Prodaja studentskih ugovora

Sankcije za kupoprodaju studentskih ugovora snose poslodavci, predložene mjere za sprečavanje zlouporabe

SCZG dvorište

Nije važno je li osoba redoviti student jer putem studentskih ugovora svi mogu raditi. Prodaja studentskih ugovora ustaljena je praksa za koju još uvijek nema rješenja.

Prodaja studentskih ugovora nije nikakva novost jer traje već godinama, ali zanimljivo je kako još uvijek nema rješenja za ovo kriminalno djelo. Iako se to studentima tako ne čini jer smatraju da čine dobro djelo pomažući svojom prijateljima, rodbini i poznanicima, ipak je riječ o kršenju zakona i etičkih načela. Pravo na rad preko studentskog ugovora imaju samo redoviti studenti, ali uz zloupotrebu studentskih ugovora koja podrazumijeva prodaju ugovora izvanrednim studentima, osobama izvan studentskog obrazovanja i poduzećima, svi imaju priliku raditi kao studenti.

Velika potražnja za studentima, odnosno studentskim ugovorima

Studenti su općenito jeftina radna snaga jer poslodavci plaćaju puno manji porez te manje iznose plaće u odnosu na redovite zaposlenike. Sve što moraju platiti je iznos satnice i dodatnih 17,5 posto doprinosa Studentskom centru za održavanje posredovanja i zdravstveno osiguranje studenta koji obavlja posao. Zato poslodavci traže studente, ali i otkupljuju ugovore od njih kako bi mogli zaposliti osobe koje nisu studenti bez plaćanja mirovinskog i zdravstvenog, kao i mjesečne plaće određene zakonom. Stoga redoviti studenti uz određenu proviziju, uglavnom 10 posto, drugim osobama prodaju svoje studentske ugovore. Tako studenti zarade sto i više kuna te smatraju da čine dobro djelo jer su pomogli nekome da se zaposli. Jedino na što moraju paziti je da godišnji iznos ne prijeđe 60 600 kuna, kako ne bi morali plaćati porez.

Prijevaru je teško otkriti

Provjera zaposlene osobe leži na poslodavcu, a ne na Student servisu, kako stoji na uputnici na kojoj se nalazi upozorenje da je poslodavac dužan prije početka rada provjeriti identitet uvidom u člansku i osobnu iskaznicu. To omogućuje poslodavcima da zapošljavaju bilo koga putem studentskih ugovora i otkupljuju iste jer iz studentskih servisa napominju kako oni ne mogu pratiti što studenti rade kada izađu iz njihovih poslovnica. Kako nema regulacije, nitko nije oštećen. Osim ako naiđete na poslodavca koji se tome izričito protivi, što nije vrlo izgledno. Svi trebamo posao, a za poslodavce je ovo pravi pogodak. Zato se postavlja pitanje je li to stvarno samo odgovornost poslodavaca ili bi i student servisi trebali uvesti neku vrstu kontrole i mjere kako bi se spriječila zloupotreba studentskih ugovora. Stoga smo poslali upite studentskim servisima u Hrvatskoj te dobili odgovore od nekoliko njih.

Neki nemaju pojma o tome, dok drugi imaju razvijen sustav regulacije

Zloupotreba ugovora nije nimalo poznata Student servisu u Rijeci, koji kažu kako im nije poznata nikakva prodaja ugovora te naglašavaju kao i Student servis iz Splita da su za regulaciju nadležne inspekcijske službe jer servisi ne mogu kontrolirati zloupotrebu.

– Za nepravilnosti u radu studenata i izdavanje ugovora nadležna je inspekcija rada koja obilazi poslodavce i vrši uvid u njihovo poslovanje. – navodi Ljiljana Badurina, rukovoditeljica odjela Student servisa u Rijeci.

S druge strane, Student servis u Varaždinu dobro je upoznat s ovim kriminalnim djelom te ima niz mjera u svrhu sprečavanja zlouporabe studentskih ugovora i studentskog rada. Proces je sljedeći: prva kontrola započinje prilikom samog upisa članova u internu bazu Student servisa. Prilikom provjere statusa studenta (je li redovan ili ne), Servis se spaja na bazu SRCA i temeljem X-ice provjerava status studenta. U iznimnim slučajevima kao što je krađa ili gubitak X-ice, prelazak s jednog fakulteta na drugi ili neki drugi opravdani razlog, student mora donijeti valjanu potvrdu s fakulteta na kojemu studira te predočiti indeks. Prilikom podizanja studentskog ugovora, student mora predočiti ili X-icu ili člansku iskaznicu Servisa te se temeljem slike i potpisa studenta provjerava njegov identitet. Tijekom obrade studentskih ugovora i obračuna provjerava se i vjerodostojnost potpisa studenta putem skeniranih potpisa tako što koriste bazu SRCA te još provjeravaju je li ugovor ispravno ovjeren od strane poslodavca.             

