Nove spoznaje o anksioznom poremećaju

Znanstvenici su identificirali potencijalne „anksiozne stanice”

Anksioznost; izvor: https://unsplash.com/photos/fZ2hMpHIrbI

Rezultati istraživanja mogli bi biti prvi korak prema novim spoznajama o anksioznosti i njezinom liječenju i kod ljudi.

Svi se povremeno susretnemo s anksioznošću. Što smo stariji, više nas briga zaokuplja, nekima nije svejedno u koliko se velikom društvu nađu, a ponekada se pojavi i neugodan osjećaj leptirića u trbuhu. To je potpuno normalno, a anksioznost nam omogućava i prilagodbu okolišu, što je važno za normalno funkcioniranje i preživljavanje ako govorimo o životinjama. Međutim, nekima anksioznost predstavlja ozbiljan problem. Broj mladih s depresijom i anksioznim poremećajem povećava se iz godine u godinu, i to pogotovo među studentima. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije svaka trinaesta osoba pati od anksioznog poremećaja.

Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu Neuron proučavalo je neurone u hipokampusu pokusnih miševa i otkrilo potencijalne krivce za napade anksioznosti – neurone koje su nazvali anksioznim stanicama. Hipokampus je dio limbičkog sustava našeg mozga zadužen za reguliranje emocija. Istraživanje nije utvrdilo da su anksiozne stanice uzročnici anksioznosti, već da se njihovom manipulacijom anksioznošću može upravljati, i to u slučaju miševa.

FOTO: Pinterest

U istraživanju su znanstvenici miševe stavili u labirint s nekoliko velikih otvorenih prostora koji kod miševa izazivaju osjećaj anksioznosti i ponašanje karakteristično za anksioznost – izbjegavanje situacija u kojima je velika šansa napada predatora. Praćenjem aktivnosti stanica u hipokampusu, znanstvenici su identificirali anksiozne stanice koje su se aktivirale kada su miševi pronašli te velike prostore u labirintu. Potom su, zahvaljujući optogenetici, pomoću svjetlosti mijenjali aktivnost tih stanica. Kada bi aktivnost anksioznih stanica smanjili, miševi su češće bez problema ulazili u široke prostore u labirintu i obrnuto.

Iako je potrebno još puno istraživanja i još se uvijek ne može sa sigurnošću znati postoje li i kod ljudi takve stanice, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Joshua Gordon smatra kako bi ovo otkriće moglo biti značajno za liječenje anksioznog poremećaja kod ljudi. 

Komentari na članak

Vezani članci

https://pixabay.com/en/work-stressed-accounts-2005640/

Rezultati istraživanja

Je li stres zarazan?

Ako ste se ikada osjećali da kao spužva upijate sav stres ljudi oko sebe, niste nimalo pogriješili.

Vino

Rezultati istraživanja

Alkoholom do dužeg i kreativnijeg životnog vijeka

Najnovije američko istraživanje pokazalo je da je stopa smrtnosti manja kod ljudi koji svakodnevno umjereno piju alkohol, dok je austrijsko istraživanje pokazalo da umjerena konzumacija alkohola potiče kreativnost.

https://pixabay.com/en/balance-beach-ocean-person-sand-1842292/

Tjelovježba i mentalna aktivnost

Jogom vježbamo ne samo tijelo nego i um

Znanstvenici kalifornijskog sveučilišta dokazali su da jogom poboljšavamo kontroliranje pažnje te odgađamo pad mozgovnih aktivnosti.

Voće i povrće

Evolucija i prehrana

Prehrana je razlog za razvoj ljudskog mozga

Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.

Norveška

„World happiness report”

Norveška službeno proglašena najsretnijom državom svijeta

Organizatori projekta ističu kako je sreća jedan od važnijih faktora državnog razvoja, a Norveška kao jedna od mirnijih i ljepših država Europe, ovime dobiva još jedno u nizu priznanja.