Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

temple

Otkriće Sveučilišta Temple

''Molekularnim oruđem'' do brisanja HIV-a iz DNK

Znanstvenici sa Sveučilišta Temple stvorili su molekularna oruđa koja pomažu u brisanju genoma HIV-1 iz stanice.

Pokreni nešto svoje

Društvene inovacije

KMS pomaže mladima pri apliciranju na natječaj "Pokreni nešto svoje!"

Klub mladih Split potiče pozitivan utjecaj na zajednicu pružajući mladima pomoć u formiranju ideja, pisanju projekata i pronalasku sredstava.

zona udobnosti- sunce

Zakorači prema pozitivnim promjenama!

Deset razloga koji će Vas uvjeriti da izađete iz „zone udobnosti"

Za ostvarenje ciljeva ponekad je potrebno suočiti se sa strahom od promjene i izaći iz dobro poznate okoline. Veće zadovoljstvo, osobni rast i napredak samo su neki od razloga zašto.

Okrugli stol - naslovna

Hrvatska poštanska banka i Studentski.hr proveli istraživanje

Financijska slika hrvatskog studenta: Polovica studenata nije sigurna u zaposlenje u struci, no planiraju izraditi financijski plan

Na okruglom stolu „Financijska slika hrvatskog studenta“ objavljeni su rezultati zajedničkog istraživanja portala studentski.hr i Hrvatske poštanske banke. Čak 48,4 % studenata ne očekuje zaposlenje u struci odmah nakon završetka školovanja, dok ih 48,6 % namjerava izraditi financijski plan kako bi pravilno raspodijelili buduće prihode.

Seinfeld

Za studente psihologije

Poznata serija Seinfeld postaje obavezna literatura na američkim sveučilištima

Stvaranje fakultetskih kolegija na osnovi popularnih TV-serija nije ništa novo za američka sveučilišta.