Hrvatski znanstvenici koji mijenjaju svijet

Teslu znate, a tko je Soljačić?

Baltazar

Za Nikolu Teslu, čovjeka ispred svoga vremena, znaju gotovo svi. No tko su Soljačić, Kajfež ili Uzelac? Koji su hrvatski izumi promijenili svijet?

Tesla, Bošković, Vrančić, Penkala, Ružička, Prelog... prezimena su to naših svjetski poznatih izumitelja i znanstvenika koji su zaslužni za neka od najvažnijih otkrića u svijetu. No, gdje je hrvatska znanost danas? Tko čini hrvatsku znanstvenu elitu i gdje su ljudi hrvatskoga podrijetla, čiji izumi i danas mijenjaju svijet?

Jedan od manje poznatih, ali ne i manje vrijednih znanstvenika koji je tijekom 20. stoljeća napravio tablete Valium, odnosno Apaurin, jest hrvatski doktor kemijskih znanosti iz Martijanca kraj Ludbrega – Franjo Kajfež. Bio je član njujorške Akademije znanosti i utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C, a patentirao je 88 izuma i napisao više od 150 radova.

Za bežični prijenos električne energije zaslužan je, među ostalima, još jedan hrvatski znanstenik s američkom adresom, 36-ogodišnji Marin Soljačić. Zahvaljujući Soljačiću, koji je na čelu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology, uskoro bi se svi električni uređaji, poput prijenosnih računala i mobilnih telefona, mogli puniti energijom bez žica i kablova.

1997. godine programer i student zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Tomislav Uzelac, napravio je AMP MP3 Playback Engine, odnosno prvi MP3-player. To su iskoristila dvojica američkih studenata, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, koji su nakon puštanja AMP-a na internet, dodali Windows sučelje i nazvali ga „Winamp“.

Plaćanje parkirne karte, odnosno M-parking usluga, također je zasluga domaćih snaga. Samo nekoliko mjeseci nakon što je svijetu predstavljen GPRS, VIPNET-ovi stručnjaci osmislili su model plaćanja pakiranja mobilnim telefonom. Danas se ovom uslugom koristi i zagrebački ZET kako bi putnici jednostavnije kupili autobusne i tramvajske karte.

Terapijsko liječenje bakterijskih infekcija danas se većinom rješava Sumamedom – kemijskim spojem azitromicina koji su 1980. otkrili Plivini znanstvenici Slobodan Đokić, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel. Danas je Sumamed jedan od najčešće korištenih antibiotika širom svijeta.

I danas se Hrvati mogu pohvaliti studentima i mladim znanstvenicima koji su na dobrome putu da svojim otkrićima zaduže svijet. Među njima ima i veliki broj onih koji svojim tehnološkim inovacijama, koje su danas neizostavni dio svakodnevnoga života i o kojima smo već pisali, pobjeđuju inozemnu konkurenciju na raznim natjecanjima, privlače strane investitore i pokazuju da se uz želju, trud i puno rada mogu postići rezultati.

No, hoće li i oni, kao i veliki broj proslavljenih hrvatskih znanstvenika, uključujući i Teslu, otići „trbuhom za kruhom“ negdje van i postati znanstvenici američkih ili drugih europskih instituta? Ili će čelni ljudi hrvatskoga obrazovanja vidjeti potencijal i početi ulagati više energije, truda, financija i vremena u ljude, a manje u namještanje natječaja?

Komentari na članak

Vezani članci

Beba i pas

Znanstveno otkriće zbog kojeg ćete još više voljeti svojeg kućnog ljubimca

Četveronožni prijatelji mogli bi spriječiti alergije i pretilost djece

Osim što vas obožava, vaš bi kućni ljubimac mogao imati i povoljan utjecaj na vaše zdravlje. Ne mislimo pod time samo na šetnje i rekreaciju, već na zanimljivo otkriće znanstvenika da ljubimci mogu spriječiti razvoj alergija i pretilosti djece.

Konferencija

Međunarodno studentsko natjecanje

FER-ovci napadaju titulu najboljih na Elektrijadi

Nakon što su na prošloj Elektrijadi zadržali titulu najboljih u sportu te drugo mjesto u znanju i generalnom plasmanu, ove će se godine oko 250 studenata FER-a natjecati u 14 znanstvenih i 8 sportskih disciplina.

BIO

BIOCentar

Otvoren Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije

BIOCentar je inkubatorski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije koji nudi infrastrukturu i usluge za razvoj biotehnoloških tvrtki. Osiguravat će specijaliziranu laboratorijsku infrastrukturu za start-up poduzeća, postojeće biotehnološke tvrtke i istraživačke projekte, a u njegovoj ponudi ističe se nekoliko posebno pripremljenih programa: poslovna inkubacija (BIOInkubacija), transfer tehnologije (BIOTransfer), edukacija (BIOedukacija), poslovno povezivanje (BIOUmreživanje) te dostupnost infrastrukture (BIOInfrastruktura).

Unizg

Deutsches Museum München

Stipendije za znanstveno istraživanje u Münchenu

Deutsches Museum u Münchenu nudi stipendije svima zainteresiranima za rad na bogatim muzejskim kolekcijama.

Nikola Tesla Wi-Fi 2

„Wi-Fi-hotspot“ u Silicijskoj dolini

Skulptura Nikole Tesle ujedno i izvor interneta

188 centimetara visoka brončana skulptura Nikole Tesle u ruci drži ogromnu bežičnu žarulju koja je zapravo izvor bežične internetske veze. Skulptura će imati i vremensku kapsulu ostavljenu budućim naraštajima.