Anketa: Smatraju li studenti da je njihov fakultet težak?
Studentski.hr proveo je istraživanje među studentskom populacijom kojim se željelo istražiti smatraju li studenti da je njihov fakultet težak po pitanju prolaska ispita i kolokvija. U anketi je sudjelovalo 35 studenata i 64 studentice, ukupno 99 studenata iz Republike Hrvatske.
Studentski.hr proveo je istraživanje među studentskom populacijom kojim se željelo istražiti smatraju li studenti da je njihov fakultet težak po pitanju prolaska ispita i kolokvija. U anketi je sudjelovalo 35 studenata i 64 studentice, ukupno 99 studenata iz Republike Hrvatske.
Studentski.hr proveo je istraživanje među studentskom populacijom kojim se željelo istražiti smatraju li studenti da je njihov fakultet težak po pitanju prolaska ispita i kolokvija. U anketi je sudjelovalo 35 studenata i 64 studentice, ukupno 99 studenata iz Republike Hrvatske.
60% studenata smatra da je njihov fakultet težak što se tiče prolaska ispita i kolokvija, dok 39% studenata smatra da nije težak po tom pitanju.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu najviše problema imaju s kolegijima: Matematika, Financije, Računovodstvo, Statistika, Osnove ekonomije, Poslovne financije, Mikroekonomija, Makroekonomija, Poslovno planiranje, Osnove računarstva, Novac i kredit, Osobne financije, Poslovno planiranje, Poduzetništvo, Upravljačko računovodstvo i Međunarodna ekonomija. S druge strane, studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku imaju problema s kolegijem Financijski menadžment za poduzetnike.
Kao glavne razloge teže prolaznosti pojedinih kolegija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, studenti navode veliku količinu gradiva, težinu kolegija, nedovoljno vremena za rješavanje pojedinih zadataka, preteška pitanja koja se ne poklapaju s gradivom obrađenim na predavanjima, treba se znati sve od riječi do riječi kako piše u knjizi, a za kolegij Makroekonomija studentica ističe:
- Pismeni ispit nije teško proći, ali usmeni je nemoguće. Prolaznost je 2 ili 3 osobe od 200 prijavljenih.
Osim toga, studenti navode da asistentica M.H. liječi svoje frustracije na studentima, a za ostale kolegije navode da su pitanja za ispit bila iz dodatne literature, bio je težak pismeni i usmeni ispit te nerealan način ocjenjivanja.
Studenti FER-a imaju najviše problema s Elektronikom, Poslovnom algebrom, Raspoznavanjem uzoraka te Fizikom 2, a kao glavni razlog teže prolaznosti navode nedovoljno učenja za ispit. S druge strane, studenti FOI-a na poteškoće nailaze prilikom polaganja kolegija Odabrana poglavlja matematike, Nove web tehnologije i servisi, Izgradnja web aplikacija na kojem profesor i asistent loše predaju, potom Organizacija i menadžment, Poduzetničke financije te Poslovno planiranje i projekti zbog velike količine gradiva, obaveza i aktivnosti.
Studenti Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu najviše problema imaju s kolegijem Anatomija s histologijom i Fizioterapijske vještine, dok studenti Medicinskog fakulteta teže prolaze Infektologiju. Nadalje, studenti Pravnog fakulteta u Splitu teže prolaze Kazneno pravo i Osnove građanskog prava, a slična situacija je i u Zagrebu gdje studenti teže polažu Rimsko pravo, Kazneno pravo te Građansko pravo 1. i 2. Glavni razlog teže prolaznosti studenti navode površnost profesora prilikom ispravljanja ispita te ustrajanje na tome da se zna od riječi do riječi zakonska definicija.
Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu susreću se s najviše problema oko kolegija Termodinamika, koji je unatoč mnogo učenja teško položiti, a nakon što se prođe pismeni ispit, teško je proći na usmenom. Za kolegij Elementi konstrukcija student navodi kako nije težak, već da je premalo učio. S druge strane, studenti Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu na poteškoće nailaze na kolegijima Jezik i računalo i Ceste 1., a kao glavne razloge teže prolaznosti navode teške međuispite i ispite i slabu prolaznost za kolegij Ceste 1, a za kolegij Jezik i računalo glavni razlog teže prolaznosti predstavljaju zahtjevni zadaci i profesor.
