Intervju s glavnim urednikom Malog Levijatana

„Motivirala nas je želja da studenti FPZG-a dobiju vlastitu platformu za objavljivanje kvalitetnih radova“

Mali levijatan

Novo uredništvo časopisa Mali Levijatan okupilo se prošloga ljeta, a nedavno je novi broj izašao iz tiska nakon sedam godina stanke. Tim smo povodom razgovarali s glavnim urednikom časopisa, Željkom Poljakom.

Iako je općeuvriježeno mišljenje među studentskom populacijom da je pasivnost u redu jer ionako ne možemo vlastitim zalaganjem uvesti nikakve promjene, ipak postoje i oni studenti koji se drže poznate Gandhijeve izreke i sami su promjena koju žele vidjeti u svijetu. Nekolicina su takvih i studenti Matija Bermanec, Luka Gudek, Tomislav Milošić, Ivan Suknaić, Dorotea Strelec i Željko Poljak te svježe diplomirani politolozi Matej Sever i Kristina Ćelap. Okupivši se prošloga ljeta, došli su na ideju da ponovno pokušaju objaviti časopis Fakulteta političkih znanosti Mali Levijatan, poznato ime koje je svjetlo dana posljednji put ugledalo davne 2009. godine i po kojem se posljednjih sedam godina skupljala prašina. Ideju su brzo realizirali te su nedavno u rukama imali novi broj Levijatana, a što ih je pri tome motiviralo te što im je stvaralo poteškoće, otkrio nam je glavni urednik Željko Poljak.

Kako ste došli na ideju ponovnog pokretanja projekta? Što vas je motiviralo da nakon sedam godina stanke baš vi započnete s ponovnim objavljivanjem časopisa?

Prije ponovnog pokretanja časopisa studenti politologije, ali i studenti drugih društveno-humanističkih područja koje interesiraju politološke teme, nisu imali platformu na kojoj bi svoje radove mogli objavljivati javno. Kada još dodate podatak da se na studiju politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti izrazito puno piše u vidu seminarskih radova i eseja te ponegdje znanstvenih i stručnih radova, onda je zaista poražavajuće da određeni broj kvalitetno napisanih radova ostane izgubljen i neobjavljen. Želja da navedenu situaciju promijenimo bila nam je motivacija, kao i činjenica da studenti sociologije, prava, kulturne antropologije, itd. već dugi niz godina imaju svoje platforme za objavljivanje.

U čemu vidite važnost ovakvog jednog glasila?

Mali Levijatan originalno je izlazio od 2006. do 2009. te je u tom periodu stekao zavidan status, uključujući i nominaciju za Državnu nagradu za promicanje znanosti. Osim toga, tada je časopis bio jedina platforma koja bi studentima politologije jednostavnim putem omogućila da objavljuju svoje znanstvene i stručne radove te eseje koje su pisali tijekom studija. Gašenjem časopisa ta je mogućnost nestala te smo zapravo došli do situacije da je potpuno nestala vidljivost znanstvene produktivnosti studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Vjerujem da smo ponovnim pokretanjem ispravili navedeni nedostatak, posebno jer smo časopis indeksirali u bazi znanstvenih časopisa u Hrvatskoj (HRČAK) i na Google Scholaru što omogućuje dobru vidljivost članaka objavljenih u časopisu.

Kakva su vam bila očekivanja prije samog pokretanja? Jesu li se ispunila brojem pristiglih prijava?

Intencija je bila da se časopis ponovo pokrene te smo aktivno početkom prošle akademske godine počeli raspravljati kako to ostvariti. Moram priznati da na trenutke nije bilo lako te smo posjećivali nekoliko adresa kako bismo stvorili mrežu ljudi i ostvarili suradnju koja bi iznjedrila novi broj časopisa. Rekao bih da smo na tom putu očito nešto radili jako dobro jer je broj pristiglih prijava bio poprilično dobar te smo ponajviše dobivali radove studenata završnih godina i svježe diplomiranih politologa.

FOTO: Matija Bermanec

Kakav je interes studenata? Jesu li vas zatrpali prijavama ili ste ih morali vući za rukav jer su i sami nenavikli na to da imaju repozitorij u kojem mogu objavljivati?

Sjećam se da smo, kada smo prvi put javno objavili da je časopis ponovno pokrenut, dobili velik broj upita na hodniku Fakulteta oko toga što Mali Levijatan uopće jest i čemu služi. Sveukupno smo zaprimili dvadeset pet članka među kojima su dominirali oni stručni. Pozadina takve priče leži u dobroj promociji i kampanji. Mi smo, naime, poziv za radove zaista promovirali na svim dostupnim adresama, od službene stranice časopisa preko stranice Fakulteta, a najviše smo se aktivirali na društvenim mrežama. Zbog toga su nam stigli i radovi studenata koji nisu s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, iako ne u tolikom broju kakvom smo se prvotno nadali i koji smo očekivali.

Koji su vam bili kriteriji pri odabiru radova? Je li bilo teško odlučiti koje objaviti?

