Nove spoznaje o anksioznom poremećaju

Znanstvenici su identificirali potencijalne „anksiozne stanice”

Anksioznost; izvor: https://unsplash.com/photos/fZ2hMpHIrbI

Rezultati istraživanja mogli bi biti prvi korak prema novim spoznajama o anksioznosti i njezinom liječenju i kod ljudi.

Svi se povremeno susretnemo s anksioznošću. Što smo stariji, više nas briga zaokuplja, nekima nije svejedno u koliko se velikom društvu nađu, a ponekada se pojavi i neugodan osjećaj leptirića u trbuhu. To je potpuno normalno, a anksioznost nam omogućava i prilagodbu okolišu, što je važno za normalno funkcioniranje i preživljavanje ako govorimo o životinjama. Međutim, nekima anksioznost predstavlja ozbiljan problem. Broj mladih s depresijom i anksioznim poremećajem povećava se iz godine u godinu, i to pogotovo među studentima. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije svaka trinaesta osoba pati od anksioznog poremećaja.

Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu Neuron proučavalo je neurone u hipokampusu pokusnih miševa i otkrilo potencijalne krivce za napade anksioznosti – neurone koje su nazvali anksioznim stanicama. Hipokampus je dio limbičkog sustava našeg mozga zadužen za reguliranje emocija. Istraživanje nije utvrdilo da su anksiozne stanice uzročnici anksioznosti, već da se njihovom manipulacijom anksioznošću može upravljati, i to u slučaju miševa.

FOTO: Pinterest

U istraživanju su znanstvenici miševe stavili u labirint s nekoliko velikih otvorenih prostora koji kod miševa izazivaju osjećaj anksioznosti i ponašanje karakteristično za anksioznost – izbjegavanje situacija u kojima je velika šansa napada predatora. Praćenjem aktivnosti stanica u hipokampusu, znanstvenici su identificirali anksiozne stanice koje su se aktivirale kada su miševi pronašli te velike prostore u labirintu. Potom su, zahvaljujući optogenetici, pomoću svjetlosti mijenjali aktivnost tih stanica. Kada bi aktivnost anksioznih stanica smanjili, miševi su češće bez problema ulazili u široke prostore u labirintu i obrnuto.

Iako je potrebno još puno istraživanja i još se uvijek ne može sa sigurnošću znati postoje li i kod ljudi takve stanice, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Joshua Gordon smatra kako bi ovo otkriće moglo biti značajno za liječenje anksioznog poremećaja kod ljudi. 

Komentari na članak

Vezani članci

Diploma

Projekt Eurograduate

AZVO i Pravni fakultet rade na usporedbi radnih i životnih uvjeta diplomanata u različitim zemljama

Nacionalni timovi u osam europskih zemalja u potrazi su za informacijama o iskustvu diplomanata u visokom obrazovanju i prelasku u svijet rada. Njihov će angažman rezultirati objavom komparativnog izvješća.

1

Hranom protiv depresije

Ukusni i zdravi zalogaji koji će vam popraviti raspoloženje

U hladnim jesenskim danima svima nam trebaju dodatne količine sreće. Budući da smo toga svjesni, pripremili smo za vas popis nadasve finih i lako dostupnih namirnica koje će vam nacrtati osmijeh na lice.

Isto

Održavanje mentalnog zdravlja

Sedam srednjovjekovnih mitova o depresiji

Depresija je dijagnosticiran medicinski poremećaj koji je danas posebno prisutan kod mladih ljudi, a temeljni uzroci još uvijek nisu poznati. Ipak, za uzroke njezina nastanka kao i za načine liječenja u prošlim su stoljećima postojale brojne pomalo bizarne teorije.

Studenti istražuju vina

Putovanje za promidžbu

Studenti istražuju sve o hrvatskim vinima

Troje studenata odlučilo je istražiti bogatu i životopisnu povijest vinarstva u Hrvatskoj

Intervju

Dubravka Pešorda: Psihoterapija je proces odrastanja

„Želim razbiti stigmu da je sramota ići psihologu, da je sramota biti bolestan“

S Dubravkom Pešorda, studenticom pete godine psihologije, razgovarali smo o depresivno-anksioznom poremećaju s kojim se bori(la) i svemu što psihička bolest nosi sa sobom.