Obrazovna upisna politika i politika stipendiranja

Preporuka HZZ-a: Povećati broj studenata medicine, fizike i računarstva, a smanjiti kvote za ekonomska usmjerenja

Graduation

Provjerite koliko je na tržištu rada (ne)poželjan studijski program koji ste vi odabrali kao buduću profesionalnu karijeru, prema analizi tržišta koju je proveo HZZ, a na temelju koje je kreirao preporučene smjernice za obrazovnu politiku.

Kao i prethodnih godina, regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proveli su, uz koordinaciju Središnjeg ureda, detaljnu analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zanimanjima i strukama u hrvatskom sustavu rada. Sukladno tome, izrađen je kvalitativan popis preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja kojim se nastoji definirati prognostički model koji određuje stanje potencijalne akademske i tržišne pozicije pojedinih zvanja u bližoj budućnosti.

U proces kreiranja preporučenih smjernica uključeni su brojni statistički podaci i relativni pokazatelji o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podaci o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobiveni anketom poslodavaca kao i kvalitativni dojmovi savjetnika stečeni iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Osim toga, u obzir su uzeti planovi i strategije hrvatskog gospodarskog razvoja, ali i postojeći statistički podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. 

Izrađena analiza i prognozirani položaj zanimanja temelje se na preporukama koje bi bilo poželjno slijediti kako bi došlo do povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata iz određenih obrazovnih programa. Izrada ovih uputa i preporuka trebala bi imati značajnu i korisnu funkciju za cjelokupnu srednjoškolsku i studentsku populaciju, a posebice za one koji se tek odlučuju na iznimno važan životni korak kao što je odabir studija. U nastavku smo izdvojili obrazovne programe koji se najčešće spominju u okviru preporučenog postupka povećanja, odnosno smanjenja ukupne kvote upisanih i stipendiranih studenata. 

Na razini cjelokupne države prvo mjesto na ljestvici visokoobrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata uvjerljivo je zauzela medicina, no u stopu je slijede još neka od tehničkih i prirodnih usmjerenja, poput matematike, fizike i računarstva. U okviru preporučenih smjernica na hrvatskom tržištu rada vrlo dobro stoje i zanimanja koja se stječu završetkom studija kemije, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva. Od društvenih i humanističkih znanosti u nestabilnim uvjetima hrvatskoga tržišta rada najperspektivnijima su se pokazali studiji germanistike i anglistike. Prema prognoziranom stanju društvenih znanosti u budućnosti, izgleda da će se usrećiti i studenti logopedije, glazbene pedagogije i edukacijske rehabilitacije. U pojedinim županijama, poput Primorsko-goranske i Virovitičko-podravske, vidljiva je povećana potreba za još nekim zvanjima koja pripadaju društvenim znanostima, a to su ponajprije socijalni rad i psihologija. 

S druge strane, rezultati provedene analize dotiču se i negativnih pokazatelja koji prognoziraju vrlo nepovoljan položaj pojedinih zanimanja i obrazovnih programa za koje se preporučuje proces smanjenja upisnih kvota, kao i ukupnog broja stipendiranih učenika i studenata. Iznimno negativan trend na tržištu rada prvenstveno je zabilježen u zvanjima koja će završetkom akademskog obrazovanja dobiti studenti ekonomskih usmjerenja. Studij ekonomije nesumnjivo drži prvo mjesto na popisu preporuka za smanjenje broja upisanih i stipendiranih studenata i to na cjelokupnoj državnoj, županijskoj, regionalnoj i lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Prema izdanim preporukama, nije poželjno upisivati niti studij prava ili učiteljske studije. Programi visokog obrazovanja koji su se također našli na listi najmanje poželjnih zanimanja uključuju studente politologije i novinarstva kojima se, kako zaključuje analiza, ne smiješi blistava budućnost u svijetu rada. Pesimistične prognoze za uspješan proces pronalaska zaposlenja nakon završetka fakulteta nisu zaobišle niti studente koji pohađaju upravne studije i obrazovne programe u domeni prometnih znanosti. 

Na temelju dostupnih podataka i analiza jasno je kako se u odnosu na prošlogodišnju preporuku ništa značajno nije promijenilo na području hrvatske obrazovne upisne politike i potreba tržišta za pojedinim zvanjima. U okviru tržišnih zahtjeva koji definiraju funkcioniranje hrvatskog sustava rada i dalje se bilježe isti ili slični tržišni trendovi oko pojedinih zanimanja, što je odlična vijest za studente medicine, fizike i strojarstva, kao i za sve buduće zaposlenike IT sektora koji posljednjih godina u globalnim razmjerima nepobitno bilježi spektakularan rast i razvoj.

Komentari na članak

Vezani članci

Logo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Ponovno zabilježen rast broja nezaposlenih

Najveći broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Gradu Zagrebu, 44. 375 ljudi. Najmanje registriranih nezaposlenih je u Ličko- senjskoj županiji, tek oko 1%.

uniri

Izravan kontakt s poslodavcima

Sajam poslova na Građevinskom fakultetu u Rijeci

Nudi se mogućnost upoznavanja s potrebama tržišta rada i informiranje o poticajima za zapošljavanje.

Trg

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Zagreb u vrhu po broju zaposlenih osoba

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji tijekom veljače je posao uspjelo naći 2 700 osoba, što je dosta dobar podatak u usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj.

https://www.pexels.com/photo/full-frame-shot-of-stadium-247839/

Luka Basa

Što ako ne upadnem na željeni fakultet?

Prije rezultata državne mature na listama sam bio daleko od savršene pozicije. Na novinarstvo se upisivalo 120 redovnih studenata, a ja sam bio 1000 i neki. Taj dan me uhvatila najveća panika. Pitanje „što ću ako ne upadnem“ je preuzelo cijelo moje biće. O pravu više nisam razmišljao, a sebe sam vidio u uredu „New York Timesa“ kako pišem kolumne.

Sveučilište - natpis

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu: 88% popunjenosti preddiplomskog studija na ljetnom roku

Saznajte na kojim je fakultetima na zagrebačkom Sveučilištu ostalo mjesta za upis na jesen!