Student servis Varaždin surađuje i s nadležnim tijelima kako bi spriječio manipulaciju ugovorima.                       

– Interna kontrola se provodi i u smislu da provjeravamo period rada studenata koji je upisan na ugovoru te redovitost vraćanja ugovora na obračun. Jedan student ne može za istog poslodavca imati više od dva izdana, a nerealizirana ugovora. Posebnu pažnju posvećujemo izdavanju ugovora za ugostiteljske objekte te ako se izdani ugovor ne vrati na obračun, ne izdajemo više ugovore za pojedinog poslodavca. U suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i Inspektoratom rada dostavljamo podatke, na njihov zahtjev, ukoliko oni imaju sumnje u zakonitosti rada pojedinog poslodavca. – objašnjava Sonja Nidogon Višnjić, referent za zapošljavanje Student servisa Varaždin.

Također predlažu mjere kojima bi se mogla spriječiti zloupotreba studentskih ugovora.

 – Sve zainteresirane strane, studentski centri, poslodavci i studenti, trebaju voditi brigu o sprečavanju zlouporabe studentskih ugovora. Inspektori rada bi trebali više pažnje posvetiti studentskim ugovorima prilikom provjere studentskog rada na terenu te sankcionirati poslodavce ukoliko se uoče nepravilnosti. – predlaže Višnjić.

Sankcije snose samo poslodavci

Studenti i osobe koje su kupile ugovor ne mogu biti kažnjeni jer odgovara samo poslodavac ako ga inspekcija uhvati u ovoj kriminalnoj radnji.  

– Ako inspektor rada u inspekcijskom nadzoru utvrdi da je za poslodavca radio radnik na temelju tuđeg ugovora o djelu redovitog studenta, pa tako i student bez ugovora o djelu redovitog studenta, koji primjerice nije član nijednog Posrednika ili nema status redovitog studenta, i to na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a kojeg poslodavac nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme, u tom slučaju inspektor protiv poslodavca pravne osobe, odnosno fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, nadležnom prekršajnom sudu podnosi optužni prijedlog zbog osnovane sumnje u počinjenje povreda odredbi Zakona o radu, Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kazne su zapriječene navedenim zakonima, a izriče ih prekršajni sud. – objašnjavaju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Također, ako inspekcija tijekom nadzora utvrdi ovakav rad, poslodavcima se usmenim rješenjem zabranjuje poslovanje na određeno vrijeme, najmanje 15, a najviše 30 dana.

Komentari na članak

Vezani članci

gw

Stranih jezika nikada dosta

Zanimljivi poslovi koji se mogu dobiti poznavanjem stranih jezika

Prevođenje, moda, fotografiranje, novinarstvo i bankarstvo samo su neke djelatnosti u kojima je jezik potreban za bolju poziciju.

SCZG izvana

Studentski centar Zagreb podsjeća studente na Domski red

Studentski centar podsjeća studente na posljedice prodaje smještaja ili zamjene

Studente se podsjeća na odredbu koja izriče kako se pravo na smještaj ne može ustupiti drugoj osobi.

Job Fair 2016.

Job Fair 2016.

Dođite na najveći studentski sajam poslova u Hrvatskoj

Tražite posao? Praksu? Priliku? Ne tražite dalje! Na FER-u je ove godine organiziran najveći sajam poslova u Hrvatskoj kako bi vam pomogao da pronađete upravo onakav posao kakav želite!

Virtualni sajam karijera 2016

„Online“ sajam

Na ovogodišnjem Virtualnom sajmu karijera više od 250 000 posjetitelja

Iza nas je još jedno izdanje Virtualnog sajma karijera. Donosimo glavne zaključke okruglog stola održanog u sklopu događaja.

Dan karijera

Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

Mladi, obrazovani stručnjaci potrebni su tržištu rada

- Studenti, pitajte poslodavce što vam mogu ponuditi osim plaće i okrenite razgovor za posao u svoju korist. - zaključio je panel-diskusiju Krešimir Macan.