Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Pisanje

Mane i prednosti popularne mjere zapošljavanja

Stručno osposobljavanje za rad: „Koliko para – toliko muzike“

Saznajte kakva su iskustva i mišljenja o stručnom osposobljavanju za rad dvoje polaznika.

Alkohol, zabava

Piti ili ne piti?

10 razloga zbog kojih biste trebali prestati piti alkohol

Mladi u vrlo ranoj dobi počinju konzumirati alkoholna pića zbog njihove primamljivosti. Brojni su razlozi zašto bismo to trebali sprječavati, a mi vam navodimo deset o kojima vjerojatno nikada niste razmišljali.

Župa Duha Svetoga Jarun

Župa Duha Svetoga Jarun

„Dati sebe za druge najljepša je stvar na svijetu“

Student novinarstva Marino Pleić jedan je od dvjestotinjak volontera u župi Duha Svetoga na Jarunu. Njihov je oratorij odraz visoke duhovne osviještenosti mladih u Zagrebu i njihove ljubavi prema Bogu koja se reflektira kroz pomaganje drugima.

HRT

Hrvatska - zemlja znanja?

Obrazovni program nestaje s HRT-a

HRT je ukinuo neke od svojih najdugovječnijih i najpopularnijih emisija namijenjenih školarcima.

Čitanje knjige

Istraživanje portala EduCentar

Dokazano: Hrvati vole čitati

Anketa portala EduCentar pokazuje da Hrvati vole čitati. Naime, čak 42 posto ispitanika pročitalo je više od 10 knjiga u protekloj godini, a 13 posto nije pročitalo ni jednu.