Hoće li studenti i mladi biti bar jedna točka reformi za potporu Vladi?

Nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, osim dvije najjače stranke koje od nastanka Republike Hrvatske drže hrvatsku političku scenu, pojavila se i treća opcija - MOST nezavisnih lista, najveće iznenađenje ovogodišnjih izbora. S osvojenih 19 mandata ta će stranka odlučivati o novom hrvatskom premijeru i mandataru nove vlade, iako je s omjerom 59:56 zastupničkih mjesta, koalicija HDZ-a relativni pobjednik izbora.

Bez MOST-a nema većine u saboru, a čelnik stranke, Božo Petrov, rekao je kako će MOST podršku dati samo onoj stranci koja pristane na provođenje njihovih reformi. U svom intervjuu za HRT, Petrov je rekao kako u stranci definiraju popis reformi koje su izuzetno bitne za RH i reforme bez kojih se ne može, a najbolji kontrolni mehanizam bit će izglasavanje nepovjerenja Vladi, ukoliko reforme ne budu provedene.

Iako su sve objave medija o traženim reformama još uvijek samo nagađanja, ni program MOST-a ne bavi se obrazovanjem i mladima niti u jednoj drugoj točki osim nezaposlenosti, po kojoj smo danas drugi u Europi.

– Glavni ciljevi programa su rast BDP-a iznad 4% godišnje, rast zaposlenosti, resuverenizacija monetarnog sustava i aktivna uloga HNB-a, poništenje CHF valutne klauzule i onemogućavanje korištenja bilo koje valutne klauzule u domaćim transakcijama, uređivanje javnih financija, javnih poduzeća i kvalitetno upravljanje javnim dugom te transformacija trgovačke ekonomije u proizvodnu ekonomiju. – stoji na stranicama MOST-a.

Potrebne reforme koje stoje u programu MOST-a su reforma javne uprave, financijskog sustava, lokalne i regionalne (samo)uprave, reforma pravosuđa te reforma poreznoga sustava. U državi u kojoj je trenutno registrirano 278 583 nezaposlenih, oporavak gospodarstva i rast BDP-a prioritet je svakog napisanog političkog programa, ali nijedna stranka nije dala konkretan prijedlog za reformu nacionalnog (visoko)obrazovnog sustava, a znanje i nove tehnologije, koje bi trebale biti glavni pokretači promjena u društvu, i u MOST-ovom su programu na zadnjem mjestu kao motori poticanja rasta BDP-a.

I dok programi uključuju promjene u sektorima poljoprivrede, javne uprave i samouprave, pravosuđa, energetike, okoliša i drugih, problemi studenata i mladih još su jednom smješteni na margine svih političkih programa i zalaganja političkih stranaka. Iako je prosječna starost Hrvata 41,7 godina (prema popisu stanovništva iz 2011.), ne treba zaboraviti da u Hrvatskoj još uvijek žive mladi, obrazovani i radno sposobni ljudi, ali i djeca koja zaslužuju sustav koji će ih obrazovati za život, sudjelovanje u političkom životu i demokratskim procesima te ih pripremiti za ono što ih čeka kada jednom odrastu i uđu na tržište rada. 

Hoće li i kako MOST uklopiti studente i mlade u ključne reforme za potporu Vladi trebali bi vidjeti do kraja ovoga tjedna, kada će čelni ljudi tri vodeće stranke u parlamentu službeno raspraviti o traženim reformama i njihovom (ne)provođenju.