Znanost iza prokrastinacije

Koliko puta ste sami sebi rekli da sve što možete danas – možete i sutra? Ovaj oblik ponašanja poznat je kao prokrastinacija, a odnosi se na odlaganje obaveza i zadataka za kasnije.

Psiholozi prokrastinaciju vide kao mehanizam pomoću kojeg se ljudi nose sa stresom vezanim za početak obavljanja dnevnih obaveza.

Znanstveno objašnjenje glasi otprilike ovako: limbički sustav (dio mozga koji je zadužen za zadovoljstvo) je evolucijski stariji dio mozga od slabijeg prefrontalnog korteksa koji se nalazi odmah iza čela, a zadužen je za rješavanje problema. I dok se prefrontalni kortekst trudi obraditi što više informacija i natjerati nas na izvršavanje zadataka, dovoljan je samo jedan mali trenutak nepažnje da stariji i dominantniji limbički sustav preuzme kontrolu i ponudi nam osjećaj ugode.

Sad možete prestati kriviti sami sebe (ili roditelje, loše vremenske prilike i horoskopski znak) i krivca pronaći u biologiji.

A kako biste se što uspješnije riješili ružne navike odlaganja obaveza , slijedite ovih pet savjeta:

1) Započnite s najtežim zadacima. Na početku imate više energije i volje, pa ćete teže zadatke uspješnije savladati.

2) Podijelite zadatke na manje cjeline. Napravite popis zadataka i križajte one koje ste napravili.

3) Počnite odmah. Nemojte čekati idealno vrijeme jer ono ne postoji.

4) Maknite sve stvari koje vam odvlače pažnju. Ugasite mobitel i laptop i usredotočite se na svoje prioritete.

5) Donosite odluke. Previše premišljanja i vaganja samo vas usporava. Ako i pogriješite, uvijek se možete ispraviti.