Koliko se ulaže u politiku, a koliko u obrazovanje?

Hoće li politika do kraja dotući hrvatsko obrazovanje?

Edukacija

Hoće li Ministarstvo napokon poslušati što stručnjaci kazuju na sve strane? Hoćemo li izaći napokon iz sfere sitnih interesa i straha od promjena? Hoćemo li mlade pripremati za život ili ćemo od njih stvarati ljude koji grade bolje društvo?

Dotaknuli smo se najnovije izjave ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara kako (trenutno) nemamo dovoljno novca da bi informatika postala obvezan predmet u osnovnim školama. No problem, što se informatizacije društva i digitalne opreme tiče, se ne odnosi samo na učenike i škole, već i na samo tržište rada zbog nerazumijevanja struke i politike za trendove u svijetu. To predstavlja problem i za IT tvrtke. 

Neki su se znanstvenici, profesori i informatičari "obrušili" komentarima na izjave cijenjenog ministra, od kojih neki smatraju da bi ovo trebao biti "odgojni, a ne samo obrazovni predmet". Zašto odgojni? Građanima su ponuđeni pametni telefoni, tehnologija se brzo razvija i stalno koristimo nove tehnološke uređaje, zbog čega država uvodi e-Građanina, dok ne postoje informacije ili osnovna znanja o sigurnosti interneta; kako to funkcionira, koliki je trošak, koje su moguće opasnosti...

Ministar je izjavio kako je plan do 2022. godine uložiti oko 180 milijuna eura u digitalnu opremu za škole koja je posljednji put nabavljana 2008. godine, čime bi polovica škola u Hrvatskoj postala "digitalno zrela".

Kada je potrebno izdvojiti novac za obrazovanje u Hrvatskoj, općenito gledajući, nekako ga uvijek ponestane, nema čak ni "ušteđevine za crne dane" za ovakve potrebe. Nakon toliko godina rasprave o istome, očito je kako ova tema nije u interesu Ministarstva i nema tu privilegiju biti na njihovoj listi prioriteta, a kao razlog i izliku najlakše je istaknuti manjak novca kad to zapravo nije problem; problem je manjak volje. Da bi se ovako nešto ostvarilo, potrebna je samo politička volja.

Dokaz tomu su izjave hrvatskih stručnjaka za hardver i softver, od kojih posebno izdvajamo komentar Damira Šrkjanca koji kaže kako se informatička oprema, točnije dio softvera, operativni sustav može povoljno (ili čak besplatno) nabaviti na tržištu, a koji pokriva sve potrebe. Također tvrdi kako je lako naći računala s diskom i monitorom po cijeni od oko 2.500 kuna, koja su za školske potrebe sasvim dovoljna, a njihova trajnost je oko 5 godina. Prema njemu bi se na hardver, pri nabavi nove opreme, potrošilo oko 800 milijuna kuna - upola manji iznos od onog koji je spomenuo ministar.

Realno i statistički gledano, nismo mijenjali struturu predmeta i kurikuluma godinama, nema konrektnih promjena u cijelom procesu obrazovanja, što bi bio logičan korak, budući da su se svijet, tržište i način komunikacije i učenja okrenuli za 180 stupnjeva. Trebali bismo se prestati baviti izlizanim i suhoparnim temama i raspravama o vjeronauku i fokusirati se na rješavanje pravih problema, a ne konstantno tražiti uzroke u banalnostima.

Hoće li Ministarstvo napokon poslušati što stručnjaci kazuju na sve strane? Hoćemo li izaći napokon iz sfere sitnih interesa i straha od promjena? Hoćemo li mlade pripremati za život i napokon od njih stvarati ljude koji grade bolje društvo?

- Znamo da je Hrvatska leglo korupcije u kojem valjda nikada ništa nije prošlo, a da netko nije dobio udio. Kad god se nešto nabavlja, možemo biti 99 posto sigurni da su u igri nečiji financijski interesi. Bilo je primjera s tzv. pametnim pločama u koje je ulupano više desetaka milijuna kuna, a od njih na kraju nije bilo ništa. To je vjerojatno trebalo uvesti samo da netko može dići proviziju. Slično je bilo i s udžbenicima i s ECDL tečajevima itd. - mišljenje je profesora fizike, Dalibora Perkovića.

Svoj komentar dodao je i poduzetnik Saša Cvetojević, koji na svome Facebook profilu, koji je javno dostupan za sve korisnike i medije, često daje svoj osvrt i komentare na aktualne teme i događaje u Hrvatskoj, a ujedno se često zalaže za prava učenika i studenata. Smatra, što se ove teme tiče, kako novca ima, ali potrebno je orijentirati se na školski sustav koji mora biti među prvim temama na listi priroriteta.

