Hrvatski znanstvenici koji mijenjaju svijet

Teslu znate, a tko je Soljačić?

Baltazar

Za Nikolu Teslu, čovjeka ispred svoga vremena, znaju gotovo svi. No tko su Soljačić, Kajfež ili Uzelac? Koji su hrvatski izumi promijenili svijet?

Tesla, Bošković, Vrančić, Penkala, Ružička, Prelog... prezimena su to naših svjetski poznatih izumitelja i znanstvenika koji su zaslužni za neka od najvažnijih otkrića u svijetu. No, gdje je hrvatska znanost danas? Tko čini hrvatsku znanstvenu elitu i gdje su ljudi hrvatskoga podrijetla, čiji izumi i danas mijenjaju svijet?

Jedan od manje poznatih, ali ne i manje vrijednih znanstvenika koji je tijekom 20. stoljeća napravio tablete Valium, odnosno Apaurin, jest hrvatski doktor kemijskih znanosti iz Martijanca kraj Ludbrega – Franjo Kajfež. Bio je član njujorške Akademije znanosti i utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C, a patentirao je 88 izuma i napisao više od 150 radova.

Za bežični prijenos električne energije zaslužan je, među ostalima, još jedan hrvatski znanstenik s američkom adresom, 36-ogodišnji Marin Soljačić. Zahvaljujući Soljačiću, koji je na čelu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology, uskoro bi se svi električni uređaji, poput prijenosnih računala i mobilnih telefona, mogli puniti energijom bez žica i kablova.

1997. godine programer i student zagrebačkog fakulteta elektrotehnike i računarstva, Tomislav Uzelac, napravio je AMP MP3 Playback Engine, odnosno prvi MP3-player. To su iskoristila dvojica američkih studenata, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, koji su nakon puštanja AMP-a na internet, dodali Windows sučelje i nazvali ga „Winamp“.

Plaćanje parkirne karte, odnosno M-parking usluga, također je zasluga domaćih snaga. Samo nekoliko mjeseci nakon što je svijetu predstavljen GPRS, VIPNET-ovi stručnjaci osmislili su model plaćanja pakiranja mobilnim telefonom. Danas se ovom uslugom koristi i zagrebački ZET kako bi putnici jednostavnije kupili autobusne i tramvajske karte.

Terapijsko liječenje bakterijskih infekcija danas se većinom rješava Sumamedom – kemijskim spojem azitromicina koji su 1980. otkrili Plivini znanstvenici Slobodan Đokić, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel. Danas je Sumamed jedan od najčešće korištenih antibiotika širom svijeta.

I danas se Hrvati mogu pohvaliti studentima i mladim znanstvenicima koji su na dobrome putu da svojim otkrićima zaduže svijet. Među njima ima i veliki broj onih koji svojim tehnološkim inovacijama, koje su danas neizostavni dio svakodnevnoga života i o kojima smo već pisali, pobjeđuju inozemnu konkurenciju na raznim natjecanjima, privlače strane investitore i pokazuju da se uz želju, trud i puno rada mogu postići rezultati.

No, hoće li i oni, kao i veliki broj proslavljenih hrvatskih znanstvenika, uključujući i Teslu, otići „trbuhom za kruhom“ negdje van i postati znanstvenici američkih ili drugih europskih instituta? Ili će čelni ljudi hrvatskoga obrazovanja vidjeti potencijal i početi ulagati više energije, truda, financija i vremena u ljude, a manje u namještanje natječaja?

Komentari na članak

Vezani članci

Lojha

Mladi znanstvenik

Lujendra Ojha: Student koji je otkrio vodu na Marsu

Lujendra tvrdi da se sve dogodilo slučajno. Pruge koje je vidio slijevale su se niz kanjone i zidiće kratera za vrijeme ljeta na Marsu.

Popularno-znanstveno predavanje „Aleksandrijski zlatotvorci – znanost, uvjerenja i falsifikati“

„Znanost dostupna svima”

Dođite na popularno-znanstveno predavanje u Medijateku Francuskog instituta!

Predavanje o kemiji protkano poviješću, „Aleksandrijski zlatotvorci – znanost, uvjerenja i falsifikati“ održava se unutar projekta „Znanost dostupna svima“.

Studenti Sestrinstva bogatiji za umijeće znanstvene komunikacije

Sveučilišni centar Varaždin

Studenti Sestrinstva bogatiji za umijeće znanstvene komunikacije

Velik odaziv studenata Sestrinstva zabilježen je na radionici "Umijeće znanstvene komunikacije" u Sveučilišnom centru Sjever. Organiziranje sličnih aktivnosti očekuje se i u budućnosti.

JCVD

Znanost otkriva istinu

VIDEO: Najveće laži koje nam "prodaju" filmovi

Akcijski filmovi najčešće su odmor za mozak i najčešće ne razmišljamo kolike su zapravo šanse da se scene iz tih filmova izvedu u stvarnom svijetu. A one su male. Jako male.

Sat

61 sekunda

Prijestupna sekunda: Saznajte zašto i kako iskoristiti ovu dodatnu sekundu!

Iako se ovo ne čini velikim produljenjem vremena, moglo bi uzrokovati veće probleme satelitima, navigacijskim sistemima te sustavima koji usklađuju računalne mreže.