Kratka povijest kartaških igara

Znate li koga predstavljaju kraljevi na igraćim kartama?

Igraće karte - kraljevi

Predstavljaju li doista kraljevi na igraćim kartama stvarne povijesne ličnosti?

Jeste li već dosad čuli tijekom kartaške partije da četiri kralja u špilu karata predstavljaju četiri velika povijesna vladara: Aleksandra Makedonskog, Cezara, Davida i Karla Velikog? To zapravo nije istina. Kako bismo bolje razumjeli o čemu se radi, proučimo kratku povijest igraćih karata.

Kako su točno karte za igru došle u Europu, čest je predmet povijesnih rasprava. Njihovo je porijeklo prilično upitno. Indija, Perzija i Kina navode se kao moguće zemlje iz kojih su došle do nas. Vremensku odrednicu nešto je lakše odrediti. godine 1377. i narednih godina kartaške igre zabranjuju neki europski gradovi, poput Firence i Basela. Iz toga se zaključuje da su se krajem 14. stoljeća u središnjoj i zapadnoj Europi igrale brojne kartaške igre te da se uvidjela opasnost od toga, zbog čega su uslijedile zabrane.

Kroz povijest se mijenjao izgled i sastav igraćih karata, posebno broj karata u špilu. To je ovisilo o zemljama u kojima su se igrale i vrstama kartaških igara. Na početku su karte bile prilično skupe jer su bile ručno bojane i teško su se nabavljale. S povećanjem popularnosti kartaških igara, povećala se potražnja za kartama. Tada se karte počinju masovno proizvoditi i time postaju puno jeftinije i dostupnije.

Igraće karte razlikuju se u pojedinim narodima. Na primjer, Nijemci su karte podijelili u četiri skupine, koje su označili simbolima zvona, srca, lišća i žira. Njemački špil karata i mi smo preuzeli budući da smo bili dio Austro-Ugarske Monarhije. Zbog jake veze s Ugarskom često možemo čuti naziv Mađarice za te karte, dok su drugi narodi uveli vlastite simbole i podjele karata.

Postojala je čak i teorija da njemački simboli na kartama predstavljaju četiri skupine srednjovjekovnog društva. Zvona na kartama simboli su zvonaca koja se stavljaju sokolima, i prema tome ta skupina karata predstavlja plemstvo. Poznata je strast i ljubav srednjovjekovnog plemstva prema sokolarenju. Srce na kartama predstavlja Crkvu, list središnji dio društva, a žir seljaštvo. Naravno, to su sve samo povijesne pretpostavke.

Sada dolazimo do ključnog dijela u našoj priči. Sredinom 15. stoljeća francuski proizvođači karata počeli su dodjeljivati identitete pojedinim osobama na kartama, i to ne isključivo kraljevima. Identiteti su dodijeljeni bez nekog posebnog reda ili značenja. Tako su povijesne ličnosti poput Solomona, Augusta i Henrika IV. postali kraljevi na srednjovjekovnim igraćim kartama.

Najpopularnije povijesne osobe na kartama bila su upravo četiri vladara s početka priče. Važno je napomenuti da je to bila praksa isključivo francuskih proizvođača karata i trajala je do Francuske revolucije. Kada su Luj XVI. i Marija Antoaneta izgubili glave, sve što se povezivalo s Monarhijom postalo je omraženo u Francuskoj, pa tako i slavni povijesni kraljevi na igraćim kartama. Oni opet postaju anonimne osobe.

Zaključno, kraljevi na igraćim kartama ne predstavljaju određene povijesne osobe, već je to bila samo privremena francuska moda u određenom povijesnom razdoblju.

Komentari na članak

Vezani članci

urkel

Od svemirskih katastrofa do pada Berlinskog zida

Pogreške koje su promijenile svijet

Katastrofe poput potonuća Titanica ili bombardiranja Hiroshime možda su mogle biti izbjegnute da se nisu dogodile male greške i propusti.

Heidelberg V

Erasmus iskustvo

FOTO: Njemački dnevnici, drugi dio: Znanje, radne navike i strah

Oni znaju, a mi ne znamo. Oni su sposobni, a mi nismo. Tamo je sve uređeno, a kod nas je kaos. Strah me pitati, a strah me odlučiti. Što će biti ako odem?

Djela, Ranko Marinković

Na današnji dan

Preminuo književnik koji je izvlačio dramu iz svakodnevice i umjetnost iz ljudi

Na današnji je dan 2001. godine preminuo Ranko Marinković, jedan od ponajboljih pisaca 20. stoljeća koji je kroz univerzalne opreke prikazao čovjeka te njegov odnos prema životu i umjetnosti.

Ivan IV. Grozni

Na današnji dan

Najbolji i najgori očevi kroz povijest

Mnoge povijesne ličnosti pamtimo po dobroti ili zlobi prema vlastitoj djeci. Na vama je da prosudite tko je zaslužio titulu najboljeg, a tko najgoreg oca u povijesti.

Venera u Louvreu

Na današnji dan

Otkrivena skulptura polugole žene neviđene ljepote

Na današnji dan 1820. godine slučajno je pronađena jedna od najpoznatijih antičkih skulptura. Njezina ljepota danas plijeni poglede svih posjetitelja pariškog Louvrea.