- Kurikularna reforma je odlična stvar i podržavam je u potpunosti, no problem je u tome da se sustavne stvari u Hrvatskoj odvijaju presporo. Učenici i studenti nemaju vremena čekati 10 godina kako bi se 50% škola informatiziralo. Promjene u cilju pomaka obrazovanja prema STEM području, a sukladno tome i poboljšanja u informatičkom obrazovanju, moraju krenuti prije. Već kasnimo, a svaka godina čekanja je nemjerljiva šteta. Učenjem informatike ne školuju se nužno i samo programeri. Osnove programiranja su kao i svaki drugi jezik, što nam omogućava razumijevanje tehnologije i naprava koje nas već danas okružuju, a koje će u budućnosti biti svuda oko nas. - napisao je Saša Cvjetojević.

Osim komentara profesora, znanstvenika i informatičara, nedavno su ambasadori inicijative eSkills for Jobs (Toni Milun, Iva Šulentić, Saša Cvetojević, Vedrana Miholić), podržani brojnim strukovnim udrugama, uputili otvoreno pismo budućoj/em predsjednici/iku Vlade Republike Hrvatske o nužnosti brzih promjena u informatičkom obrazovanju mladih. Napomenuli su kako razvoj tehnologije ima vrlo snažan utjecaj na globalnu ekonomiju, a samim time i na društvo u cjelini, a smatraju kako Hrvatske nije spremna za tako brze i intenzivne promjene.

Trenutna situacija u hrvatskom školstvu je ponižavajuža, program po kojem se djeca obrazuju je star, a informatika koja se održava ne pruža djeci niti trećinu potencijala koji može. Nemamo vremena za čekanje promjena jer već sad postoji disbalans između broja nezaposlenih i nedostatka specifičnih vještina koje tržište traži. Cilj ove inicijative jest mobilizirati i javnost i industriju i nastavnike da se kroz niz vannastavnog sadržaja djeci omoguće nove spoznaje, dok se donese kurikularna reforma. - Vedrana Miholić, direktorica prodaje u tvrtci CROZ i ambasadorica eSkills inicijative.

Također, problem u školama i u Hrvatskoj je nedostatak inženjera informatike, zbog čega bi hrvatske tvrtke lako mogle biti procijenjene kao nekonkurentne. Ambasadori smatraju kako je najvažnije unaprjeđenje obrazovanja u području STEM-a jer razumijevanje ovih vještina važno je u izgradnji budućnosti za sve. Hrvatski IT obilježava rast izvoza i uspješan je u svijetu, uz odlične rezultate djece na informatičkim natjecanjima, no ovdje još uvijek postoji problem velikog zaostatka na domaćem tržištu rada.

Ovo je 21. st. informatiziranog društva i upravo bi informatika trebala biti sastavnim dijelom školovanja jer je u današnjem svijetu imperativ imati osnovno informatičko znanje. No, ipak, barem će politika i njezini ljudi naći vremena, mjesta volje i novaca za svoje tople fotelje i tronove, zar ne?

Što se formiranja nove Vlade tiče, u pregovorima je dotaknuta tema koja se tiče obrazovanja i informatizacije hrvatskog društva, o čemu smo već pisali, ali nije se pridodalo dovoljno pažnje i ne nalazi se među ključnim reformama.

Možemo li onda očekivati ikakve promjene kada problematika obrazovanja i informatizacije ne postoji čak ni u trenutnim pregovorima?

- ...cijena koju plaćamo za neznanje i neobrazovanost uvijek je daleko veća. - Damir Škrjanec.

Komentari na članak

Vezani članci

IRO

Institut za razvoj obrazovanja

IRO se nastavlja boriti za poboljšanje sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj

IRO je u proteklom strateškom razdoblju od 2011. do 2015. godine u potpunosti ostvario zadane strateške ciljeve i izrastao u vodeću stručnu organizaciju koja se bavi razvojem i zagovaranjem politika visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Prikupljen školski pribor

Pomaganje afričkoj djeci

Humanitarna udruga „Možemo zajedno" inspirirana ljubavlju prema najstarijem kontinentu

Na projektu „Afrika – Možemo zajedno" posljednjih se nekoliko mjeseci angažiralo više od 50 hrvatskih škola. Različitim akcijama prikupljene su korisne potrepštine za siromašnu djecu.

Suradnja FER-a i Rimac Automobila

Suradnja hrvatskog poduzeća i fakulteta

Rimac Automobili i Fakultet elektrotehnike i računarstva potpisali Sporazum o suradnji

Poduzeće Rimac Automobili sudjelovat će u programu ljetnih praksi Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a provodit će se i znanstveno i stručno usavršavanje studenata.

Cure čitaju

Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Ministar Mornar

Štrajk prosvjetara

NSZ: "Novaca ima za izborna darivanja, opet nema za obrazovanje!"

Prema najavama sindikata, štrajk prosvjetnih radnika trebao bi početi u petak, a trajat će sve dok se ne postigne dogovor s resornim Ministarstvom ili sindikati ne odluče drugačije. Glavni razlog štrajka jest nemogućnost postizanja dogovora s Vladom oko povećanja plaća.