Znate li sva kraljevstva Europe?

Unatoč asocijaciji na riječi kralj, kraljica i kraljevstvo, koje nas vraćaju u neka prošla stoljeća (ili nas podsjete na neki dobar film), diljem svijeta još uvijek postoje kraljevine. To su zemlje, po svom obliku uređenja, nazvane monarhijama. Njima vladaju monarsi, kraljevi i kraljice. Dok se monarhijom smatra oblik uređenja države gdje je jedan „poglavar”, riječ kraljevina predstavlja čitavu zemlju, odnosno geografski prostor pod njegovom vlasti. 

Vjerujem da smo svi čuli za uvijek aktualnu britansku kraljevsku obitelj, o čijem su se potomstvu brinule i kladionice. No, jeste li čuli za baš svaku europsku kraljevinu i vladajuću obitelj? I jeste li znali sve zanimljivosti vezane uz njih?

Uz kraljevske tračarije, slijede i neke korisne informacije da se mozak ne bi previše odmarao u pauzi između završnih rokova. 

Europske monarhije

Kneževina Andora

Kraljevski moto: Ujedinjene vrline su jače

Andora je kneževina osnovana 1278. godine između Španjolske i Francuske. Po ustrojstvu je parlamentarna kneževina, a zanimljivost je da njome vladaju sukneževi. To su predsjednik Francuske Francois Hollande i biskup Urgella iz Španjolske kojeg imenuje rimski papa. Ova mala kneževina nema svoju vojsku, pa je brane Francuska i Španjolska. Godišnje Andoru posjeti više od 10 milijuna turista, a smatra se i poreznim rajem. Specifičan pečat daje joj i činjenica da je među zemljama u svijetu gdje se najduže živi; očekivana dužina života su 84 godine

Kraljevina Belgija

Kraljevski moto: Snaga kroz jedinstvo

Belgija je ustavna parlamentarna monarhija, osnovana odcijepljenjem od Kraljevine Nizozemske 1831. godine Belgija je imala interesantan početak revoluciije u to vrijeme. Naime, započela je u operi. Za vrijeme izvođenja opere „Nijema iz Portičija”, začuli su se povici za vrijeme izvođenja pjesme u kojoj se spominjala ljubav i borba za domovinu. Ljudi su masovno i pjevajući napustili kazalište, a priključili su im se i ljudi na cesti. Sutradan je po prvi puta obješena belgijska trobojnica, a 1830. Belgija je proglašena samostalnom.

Kraljevina Danska

Kraljevski moto: Božja pomoć, ljubav naroda, danska snaga

Danska je ustavna parlamentarna monarhija u kojoj su dužnosti samog vladara svedene na potpisivanje zakona koji su doneseni u Skupštini. Zanimljivost trenutne kraljice Margarete II.? Strastveni je pušač i poznata je po tome što je često palila jednu cigaretu za drugom. Stoga su sa svih strana slijedile kritike, pa je prestala konzumirati nikotin u javnosti kako bi bila primjer drugima. Eto, i kraljice moraju slušati!

Kneževina Lihtenštajn

Kraljevski moto: Za Boga, kneza i naslijeđe

Lihtenštajn je polu-ustavna monarhija jer knez iz dinastije ima itekako aktivnu ulogu u vladanju. Na primjer, po ustavu iz 2003.godine, knez ima pravo davanja veta na bilo koji zakon i isto tako može smijeniti i vladu i ministre. Europsko vijeće i mnoge europske zemlje protivili su se ovolikoj količini vlasti. Zanimljiva je činjenica da je 2012. godine organiziran referendum kako bi se građani izjasnili o ukidanju ovog prava, a njih 76% glasalo je protiv. To znači da knez vlada uz odobrenje naroda.

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

Kraljevski moto: Želimo ostati ono što jesmo

Luksemburg je ustavna monarhija, predstavnička demokracija. Na čelu je veliki vojvoda i predsjednik vlade koji je nositelj izvršne vlasti. Zanimljivo je da su mu ovlasti dodatno smanjene jer je veliki vojvoda odbio potpisati zakon o legalizaciji eutanazije pa je 2008. došlo do ustavnih reformi. Zbog njih sada zakoni postaju važeći i bez njegovog potpisa.

Kneževina Monako

Kraljevski moto: uz božju pomoć

Monako je ustavna monarhija gdje vladar ima velike ovlasti. Ne postoje izbori već se državni ministar, u funkciji predsjednika vlade, imenuje na način da ga imenuje vladar, i to od trojice kandidata koje predlaže francuska vlada. Na prijestolju se nalazi knez Albert II. iz dinastije Grimaldi, sin Rainiera III. i američke glumice Grace Kelly.

Kraljevina Nizozemska

Kraljevski moto: Izdržat ću!

