Nove spoznaje o anksioznom poremećaju

Znanstvenici su identificirali potencijalne „anksiozne stanice”

Anksioznost; izvor: https://unsplash.com/photos/fZ2hMpHIrbI

Rezultati istraživanja mogli bi biti prvi korak prema novim spoznajama o anksioznosti i njezinom liječenju i kod ljudi.

Svi se povremeno susretnemo s anksioznošću. Što smo stariji, više nas briga zaokuplja, nekima nije svejedno u koliko se velikom društvu nađu, a ponekada se pojavi i neugodan osjećaj leptirića u trbuhu. To je potpuno normalno, a anksioznost nam omogućava i prilagodbu okolišu, što je važno za normalno funkcioniranje i preživljavanje ako govorimo o životinjama. Međutim, nekima anksioznost predstavlja ozbiljan problem. Broj mladih s depresijom i anksioznim poremećajem povećava se iz godine u godinu, i to pogotovo među studentima. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije svaka trinaesta osoba pati od anksioznog poremećaja.

Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu Neuron proučavalo je neurone u hipokampusu pokusnih miševa i otkrilo potencijalne krivce za napade anksioznosti – neurone koje su nazvali anksioznim stanicama. Hipokampus je dio limbičkog sustava našeg mozga zadužen za reguliranje emocija. Istraživanje nije utvrdilo da su anksiozne stanice uzročnici anksioznosti, već da se njihovom manipulacijom anksioznošću može upravljati, i to u slučaju miševa.

FOTO: Pinterest

U istraživanju su znanstvenici miševe stavili u labirint s nekoliko velikih otvorenih prostora koji kod miševa izazivaju osjećaj anksioznosti i ponašanje karakteristično za anksioznost – izbjegavanje situacija u kojima je velika šansa napada predatora. Praćenjem aktivnosti stanica u hipokampusu, znanstvenici su identificirali anksiozne stanice koje su se aktivirale kada su miševi pronašli te velike prostore u labirintu. Potom su, zahvaljujući optogenetici, pomoću svjetlosti mijenjali aktivnost tih stanica. Kada bi aktivnost anksioznih stanica smanjili, miševi su češće bez problema ulazili u široke prostore u labirintu i obrnuto.

Iako je potrebno još puno istraživanja i još se uvijek ne može sa sigurnošću znati postoje li i kod ljudi takve stanice, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Joshua Gordon smatra kako bi ovo otkriće moglo biti značajno za liječenje anksioznog poremećaja kod ljudi. 

Komentari na članak

Vezani članci

Durex istraživanje_velika očekivanja

Durexovo istraživanje

VIDEO: Korištenje mobitela uništava seksualni život

Bi li parovi trebali ići na odmor bez mobitela? Durex je pokrenuo #donotdisturb društveni eksperiment da odgovori na pitanje.

https://pixabay.com/en/skeletal-flower-congratulations-601213/

Program Kluba mladih Split

Pronađite ljubav u Klubu, a onda otkrijte kako utječe na vaš mozak

Još jedan „speed date” te još jedan Neuročetvrtak održat će se ovog tjedna u Klubu mladih Split.

https://pixabay.com/photos/head-brain-thoughts-human-body-1965678/

Popularizacija neuroznanosti

18. Tjedan mozga nudi bogate sadržaje u brojnim hrvatskim gradovima

Tjedan mozga u Hrvatskoj se provodi 18. put, a programi će se odvijati u brojnim gradovima od 11. do 17. ožujka. Glavne su teme projekta učenje i pamćenje.

Napadi panike, FOTO: Unsplash

IVA MIKIĆ

Zašto nas je sramota ići psihologu, a dermatologu nije?

Još uvijek dobivam poruke ljudi koji u bespućima internetskih savjeta o napadima panike naiđu i na moj intervju pa traže savjet od mene. Većina ovih ljudi ima nekoliko stvari zajedničkih – nikada nisu posjetili psihologa ili psihijatra, većina njih to nikada ni ne želi, gotovo nitko ne želi piti lijekove jer misli da će biti kao biljke, a postoje i oni kojima su bližnji rekli da nisu valjda ludi da idu tako nekome jer će im to pisat u papirima kad se budu trebali zaposlit, a tko će ludog čovjeka zaposlit?!

Spavanje

Poboljšajte kognitivne funkcije mozga

Popodnevni san čini nas produktivnijima

Ako popodne odspavate sat vremena, poboljšat ćete koncentraciju i bolje pamtiti nove informacije.