima.
