Divjak na primjeru FOI-ja objasnila kako se trebaju održavati online kolokviji

1. U prvom planu je metodika, pa treba dobro promisliti što je smisleno pitati na kolokviju tako da je jasna poveznica s ishodima učenja kolegija, ali i da su zadaci takvi da zahtijevaju razmišljanje, razumijevanje te da se ne oslanjaju na memoriranje činjenica.
2. Treba provjeriti kako tehnologija može podržati takav ispit kroz sve faze (pripreme, pisanja, monitoringa, rezervne opcije, ispravljanja i evaluacije) te što još možemo upotpuniti zahvaljujući dobroj tehnologiji. Prije svega se to odnosi na stvaranje baze pitanja koja omogućava da svaki student dobiva svoj skup pitanja. Pretpostavka tome je da za izradu baze koristimo neku taksonomiju koja će razvrstati zadatke i po temama i po težini. Na matematici koristimo jednostavnu trorazinsku taksonomiju (Math-KIT).
3. Studenti trebaju vježbati rješavanje sličnih zadataka uz potporu tehnologije koja će se koristiti na ispitima tako da na ispitu ne razmišljaju o tehnologiji nego o sadržaju. Također je nužno na vrijeme poslati jasne upute studentima oko tehničkih pitanja i omogućiti im da postave pitanja. 
4. Kod pisanja online kolokvija treba uspostaviti neinvazivan sustav nadzora (monitoringa) koji neće previše ometati studente, ali će omogućiti nastavnički nadzor tijekom pisanja kolokvija. Mi smo osigurali da svaki student ima svoje zadatke putem slučajnog odabira iz baze koja sadrži tisuće zadataka, ali uz uvjet da se pokriju sve teme i da se ujednače težine po taksonomiji. Svi studenti su se uključili s kamerama u desetak „virtualnih soba“. U svakoj je virtualnoj sobi i nastavnik koji ima pregled nad svim studentima.
5. Ako se puno ulaže u pripremu zadataka tada treba maksimalno olakšati ispravljanje tako da se velika većina vrednovanja automatizira. Ako se to želi postići zadaci trebaju imati nekoliko koraka, mogućnost elaboracije rješenja i trebaju biti kompleksnije postavljeni od zadataka višestrukoga izbora. Međutim, uvijek treba imati rezervnu opciju i mogućnost provjere vjerodostojnosti tako da svaki student nakon što je završio pisanje ispita, postupak rješavanja skenira i podigne u LMS sustav.

– Bilo je dosta grupa, u svakoj grupi je bio po jedan nastavnik, imali smo kamere uključene, mikrofoni nisu bili uključeni da ne bi bilo šumljenja. Nije bilo prekidanja ni nikakvih poteškoća. U 8 smo se trebali prijaviti na sustav, svatko u svoju grupu (bilo je označeno po prezimenima tko gdje ide) i onda smo dobili neke upute, upalili kamere i u 8:30 krenuli pisati. Pisali smo matematiku i mogli smo imati formule, što nam je dozvoljeno i kada pišemo uživo, tako da nije bilo neke velike razlike. Prošlo je dobro, bolje od očekivanog!

– Nakon faze kontinuiranoga monitoringa ide i opća evaluacija koja, pored rješavanja postojećih problema, služi i poboljšanju sustava za sljedeći kolokvij (ispit). To uključuje i psihometrijsku analizu zadataka, posebno provjeru parametra unutarnje valjanosti  što je obično dostupno u kvalitetnom LMS-u. Mi smo uspjeli dobiti gotovo Gaussovu raspodjelu rezultata, slične prosječne rezultate kao i prošle godine kada se kolokvij provodio uživo te dosta dobro poklapanje planiranje i ostvarene težine zadataka. Ima dosta zgodnih stvari na koje treba obratiti pažnju ako aktivirate ispit iz LMS-a kao što je zatvaranje lekcija i rječnika. Na kraju, a važno, treba pitati studente o eventualnim problemima (sadržajnim i tehničkim) kako bi se moglo unaprijediti ispit dodatkom ili na sljedećem ispitu.