Zaključci okruglog stola

Potreba formalizacije suradnje PMF-a i tvrtki

Zgrada

Na zagrebačkom PMF-u održan je okrugli stol u okviru Simpozija doktorskih studenata. Cilj je bio potaknuti raspravu o mogućnostima poboljšavanja suradnje između fakulteta i gospodarstva te o načinima na koje doktori prirodnih znanosti mogu postati nositelji transfera.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Simpozija studenata doktorskih studija PMF-a, 26. veljače 2016. održan je okrugli stol pod nazivom Doktori znanosti: ključni faktor bržega gospodarskoga rasta? Cilj je bio poticanje rasprave o mogućnostima poboljšavanja suradnje između PMF-a i gospodarstva te o načinima na koje doktori prirodnih znanosti mogu postati nositelji transfera tehnologije u području prirodoslovlja, matematike i biomedicine.

Uz prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, na okruglom stolu sudjelovali su voditelji doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: prof. dr. sc. Zlatko Drmač (matematika), prof. dr. sc. Krešimir Kumerički (fizika), prof. dr. sc. Vladislav Tomišić (kemija), prof. dr. sc. Dunja Leljak-Levanić (biologija), prof. dr. sc. Blanka Cvetko Tešović (geologija), akademik Mladen Juračić (oceanologija) i prof. dr. sc. Borna Fuerst Bjeliš (geografija), te predstavnici tvrtki koje ostvaruju neformalnu suradnju s PMF-om: prof. dr. sc. Ernest Meštrović (Pliva), dr. sc. Sulejman Alihodžić (Fidelta Ltd.), dr. sc. Mislav Novokmet (Genos d. o. o.), dr. sc. Igor Stanković (Hrvatske vode), Lilit Cota (INA Industrija nafte d. d.), Ante Sarjanović (Mireo d. d.), dr. sc. Mladen Litvić (Belupo d. d.), Sandra Lovrić Lončarić (GDi Gisdata d. o. o.), Ivana Katurić (Urbanex d. o. o.), Petra Subašić (HEP) i dr. sc. Lidija Herceg-Harjaček (Xellia d. o. o.).

Program okrugloga stola započeo je kraćim izlaganjem moderatorice prof. dr. sc. Dubravke Hranilović, prodekanice za znanost i doktorske studije Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, koja je predstavila sedam doktorskih studija PMF-a te osnovne organizacijske i sadržajne karakteristike koje su zajedničke svim studijima na PMF-u. Također, prodekanica je istaknula kako su ciljevi doktorskih studija u prirodoslovlju ponajviše usmjereni na znanstvenu izvrsnost i daljnji nastavak znanstvenoistraživačke karijere te da samo 10 posto doktoranada dolazi iz privatnoga sektora. Suradnja je doktorskih studija s gospodarstvom sporadična, neformalna i temelji se na osobnim kontaktima, što bi se moralo promijeniti.

Tijekom rasprave istaknuto je kako su doktorandi PMF-a potrebni gospodarstvu te da je znanstvena kvaliteta doktorskih studija PMF-a važna i tvrtkama, no da postojeće programe ne treba prilagođavati potrebama gospodarstva jer se one stalno mijenjaju, a doktore znanosti s dobrom znanstvenom podlogom tvrtke će znati iskoristiti i prilagoditi svojim potrebama. Ono što se treba mijenjati svakako su stavovi prema kojima doktorandi ostaju na Sveučilištu, a tek oni koji to ne uspiju morat će se usmjeriti prema industriji. Stav je sudionika okrugloga stola kako takva razmišljanja stvaraju negativnu selekciju i zaziranje od nastavka karijere u gospodarstvu.

Predstavnici tvrtki koji su sudjelovali na okruglom stolu također smatraju da bi PMF trebao biti otvoreniji prema suradnji s gospodarstvom te da bi jasnije trebao iskomunicirati i predstavljati kvalitete svojih doktora znanosti. U tom bi smislu formaliziranje suradnje svakako tome pridonijelo, za što je potrebno dodatno otkloniti postojeće administrativno-pravne probleme. Velike tvrtke (INA, Pliva) također su zainteresirane za sudjelovanje njihovih zaposlenika u nastavnoj bazi doktorskih studija, prije svega putem radionica i seminara.

