"Razdvajanje sveučilišnih i specijalističkih stručnih studija bio bi presedan"

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske priopćilo je kako ne želi da se u izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru sveučilišni diplomski studiji odvoje od specijalističkih diplomskih stručnih studija ni na podrazinama. Protivno mišljenju Hrvatskog studentskog zbora koji se izjasnio za odvajanje sveučilišnih od specijalističkih stručnih studija, Vijeće smatra da bi takav prijedlog bio presedan.

Također, predstavnici Vijeća smatraju da bi se odvajanjem navedenih studija na sedmoj razini specijalistički stručni studiji doveli u podređeni položaj te da bi ti studiji trebali biti izjednačeni zbog jednakog broja ECTS bodova koji se njima ostvaruju. Navedenu je diskriminaciju Hrvatski studentski zbor već negirao. 

Vjerovali ili ne, ova dva studentska predstavnička tijela složila su se u jednoj stavci, a to je da poslijediplomski specijalistički studij treba biti odvojen od diplomskih studija. 

Prijedlozi izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru mogu se pronaći i prodiskutirati kroz e.savjetovanje na stranicama Vlade Republike Hrvatske. Na sudjelovanje u raspravi pozvani su svi zainteresirani.

Tekst priopćenja u cijelosti glasi ovako:

Nakon otvaranje javne rasprave o izmjenama i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola odlučilo je iznijeti svoj stav i argumente vezane za buduće izmjene i dopune Zakone o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Prije svega potrebno je naglasiti da je Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH nacionalno I koordinativno tijelo studentskih predstavnika veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj koje raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa za sve studente veleučilišta i visokih škola, razvija zajedničke studentske programe i aktivnosti te štiti interese studenata veleučilišta i visokih škola. Vijeće predstavlja više od 40 000 studenata iz sustava visokog obrazovanja.

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola podupire glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja - da sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji budu na istoj razini (razina 7.1) sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima, dok bi se poslijediplomski specijalistički studiji definirali na razini 7.2. Činjenica je da su oduvijek (od kada je pokrenuta procedura izrade HKO-a) sveučilišni diplomski I specijalistički diplomski stručni studiji bili na istoj razini.

Hrvatski kvalifikacijski okvir je instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj pomoću kojeg se treba osigurati prohodnost i kvaliteta kvalifikacija na temelju ishoda učenja, a s ciljem povezivanja razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskog prostora visokog obrazovanja.

U Hrvatskoj 55 tisuća studenata (trećina studentske populacija) studira na stručnim studijima koji se izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Smatramo kako je glavni prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan, a budući da se navedeni studiji razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja. Smatramo da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio presedan, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa.

Također je važno napomenuti kako je u prijedlogu izmjena I dopuna Zakona, jasno definiran uvjet sveučilišne diplome za nastavak obrazovanja na razini 8., odnosno uvjet za upis na sve doktorske studije. Time je u potpunosti odgovoreno na sadržaj “zahtjeva za ocjenom ustavnosti” te ne postoji potreba za diferencijacijom stručnog I sveučilišnog obrazovanja na temelju novih podrazina.

Smatramo da alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod oba studija. U slučaju prihvaćanja alternativne opcije Hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim Europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja.

Važno je naglasiti da ovaj Zakon ima direktan utjecaj na 55 tisuća studenata, stoga pozivamo sve studente i cjelokupnu zainteresiranu javnost da se uključe u javnu raspravu (e-savjetovanje) i iznesu svoje mišljenje kako bi se donio što učinkovitiji, pravedniji i bolji zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.