Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Europski projekt „Izgradi svoju budućnost"

Europski projekt „Izgradi svoju budućnost"

Sudjelujte u besplatnom programu poduzetništva za mlade

U Zagrebu se provodi europski projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo u kojem mogu sudjelovati mladi između 18 i 29 godina.

Nepospremljen krevet

Znanost napokon pomogla nama lijenima

Reci „NE“ spremanju kreveta

Čak i ako ovo istraživanje nije sto posto točno, mislim da smo našli pravu izliku za ostavljanje kreveta nepospremljenog.

Istraživanje o kulturnim preferencijama mladih

Predavanje u Klubu Zona

Doznajte zašto istraživanje o kulturnim preferencijama mladih plijeni medijsku pozornost

– Na predstavljanju u Splitu prikazat će se lokalni rezultati istraživanja o učestalosti posjećivanja kulturnih sadržaja (kazališta, kina, koncertnih događanja i slično), kao i usporedba s drugim gradovima. – najavio je Krešimir Krolo.

Sveučilište Sjever

Sveučilište Sjever

Sveučilište Sjever potpisalo niz ugovora o suradnji

Svi potpisani ugovori omogućit će razmjenu znanja i iskustava, suradnju na različitim projektima i razmjenu studenata i nastavnog osoblja između Sveučilišta Sjever i spomenutih institucija.

zapošljavanje

„Garancija za mlade“

Ministar Mrsić bit će gost na 19. sjednici Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH

Ministar će u jednosatnom izlaganju široj javnosti te studentima veleučilišta i visokih škola predstaviti program „Garancija za mlade“.