Lijepa naša civilizacijo!

Užasavajuća stvarnost nekih prošlih vremena

Nordlingen

Srednjovjekovni su gradovi, osim vanjskih neprijatelja, najčešće strahovali od unutarnjih problema o kojima niste ništa znali - sve dok niste pročitali ovaj članak.

Jednoga dana, kada će biti moguće vremeplovom putovati uzduž i poprijeko, dvaput razmislite je li prošlost pravi odabir za putovanje. Antički svijet i srednji vijek svakako imaju svoje čari, ali mi o njima nećemo ovdje raspravljati.

Misao „Da sam bar živio u to doba!“ neće toliko tinjati u vama nakon što prođemo kroz ovaj popis događaja koje sigurno niste ugledali na filmskim platnima ili u školskim udžbenicima. Vitezovi, princeze i ostali narodni junaci sigurno nisu htjeli da se upoznate s ovim aspektima njihovih života, ali usprkos tome mi vam donosimo pet užasavajućih stvarnosti koje su „izrezane“ iz povijesnih knjiga.

1. Dobrodošli u predkanalizacijsko doba

Jeste li razmišljali o tome kako se prije pojave kanalizacijskog sustava rješavalo pitanje odlaska na sanitarno mjesto za vršenje nužde? Sumnjam da jeste. Štoviše, ono nije bilo toliko sanitarno i opuštajuće kao današnji „vodeni ormari“ (op.a. water closet), već su to bili vlažni i kameni ormari koji nas nisu vodili ni u kakvu Narniju, već izravno u duboke jame prepune čudesa o kojima nije pristojno pričati.

Također, vaša se stražnjica mogla doslovno zapaliti uslijed sagorijevanja raznih ispušnih plinova koji su, pomiješani s metanom, činili kobnu kombinaciju. Zbog toga su brojni rimski zahodi imali iscrtane likove božice Fortune i čarobne stihove koji su ih branili od „zahodskih demona“, kako su ih tada oslovljavali.

Zatim je došao srednji vijek i stvari su postale puno – gore. Kako su gradovi postajali sve gušće naseljeni, zbrinjavanje izmeta proporcionalno je postajao sve veći problem. Ljudi su pokušavali biti inventivni na razne načine. Prva ideja bila je: „Zašto ne iskoristiti sav taj prostor u dvorištu?“. Kopanje privatnih jama ipak se pokazalo kao nesretno rješenje koje je susjedima pružilo jedinstvenu priliku za usavršavanje pisanja sudskih tužbi. Sljedeća je ideja bilo povezivanje nekoliko kućanstava u isti sustav pomoću podzemnih drvenih cijevi koje su sve „blago“ izbacivale u najbližu ulicu. To bi bilo genijalno rješenje, međutim božica Fortuna htjela je da ulice postanu mjesta koja često posjećujemo, a drvene su cijevi prirodno stanište zapetljanih i smrdljivih čvorova koje nije bio pravi užitak otpetljavati.

Naravno, bilo je i onih koji nisu marili za privatne jame i improvizirane odvodne sustave, već su svoju dužnost obavljali na licu mjesta – čak i u zatvorenim objektima. Loša higijena, nemar i nedostatak sredstava za čišćenje od tih su prostora stvorili prave koktele strave i užasa - slojevite podne obloge koji su podsjećali na đavolje lazanje.

Na papiru, stanovnici su dvoraca i ostalih plemićkih utvrda imali nešto bolje uvjete, jer su njihove nastambe sadržavale kanalizaciju koja se protezala ispod površine drvenih parketa. Jedini nedostatak tog briljantnog rješenja bilo je drvo, koje je, u kombinaciji s tekućim bakterijama koje su tekle direktno ispod, trunulo u rekordnom vremenu. Brojni su ljudi zbog toga nastradali, uranjajući u vlastite „rijeke snova“.

srednji vijek kanalizacija
 
FOTO: wikimedia.org
 

2. I najmanja kožna deformacija smatrana je smrtnom bolešću

Imate li problema s aknama? Ili možda netko u vašoj obitelji ima psorijazu? Ako je tako, budite sretni što živite u vremenu kad su nezrela zadirkivanja najveća sramota koju ćete doživjeti, jer da ste bili rođeni prije tristotinjak godina vjerojatno biste živjeli životom deformiranog izopćenika iz društva. Uzmimo na primjer već spomenutu psorijazu, kroničnu bolest kože koja se danas prilično jednostavno tretira, dok je u srednjem vijeku, pogotovo nakon razdoblja dolaska Crne smrti, često bila krivo shvaćena kao kuga. To je automatski isključivalo „bolesnike“ iz društva; stavljala su im se zvona oko vrata kako bi ostali znali da opasnost dolazi; jednostavno, nalazili su se u poziciji izolacije od ostatka društva u kojemu više nisu imali što tražiti. Imati psorijazu ili bilo kakvu drugu deformaciju kože značilo je imati smrtnu presudu.

kožne bolesti
 
FOTO: wikimedia.org
 
 

