Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Izložba Pavla Sviličića

„Mladi izlažu”

Izložba Pavla Sviličića: 365 dana života u digitalnoj ilustraciji i pismu

– Razočaran shvaćanjem dizajna i korištenjem dizajnera kao automata za izbacivanje marketinških rješenja, Sviličić projektom #onevectordiary pokušava naglasiti ekspresionistički aspekt dizajna. – objašnjava kustosica izložbe.

Ilustracija posao

MojPosao.hr proveo istraživanje

Balans između fakulteta i posla – moguće ili ne?

Je li moguće uskladiti posao i fakultet, koliko poslodavci imaju razumijevanja za obveze studenata i koliki je prosječni studentski mjesečni budžet saznajte na linku!

https://pixabay.com/en/engagement-couple-romance-bike-1718244/

Tajne uspješnih kratkih veza

Postoje veze koje ne traju zauvijek i nisu kao iz filmova

Maštanje o tome kako ćete život provesti zauvijek zajedno i filmska ljubav nisu za svakoga. Ponekad su u životu potrebnije veze koje imaju kraj, a fokusiraju se na sadašnjost. Neke osobe ipak više brinu o karijeri ili fakultetu nego o tome što će odgovoriti kada ih zaustave na ulici i pitaju o stanju njihovoga ljubavnog života.

Susret mladih grada Splita u svibnju – VIS Petrus iz Omiša

Održan svibanjski susret mladih grada Splita

„Snovi su kompleksna stvarnost i proročki nagovještaj onoga što bi se moglo dogoditi"

Na svibanjskom susretu mladih grada Splita i okolice raspravljalo se o različitim vrstama snova i njihovoj vezi sa stvarnošću. Susret su vodili i animirali mladi iz Hrvatskog Nadzemlja.

Financijska slika hrvatskog studenta

Financijska slika hrvatskog studenta

HPB odabrao najbolje prijedloge bankarskih usluga za studente

Istraživanju je pristupilo 1330 studenata, a njih četvero istaknulo se svojim originalnim idejama. Tko su oni i što su predložili Hrvatskoj poštanskoj banci, pročitajte u nastavku!