Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Izložba u Klubu Zona

Produljen rok za prijave na natečaj

Klub Zona omogućava grupne i individualne izložbe mladih umjetnika

U Klubu Zona prethodnih su godina gostovale brojne izložbe autora mlađe generacije, što će se nastaviti i u 2017. godini.

Europski projekt „Izgradi svoju budućnost"

Europski projekt „Izgradi svoju budućnost"

Sudjelujte u besplatnom programu poduzetništva za mlade

U Zagrebu se provodi europski projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo u kojem mogu sudjelovati mladi između 18 i 29 godina.

Hrvoje Balen

Analiza Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Nastavak trenda porasta interesa za studijima iz područja računarstva i informatike

Analiza hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je provedena drugu godinu za redom u sklopu EU inicijative "eSkills for Jobs", pokazala je i ove godine rast interesa za studijima iz kojih izlaze IT stručnjaci.

Pravni fakultet/Sveučilište

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Istraživanje pokazalo da treba smanjiti broj ekonomista i pravnika

Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.