Odlučili smo provoditi anonimnu recenziju unutar uredništva. Drugim riječima, jednom kada smo zaprimili određeni članak, identitet autora bio je uklonjen te se članak slao dvama članovima uredništva koji su potom pregledavali, tj. recenzirali rad zapisujući komentare i preporuke. Ako su oba recenzenta bila zadovoljna, članak je bio primljen. Neki su članci već nakon prvog pregleda bili odbijeni uz jasno naznačene razloge odbijanja i preporuke kako da student poboljša svoje pisanje radova. Najveći je broj radova vraćen autorima na doradu nakon koje su radovi u drugoj recenziji bili prihvaćeni. Što se tiče prikaza knjiga i akademskih izvještaja, nismo primjenjivali anonimnu recenziju, već smo unutar uredništva pregledali rad te u konačnici dali komenatre za neke manje izmjene. Tako smo u novom broju ukupno objavili sedam znanstvenih i stručnih radova te po jedan prikaz knjige i izvještaj s ljetne škole.

Što vam je predstavljalo najveći izazov pri uređivanju novog broja časopisa?

Prvo je bilo ključno dobiti potporu Vijeća Fakulteta političkih znanosti za ponovno pokretanje časopisa. Naime, naša inicijativa nije bila prva koja je pokušala vratiti Mali Levijatan u aktivan status, no spletom okolnosti, navedene inicijative, nažalost, nikada nisu zaživjele. Naša je sreća i prednost bila ta što smo na samom početku dobili podršku aktualne Uprave Fakulteta. Ovdje posebno govorim o dekanici Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Lidiji Kos-Stanišić koja nas je susretljivo saslušala i bezrezervno podržala našu inicijativu. Jednom kada je stigla podrška Vijeća, sve je išlo svojim tokom. Važno je napomenuti da nitko od nas u uredništvu prethodno nije imao iskustva u domeni objavljivanja časopisa, tako da smo stvari poput grafičkog dizajna, prijeloma, lekture itd. postupno usvajali i naposljetku ostvarili ugodnu suradnju s velikim brojem studenata koji su bili uključeni u projekt, ali i određenim brojem profesora, inače urednika znanstvenih časopisa, koji su pomagali sa svojim savjetima.

Kakvi su planovi za budućnost?

Jako sam sretan što mogu objaviti da već traju pripreme za idući broj u kojem ćemo imati veći broj članaka na engleskom jeziku. Naime, u lipnju ove godine sudjelovali smo u organizaciji međunarodne studentske politološke konferencije naziva Democracy at a Turning Point? koju smo organizirali sa Studentskim zborom FPZG-a na kojoj su studenti iz više od deset zemalja Europe izlagali svoja istraživanja i radove. Upravo većinu tih radova planiramo objaviti u idućem broju uz, dakako, i ostale radove koji pristignu na našu e-mail adresu do objave broja. Izdanje na engleskom vrlo je važno jer time širimo vidljivost časopisa te sam impact factor koji je izrazito bitan kao jedan od pokazatelja kvalitete časopisa. Krajnji nam je cilj ostvariti visoku citiranost radova objavljenih u časopisu te pozicionirati časopis kao dominantnu studentsku politološku platformu u ovom dijelu Europe.

Promocija časopisa održat će se na Fakultetu političkih znanosti u petak, 13. listopada u 18 sati, a ako nestrpljivo iščekujete prolistati časopis, online verziju možete pronaći na poveznici. Sve dodatne informacije o samom časopisu i daljnjem djelovanju uredništva možete pronaći na službenoj ili Facebook stranici časopisa.

Komentari na članak

Vezani članci

With her

Zdravka Kresonja, studentica koja se bavi digitalnom ilustracijom

INTERVJU: "Svaki rad je prilika za vježbu i daljnje razvijanje talenta i tehnike"

Osim crtanjem, Zdravka se bavi i grafičkim dizajnom, uređivanjem blog platformi i igranjem računalnih igrica.

Shift Split

Intervju s Ivanom Burazinom

„Split je prepoznat kao informatički centar zahvaljujući Shift konferenciji“

Shift konferencija dovodi svjetski poznate IT stručnjake u Split koji će govoriti o najnovijim trendovima i tehnologijama. Što nas novo očekuje ove godine, otkrio nam je organizator konferencije Ivan Burazin.

Izabrana Dora Miketek

Intervju s predsjednicom Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH

Dora Miketek o planovima za svoj mandat i reputaciji veleučilišta i visokih škola

U intervjuu za Studentski.hr Dora Miketek otkrila je planove koje želi ostvariti tijekom mandata, prokomentirala je trenutni položaj veleučilišta i visokih učilišta Republike Hrvatske te navela ciljeve kojima želi na transparentan i informativan način doprijeti do svih studenata.

Naslovna

Priča o životu s rijetkom bolesti

„Važno je naći stvari koje te vesele u životu i odlučiti da bolest nije kočnica”

U SAD-u je mjesec travanj proglašen mjesecom svjesnosti o Anderson-Fabryjevoj bolesti. Tom prilikom donosimo priču studentice koja je preživjela moždani udar te otkrila da boluje od te rijetke bolesti koju dijeli sa samo još petnaestak osoba u Hrvatskoj.

Gypsy queen

Motivacijski razgovori uoči Rektorove nagrade

INTERVJU: Glazba s prostora bivše Jugoslavije pozitivna o Romima

Svaki posao koji se obavlja uvijek ima nagradu, a Rektorova nagrada kruna je studentskog uspjeha. Ususret prijavi za ovogodišnje Rektorove nagrade, odlučili smo razgovarati s prošlogodišnjim dobitnicima. Saznajte što su istraživali, koje savjete imaju za vas te kako je njihov rad promijenio naše društvo.