Ako vas kraljevstvo asocira na nešto staro, zaostalo i konzervativno, Nizozemska će vam svakako promijeniti mišljenje. Legalizacija prostitucije, lakih droga, eutanazije i generalna otvorenost granica, neki su od podataka zbog kojih kraljevstvo nije asocijacija na tamnice zbog (ne)slobode govora. Kralj je Vilhem - Alexander, najmlađi europski monarh (ima 46 godina), iz dinastije Oranje-Nassau. Zanimljivo je da je on prvi muškarac rođen u spomenutoj obitelji još od 1851.godine, a on sam ima tri kćerke. Ograničenja njegove vladavine određena su ustavom, a zemljom vlada savjet ministara na čelu s predsjednikom koji je de facto šef države. Svejedno, kako bi neki zakon stupio na snagu, kralj ga mora potpisati. Ono što je još zanimljivije je da od 18. stoljeća niti jedan ministarski saziv nije mogao sam sastaviti vladu. Stoga bi se reklo da u Nizozemskoj vladaju kompromisi.

Kraljevina Norveška

Kraljevski moto: Sve za Norvešku! 

Trenutni monarh je kralj Harald V. iz dinastije Gliksburg koja vlada i Danskom. Zanimljivo je da on polaže pravo i na grčki tron. Riječ je o jednom od najstarijih kraljevskih kuća na svijetu, koja vuče korijene još iz 9. stoljeća. Kralj Norveške, pored toga što je formalni šef države, istodobno je i poglavar norveške Crkve i zapovjednik norveških oružanih snaga. 

Kraljevina Španjolska

Kraljevski moto: "Plus Ultra", u slobodnom prijevodu „Uvijek dalje” ili „Uvijek iza”

Kraljevina Španjolska suvremena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Atraktivna i egzotična europska prijestolnica. Zabava, noćni život, prekrasna obala, fina vina i sirevi, Real Madrid i Barcelona? Sve su to asocijacije koje nas automatski podsjećaju na Španjolsku. Godine 1469. aragonski kralj Ferdinand oženio se nasljednicom kastiljske kraljevske krune - Izabelom. Na taj su se način ujedinile države Aragonija i Kastilja u Ujedinjenu kraljevinu Španjolsku. Zanimljivo je da su nakon ovog braka deset godina proveli boreći se protiv Arapa (Maura) koji su zaposjeli zemlju još 711. godine

Kraljevina Švedska

Kraljevski moto: za Švedsku - s vremenom

Švedska je uvela apsolutnu primogenituru. Iznimka je zakon 1980. godine Tada je prvorođena Viktorija s trona „skinula” svojeg mlađeg brata Karla Filipa. On je rođen 1979. godine i tada je još bio prijestolonasljednik. Sljedeće godine usvojen je zakon o apsolutnoj primogenituri pa je nasljednica krune postala njegova starija sestra. Pored ovoga, kraljevski trač kaže kako je trenutni monarh, kralj Karl XVI. ljubitelj brze vožnje i lijepih žena, a sam je oženjen bivšom plesačicom. Interesantno je da je njegov predak bio Napoleonov general kojega je tadašnji švedski kralj (koji nije imao djece) zavolio i odredio za nasljednika. Eto, tko kaže da se morate roditi kraljevske krvi? Dovoljno je da ste simpatični nekom trenutnom kralju ili kraljici!

Ujedinjeno Kraljevstvo (Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske)

Kraljevski moto: Bog i moje pravo (Dieu et mon droit)

Velika Britanija najpoznatija je monarhija na svijetu i vjerojatno prva koja će većini ljudi pasti na pamet. Sastavljena je od četiri posebna dijela (Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske).  Sada se prezivaju Windsor, što je promjena nastala tijekom Prvog svjetskog rata. Razloga je taj što su oni zapravo germanskog podrijetla. Kraljica Viktorija bila je iz kuće Hannovera, što je zvučalo previše njemački za uši Britanaca koji su vodili rat sa njima. Ujedinjeno Kraljevstvo razvijena je i ustavna parlamentarna demokracija s monarhom čija su ovlaštenja ograničena, ali i neiskorištena. Ova je zemlja prva krenula s industrijalizacijom, a tijekom 19. stoljeća govorilo se kako sunce nikada ne zalazi nad Britanskim Kraljevstvom jer je to bilo najveće carstvo u povijesti. Članica je Europske Unije, NATO pakta i G8 te Ujedinjenih Naroda. Trenutni je monarh kraljica Elizabetha II., koju će naslijediti njezin sin Charles, princ od Walesa.

Vatikan

Možda čudno, ali radi se o ekleziološkoj monarhiji, apsolutnoj teokratiji kojom vlada rimski biskup, ujedno i poglavar Rimokatoličke Crkve. Vatikan je aspolutistička izborna monarhija, a vladara, odnosno papu, bira koledž kardinala. Zanimljivo je to da ju je stvorio Benito Mussolini 1929. godine Lateranskim ugovorom sa Svetom stolicom. No, Sveta stolica nije isto što i Vatikan. Ona nije država, već sjedište Crkve, a i izdaje samo diplomatske putovnice. Vatikan jest država koja izdaje putovnice svojim građanima. Dok su službeni dokumenti Svete stolice na latinskom, vatikanski su na talijanskom.

Nakon nadogradnje znanja iz povijesti i kulture te kraljevskih zanimljivosti ostavljamo vas da uživate u pauzama između ispitnih rokova, suncu i hladnim osvježavajućim napitcima.