Oprečna istraživanja o povezanosti životnog vijeka i stvaranja potomstva

Potomstvo može drastično smanjiti životni vijek majki

Hands

Biti roditeljem najljepša je i istovremeno najzahtjevnija životna odluka. No jeste li ikada pomislili da ta odluka uskraćuje ljudski život? Saznajte produžuju li djeca život svojih roditelja ili ga skraćuju.

Većina parova smatra da je biti roditeljem vrlo teška i stresna životna odluka koju ne bi smjelo nametati društvo, već se treba donijeti na temelju vlastitih razmišljanja, želja i stavova. Ljudi koji ne žele imati djecu katkad se karakteriziraju kao osobe koje ne vole djecu, nemaju vremena ili su nezreli i sebični. No, jesu li možda zdraviji ili žive duže? Neke su studije pokazale da osobe bez djece žive duže i da su zdravije od osoba s djecom.

 – Donijeti odluku da stvoriš dijete jest presudno. To znači odlučiti da će do kraja života tvoje srce hodati van tvog tijela. – Elizabeth Stone.

Ako želite postati roditeljem,  zasigurno ste navikli na izreku biti nečiji roditelj ili imati dijete najbolje je od ičeg na svijetu. Dijete označava blaženstvo, ljubav i besmrtnost koja sa sobom nosi prenošenje gena na sljedeću generaciju. Ali, sigurno ste već čuli i kako vas sam čin postajanja roditeljem može ubiti.

Nije sve u fizičkoj promjeni koju roditeljstvo ostavlja na tijelu majke, već se radi i o cijeni koju oba roditelja plaćaju u besanim noćima, neprestanoj brizi i dugim satima provedenim na poslu kako bi se sve to isplatilo. Biološki dokazano, hormon kortizol prisutan je u mnogo većim količinama u krvi ljudi koji rade prekovremeno i kod onih koji su anksiozni, a većina roditelja spada u tu grupu. Sve navedeno može oslabiti imunološki sustav, povisiti krvni tlak i na druge načine ugroziti zdravlje Međutim, kada se radi o utisku koji odgajanje djece ima na životni vijek roditelja, znanost nije usuglašena.

FOTO: Pixabay
 
Hormon oksitocin ili, kako ga nazivaju, hormon ljubavi krivac je za sva ljubavna jadikovanja, seksualna uzbuđenja i odnose s partnerom. Kad dođe do njegova lučenja, povećava se želja za pripadanjem i povezivanjem. Njegova povećana razina u tijelu uzrokuju nestanak straha te bolje odnose s drugima, ali isto tako, posebno djeluje na povezanost majke i novorođenčeta. Za vrijeme porođaja oslobađa se oksitocin, a kada dođe do receptora u mozgu, kod majki stvara osjećaj ovisnosti o djetetu. Povišene razine oksitocina nisu konstantne, naravno, ali svako ušuškavanje u krevet ili zagrljaj poslije nogometne utakmice, da ne spominjemo i intimu između partnera, mogu osigurati nalet oksitocina u tijelu i te doze bude sreću u ljudima.
 
Studija iz 2006. godine objavljena u Američkom listu o ljudskoj biologiji (AJHB) otkrila je da su žene izgubile nevjerojatnih 95 tjedana života za svako dijete koje su rodile. Hipertenzija, trudnoćom uzrokovani dijabetes i ostale bolesti neki su od razloga za skraćeni životni vijek, kao i prehrambeni zahtjevi u trudnoći te dojenje. Potrebno je puno kalorija za nastanak i hranjenje djeteta pa čak i u modernom svijetu neke majke nikada to ne uspiju dosegnuti.

FOTO: Pixabay
 
Studija iz 2012. godine o 21 tisući parova bez djece koji prolaze tretmane plodnosti otkrila je da, u periodu od 9 godina, oni koji dobiju dijete – biološki ili posvojenjem – imaju manji rizik od smrti od onih koji ne dobiju djecu. Još je jedna studija pratila životni vijek u američkoj zajednici Amiša i otkrila je da je dugovječnost roditelja rasla s brojem djece.

Međutim, različita otkrića dolaze do različitih zaključaka. Prema studiji objavljenoj 2016. godine, znanstvenici Sveučilišta u Kaliforniji otkrili su da žene koje rode kasnije u životu imaju 11% veće šanse da dožive devedesetu godinu nego žene koje djecu rode ranije. Štoviše, žene koje imaju dvoje do četvero djece imaju veće šanse da žive duže nego žene s jednim djetetom, iako se to pokazalo točnim samo kod bjelačkih žena. 

Roditeljstvo nije lak posao, nebitno u kojem stoljeću. Svaki dio energije koji se utroši u podizanje djece jest onaj dio koji bi se mogao utrošiti u unaprjeđivanje ili oporavak zdravlja. U ovom slučaju majke su te koje puno više trpe od očeva. Neki od najvrjednijih sati koje roditelji mogu imati jesu upravo oni provedeni dalje od djece. No ipak, životi ispunjeni potomcima postanu najduži.

Komentari na članak

Vezani članci

Istraživanje o seksualnom napastovanju

Istraživanje studenata ERF-a

90% studentica doživjelo je seksualno uznemiravanje, a ono se i dalje smatra trivijalnim i nevažnim

U istraživanju su sudjelovali studenti Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

nasilje nad ženama

Tribina u Klubu mladih Split

Recite i vi svoje NE nasilju među mladima!

Klub mladih Split poziva sve mlade, roditelje, ravnatelje, psihologe, pedagoge, ali i ostale zainteresirane da se pridruže javnoj raspravi o prevenciji nasilja među mladima.

Znanstveni kutak - prvo predavanje

Splitski studenti pokreću novi projekt

Prvo predavanje novog projekta „Znanstveni kutak”

Prvo predavanje bit će posvećeno dokazima u medicini, a održat će se u utorak, 10. veljače, u Klubu mladih Split.

Plakanje

Suradnja Sveučilišta u Rijeci sa Sveučilištem u Tilburgu

Znanstvenici u potrazi za odgovorom na pitanje zašto plačemo

Psiholog Asmir Gračanin sa Sveučilišta u Rijeci u suradnji s drugim znanstvenicima u Tilburgu proveo je niz eksperimenata kojima je cilj bilo utvrditi utječe li miris suza na ponašanje drugih ljudi. Cilj je njihovog istraživanja otkriti razlog suza kod ljudi.

Radionice komunikacijskih i prezentacijskih vještina

projekt „Mali pokretači promjena”

Počinju radionice komunikacijskih i prezentacijskih vještina i Male govorničke škole

U Osnovnoj školi Gornje Vrapče započinju radionice komunikacijskih i prezentacijskih vještina u organizaciji ISUM-a.