3. Nezaposleni, čuvajte kosti!

Ako uporno ne možete pronaći posao i čekate svoju priliku za dokazivanjem, kao što su Vladimir i Estragon čekali Godota, nisko samopouzdanje i pokoja zajedljiva riječ zabrinutih roditelja i ostalih nepozvanih glasnika najmanje je što vas treba brinuti. Naime, u Engleskoj se u 16. stoljeću neradnike tretiralo po jednostavnom principu – bičevanjem. Budući da su nezaposleni ljudi često morali lutati od mjesta do mjesta u potrazi za zaposlenjem, vlast ih je smatrala skitnicama i osobama koje čine kazneno djelo. Kazna je obično bila vezanje za kolica i bičevanje do krvi. 1547. zakon je promijenjen i bičevanje je, nasreću, prestalo biti uobičajenom praksom. Umjesto toga, nezaposleni su bili žigosani kao obična stoka i nerijetko su bili prisiljeni na ropstvo.

skitnice Engleska
 
FOTO: wikipedia.org
 
 

4. Tko se mača laća, taj mora da je student

Svi smo upoznati s današnjim razuzdanim studentskim tulumarenjem koje često prelazi sva pravila kulturnoga ponašanja. No, koliko god današnje studentske vratolomije i eskapade izgledaju razulareno, ništa se ne može mjeriti s pariškim studentima iz 13. stoljeća. Naime, njima nije bio strani pojam mačevima rješavati i najsitnije razmirice. Pritom ne govorimo o nekim pojedincima koji nisu mogli kontrolirati svoje ponašanje, već o organiziranim bitkama koje su uzrokovale na desetke smrtnih slučajeva.

Na primjer, 1229. grupa je studenata otišla na turneju po lokalnim gostionicama i nakon što su se propisno uneredili, započeli su svađu s gostioničarima oko cijene vina. Agresivni i razdraženi studenti okrenuli su svojim ponašanjem cijeli grad protiv sebe. Educiranim se momcima to nije nimalo svidjelo i sutradan su u većem broju odlučili riješiti problem s gostioničarima, ali i svim ostalim građanima, ovaj put naoružani mačevima.

Sličnu eskapadu ponovili su i kolege s Oxforda, koji su 1355. završili u sličnom obračunu s gostioničarima, samo što je ovoga puta u pitanju bila kvaliteta, a ne cijena vina. I tada su građani stali na stranu ugostitelja, a razulareni studenti još su jedanput preko mačeva išli potražiti svoju pravdu. Studenti su ubrzo bili obuzdani, a divljanje je uzrokovalo smrt 30 građana i 63 studenta.

Oxford srednji vijek FOTO: screenshot
 
FOTO: screenshot oxfordhistory.org
 
 

5. Na kraju ćemo sve začiniti još jednom sočnom pričom

Sigurno ste već upoznati s čudnom vezom antičkoga svijeta s raznim začinima. Sol, papar i drugi začini nisu bili pristupačni kao danas, a čitava su carstva izgrađivana upravo na kontroli njihove razmjene. Tolika važnost nije davana začinima ne samo zato što su mogli sačuvati meso od kvarenja, već (ovdje stvari postaju čudne) zato što su začini smatrani onovremenim opijatom koji je razvijao ovisnosti. Nikome nije trebao heroin ili kokain, svi su bili navučeni na bosiljak i korijandar. U srednjem je vijeku začinsko bilje imalo presudnu važnost u iskazivanju moći i bogatstva, tako da je količina začina na svadbi pokazivala kolikim bogatstvom mladoženja raspolaže.

Današnje narko kartele možemo usporediti s ondašnjim europskim začinskim vladarima. U ratu za kontrolu nad muškatnim oraščićem, Nizozemci i Britanci su na arhipelagu Banda prvo pobili i zarobili lokalno stanovništvo, a zatim su ušli u nemilosrdan međusobni rat. Muškatni oraščić bio je toliko važan da je više od 6000 ljudi izgubilo život, jer se tada smatralo da muškat može izliječiti kugu.

srednji vijek
 
FOTO: wikimedia.org
 
 

Komentari na članak

Vezani članci

Korice knjige

Na današnji dan

Dopustite muzi Klio da vam otkrije tajne povijesti

Danas se u sklopu Kliofesta zanimljivim događajima širom Hrvatske obilježava Dan povijesti. Dođite, rastvorite korice knjiga, osjetite i kušajte povijest.

Croatoan, naziv uklesan u drvenu ogradu

Teorije o mističnom nestanku „izgubljene kolonije"

Gdje je nestala kolonija Roanok?

Inspiracija za mnoge znanstvenofantastične serije i filmove, izgubljena kolonija Roanok. 90 muškaraca, 17 žena i 11 djece nestalo je ostavljajući za sobom samo natpis „Croatoan". Istražili smo povijest dolaska Engleza na prostor sjeverne Amerike te zaključili predstavlja li „Croatoan" Hrvate!

Never

10 mjesta na tijelu gdje jače osjetite iglicu

Ovo je 10 najbolnijih mjesta za tetoviranje!

Za sve koji se žele tetovirati, evo deset mjesta na kojima mogu očekivati malčice bolniju tetovažu!

Smithsonian – Dvorac

Na današnji dan

Osnovan Smithsonian, najveći muzejski i istraživački kompleks na svijetu

Smithsonian se sastoji od čak 19 muzeja i galerija, zoološkog vrta i devet istraživačkih objekata. U njegovim zbirkama čuva se oko 138 milijuna predmeta.

Morse - telegraf

Na današnji dan

Prezentirana ideja za najpoznatije točkice i crtice

Tri kratka, tri duga, tri kratka. Jasno, radi se o kratici SOS, najprepoznatljivijem tekstu Morseove poruke. Ideja za takav način komunikacije na daljinu prezentirana je na današnji dan 1838. godine.