Kreativne misli

Najveće ideje rađaju se u besposličarenju

https://pixabay.com/en/background-bokeh-light-circle-2709638/

Kreativno razmišljanje jedna je od najvećih odlika ljudskog mozga, a današnji način života ne dozvoljava da se ta mogućnost i iskoristi. Previše posla i ovisnost o stimulaciji dovode do anksioznosti i utječu na zdravlje te smanjuju nastajanje kreativnih i inventivnih ideja.

Sve veći problem današnjice, bilo na poslu bilo na faksu ili školi, postaje nemogućnost koncentriranja na zadani zadatak, a postizanje visoke koncentracije ključno je za uspješno obavljanje posla. Dekoncentriranost negativno utječe na više aspekata života, a nedavno istraživanje je pokazalo da se ona javlja kada su ljudi previše zaposleni, a tada najviše pati kreativnost pojedinca.

Istraživanje navodi kako je bitna odlika ljudskog mozga mogućnost brze promjene između visokog fokusa na određeni zadatak na danje sanjarenje i obrnuto, a ta mogućnost se smanjuje pretjeranom količinom posla koju treba obaviti u određenom roku. Za kvalitetno i inventivno obavljanje posla potrebna je ravnoteža između linearnog ili fokusiranog razmišljanja i kreativnog razmišljanja koje se javlja najčešće kad nema nikakvog posla koje treba napraviti.

Slična zapažanja objavljena su i 2014. godine u knjizi The Organized Mind gdje se raspravlja o tome da prenatrpanost informacijama koči kreativno razmišljanje. Naime, prosječni Amerikanac danas konzumira pet puta više informacija nego što je to bilo prije 25 godina, a van posla se procesuira otprilike 100 000 riječi na dan.

Za kreativno razmišljanje potrebno je resetirati mozak, odnosno naći slobodnog vremena u danu za besposličarenje, meditiranje ili jednostavno zurenje u daljinu, bilo u modro more koje vas okružuje ili visoke planine. Ovo je praktički nemoguće, ako u svakom slobodnom trenutku, bilo na poslu, u nekom redu ili na semaforu, ljudi posežu za mobilnim telefonom, umjesto da postanu svjesni svoje okoline. To dovodi do toga da mozak postaje ovisan o stalnoj stimulaciji te osoba postaje nervozna, ako ta stimulacija izostane. Drugim riječima, osoba postaje ovisna o poslu.

FOTO: Pixabay, Ovisnost o mobilnim telefonima

Ovakva vrsta ovisnosti opasna je za kvalitetu života. Prisjetimo se da su neki od najvećih umova ljudske povijesti došli do važnih otkrića dok nisu radili ništa bitno. Nikola Tesla je dobio ideju o rotirajućem magnetskom polju dok se šetao Budimpeštom dok je Albert Einstein volio odmarati na otvorenom i slušati Mozarta na svojim pauzama od posla.

No, kako se isključiti u vremenu kada povezanost zahtijevaju kolege, šef ili prijatelji? U istraživanju navode nekoliko mogućnosti. U dnevnu rutinu trebalo bi uvesti jednu dugu šetnju bez mobitela, češće izlaziti iz komfort zone, napraviti više vremena za zabavu te stvoriti ravnotežu između fokusiranog rada i aktivnosti koje nisu toliko intelektualno zahtjevne.

Istraživanje također navodi da prenatrpanost informacijama dovodi i do straha od toga da se nešto propusti što povećava anksioznost i utječe na dugoročno zdravlje dok je utjecaj na kreativno razmišljanje vjerojatno najveći mogući gubitak koji nema cijene. Tako dragocjenu i čovjeku svojstvenu osobinu ne vrijedi izgubiti kako bi se pročitao posljednji tweet, objavio selfie ili slikao ručak koji je u tijeku.

Komentari na članak

Vezani članci

Mobitel sa slušalicama

Nevjerojatan izum

VIDEO: Studentica kemije otkrila kako baterija može trajati vječno

Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta izumili su bateriju koja se temelji na nanonožicama i koja se može puniti stotinama tisuća puta.

Cigaretni dim

Istraživanje negativnih posljedica pušenja

Što rezultati istraživanja govore o pušačima?

Rezultati istraživanja koje je proveo Ian Deary, direktor Centra za kognitivnu epidemiologiju i starenje sa Sveučilišta u Edinburghu, i više su nego zanimljivi. 

Prijava za posao

Predavanje Vladimira Benića

Steknite vještine potrebne za zapošljavanje nakon fakulteta

Vladimir Benić održat će predavanje 24. siječna 2018. u Studentskom centru u Zagrebu na kojemu će se baviti jednom od popularnijih tema među studentima, a to je mogućnost zapošljavanja na trenutnom tržištu rada.

Promocija

EduCentar istraživanje

Najveća je mana starog sustava previše učenja napamet

Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe 20% ispitanika.

Razmišljanje

Istraživanje portala EduCentar

Svega 8% mladih koristi šalabahtere tijekom školovanja

Ispitanici su svjesni da će jednoga dana morati samostalno zarađivati, stoga ne koriste šalabahtere.