Studenti PMF-a u Splitu imaju problema s kolegijima Matematika, Opća botanika, Mehanika, Uvod u računarstvo i DIR 1, a kao glavni razlog teže prolaznosti navode težak usmeni ispit iz predmeta Opća botanika te zahtjevne profesore i nerješive zadatke iz kolegija DIR 1. Studentica navodi:
- Ove je godine 70 studenata upisalo kolegij DIR 1, a kolokviralo samo 4 ili 5.
S druge strane, studenti PMF-a u Zagrebu imaju problema s kolegijem Opća fizika 1. zbog težine gradiva. Student je izjavio:
- Pao sam ispit dva puta prije nego što sam prošao.
Studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu imaju problema s kolegijem Likovna kultura, dok studenti Učiteljskog fakulteta u Osijeku s Matematikom i Hrvatskim jezikom (kao razlog teže prolaznosti navode veliku količinu gradiva). Nadalje, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studenti imaju poteškoće s kolegijima Slovačke jezične vježbe, Medijska kultura, Socijalna ekologija, Književni standardni jezik: Fonologija i morfonologija te Hrvatski standardni jezik: Morfologija, a na Hrvatskim studijima s Kognitivnom psihologijom te statističkim predmetima. Studentici koja je slušala kolegij Slovačke jezične vježbe profesorica nije vjerovala da je sama napisala prijevod, dok za kolegij Književni standardni jezik studenti navode kako je problem u profesoru koji predaje.
Studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu problema imaju s kolegijem Teorije ekonomske politike zbog loše objašnjenog gradiva, dok studenti Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu nailaze na poteškoće prilikom polaganja kolegija Uvod u kemiju i kemijsku analizu te s Fizikalnom kemijom za koje ističu kako su pitanja preteška i da se previše formula treba znati napamet.
Student Veleučilišta Nikola Tesla upravno pravo za kolegij Temelji upravne znanosti navodi:
- Profesor M. M. ne dolazi na predavanja, predavanja je držala njegova asistentica, a trajala su manje od pola sata dok asistentica nije sve pročitala iz knjige – prolaznost je mala.
Student Fakulteta Prometnih znanosti u Zagrebu za kolegij Mobilni komunikacijski sustavi ističe:
- Nemamo definiranu literaturu, a profesor vadi definicije iz glave koje ne želi s nama podijeliti. Jedva sam prošao 4. put i položio s 2, kao i mnogi kolege.
Studenti smatraju da se mnogo toga na njihovom fakultetu treba promijeniti.
Primjerice, profesori bi trebali sastaviti ispit prema gradivu iz literature i prema vježbama koje su obrađivali, a bodovni bi se kriteriji trebali smanjiti na 50 umjesto 60%. Potom, profesori bi trebali objektivno ocijeniti ispit, a trebalo bi smijeniti pojedine profesore i asistente s pojedinih katedri. Između ostalog, studenti ističu kako bi trebali ponavljati prije ispita, zadnje predavanje bi trebalo biti dva tjedna prije ispita, a ne dva dana. Nadalje, potrebno je više učiti za ispite i svojim riječima objašnjavati pojmove. Također, profesori i asistenti trebali bi biti pristupačniji, cilj bi im trebao biti da što više studenata položi kolegij, a ne da padne. Isto tako, profesori bi trebali dolaziti na predavanja i održati ih, a asistenti promijeniti način rada. Vrlo je važno zaposliti adekvatne profesore, koji imaju volju i želju za radom, a ne da samo ispredaju svoje i gotovo, ističu studenti.
Ako tri puta za redom padne više od 90% studenata određeni ispit, trebali bi reagirati fakulteti i studentski zbor, smatra 95% studenata. Studenti smatraju kako u tom slučaju postoji dublji problem od samog učenja te da bi se studentski zborovi trebali uključiti. S druge strane, 4% studenata smatra kako je pojedinac sam odgovoran za svoj prolaz ili pad i da to ovisi o tome je li dovoljno učio ili nije.
Na kraju se postavlja pitanje - tko je kriv? Studenti ili profesori?
Naši ispitanici smatraju kako se krivnja nalazi i u studentima i u profesorima. Profesori se drže visoko i postavljaju pitanja koja nemaju veze s predavanjima ni literaturom, a studenti nedovoljno uče ili imaju premalo vremena za učenje, opušteni su i fakultet ne shvaćaju ozbiljno.