Što se tiče financiranja, tvrtke bi rado imale fondove kojima bi stipendirale doktorande putem natječaja, no malim je tvrtkama to gotovo neizvedivo, a velike bi s tim imale poteškoća u praksi. Stoga je moguće rješenje povezivanje i suradnja na relaciji: tvrtka – Sveučilište – nacionalni / europski fondovi. U svemu tome važnu ulogu ima Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu sa svojim brojnim aktivnostima koje pridonose akademskom poduzetništvu. Iako je njegovo djelovanje ponajprije usmjereno na razvijeniju i kasniju fazu suradnje s gospodarstvom (patenti, inovacije, spin-off tvrtke), Centar bi administrativno-pravnom podrškom dodatno mogao pomoći ostvarivanju bolje povezanosti između PMF-a i tvrtki te u procesu formalizacije njihove međusobne suradnje.

Rasprava je završena isticanjem triju glavnih smjernica za buduće konkretne korake: formalizacija suradnje između PMF-a i pojedinih tvrtki, imenovanje osobe ili povjerenstva za praćenje realizacije spomenute suradnje te imenovanje pomoćnika dekana za inovacije i transfer tehnologije na PMF-u.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti

SIK-ov okrugli stol

Mladi s bogatim iskustvom progovaraju o značaju i izazovima volontiranja

Adela Juhas, Ivan Bota, Nediljko Jerković i Robi Špoljarić mlade su osobe s bogatim volonterskim iskustvom koje će o volontiranju kao putu do željenog posla progovoriti na SIK-ovom okruglom stolu 9. srpnja.

Rektorat pročelje

Sveučilište u Zagrebu

Trima zagrebačkim doktorskim studijima dodijeljene oznake visoke kvalitete

Dekanima Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Veterinarskoga fakulteta Agencija za znanost i visoko obrazovanje u akademske i promidžbene svrhe dodijelila je oznake visoke kvalitete doktorskih studija.

https://www.flickr.com/photos/30478819@N08/31638582878/in/photolist-95oXrA-d2SwE1-aaCd9r-dSTQ3C-95oY11-QcN1qf-aaF3jG-mjG3bj-DfJXB-76nQAs-d48mNs-8LaTSZ-7PsUYF-TeakqK-aaCdbe-6zKKSq-dekYu5-6PaQw6-aaF3e9-aaCdbB-aaF3f1-bQTQ8Z-7ZY1VS-krzysG-FDaNGZ-t36JSw-21tJRFQ-23zCU1P-7arKG6-EQ3K3E-aSSEgx-8rH5eZ-ef5H6V-7pYjBc-7q3eno-9boVMJ-25qTEZo-NSGdZS-P3XjC8-79nSHk

Financijska podrška

Ekonomski fakultet potpuno pokriva školarine za doktorski studij

EFRI dvama će kandidatima u potpunosti pokriti troškove školarine. Prijave se vrše na fakultetskoj stranici i traju do 15. veljače.

https://pixabay.com/en/stress-anxiety-depression-unhappy-2902537/

Rezultati istraživanja

Doktorandi diljem svijeta su depresivni i anksiozni

Istraživanje je pokazalo da je velik broj studenata zadovoljan svoj studijem, no mnogi su i depresivni i anksiozni, uglavnom zbog brige za budućnost. Glavni kriterij zadovoljstva bilo je mentorstvo, a unatoč stresu većina njih ipak želi nastaviti karijeru u znanosti, bilo u akademskim krugovima ili u industriji.

Sveučilište J.J. Strossmayera Osijek

Doktorska škola Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Osijeku

Raspisuje se treći natječaj za doktorski studij Komunikologije

Jedini doktorski studiji komunikologije raspisuje natječaj za upis treće generacije doktoranada.