Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Zaljubljivanje-ljubavni par

Psihologija o ljubavi i privlačnosti

Neobični razlozi zaljubljivanja

Sigurno ste se barem jednom upitali zašto se netko zaljubio u vas. Odgovor ima psihologija.

Trg bana Josipa Jelačića perspektiva

Rezultati istraživanja Eurobarometra

Zagrepčani među najzadovoljnijim europskim građanima

Prema istraživanju, koje svake tri godine provodi Eurobarometar, stanovnici Zagreba među najzadovoljnijim su stanovnicima europskih gradova. Također, Zagreb je prvi na listi percepcije uspješnosti integracije stranaca u društvo.

Napad panike, FOTO: Tumblr

Iva Mikić

Što ako napadi panike nikada ne prođu?

Kada god si pipate puls i izbrojite abnormalni broj, a znate da ste zdravi, radi se o napadu panike. Ako ste obišli sve moguće doktore, a nalazi su uredni, ako tlak mjerite nekoliko puta dnevno, a uvijek je u redu, znajte da su to napadi panike. Napad panike najodvratniji je osjećaj koji sam dosad doživjela – želiš pobjeći iz vlastite kože, a ne možeš.

Krajolik Like

Školska godina 2013./2014.

Istraživanje Studentskog zbora Gacke među budućim studentima iz Like

Istraživanje je članove Zbora uvjerilo u ono što nastoje potvrditi i svakim projektom. Mladi Ličani s vremena na vrijeme nose velik teret svoje inertne i demotivirajuće okoline.

Inkluzivne edukacije za mlade Rome

Međunarodni trening u Rumunjskoj

Mladi iz svih kutova Europe brinu o inkluzivnoj edukaciji Roma

Ako vas zanima problematika integracije i edukacije mladih Roma, prijavite se do 30. lipnja za međunarodni trening koji će se održati u Rumunjskoj.