Izložba u Muzeju Mimara

„Kronika hrvatske gluposti” obuhvaća nekoliko stotina karikatura; pogledajte!

Karikatura Nika Titanika

Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. U Mimari se postavlja njegova retrospektivna izložba povodom 25 godina karijere.

Retrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom Kronika hrvatske gluposti otvara se u utorak, 24. rujna 2019, s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara, a ostaje otvorena do 24. listopada 2019. Kustosica je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

Izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Njegova arhiva broji oko 10 000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo. 

Često opisana kao namjerno deformiranje realnosti, karikatura naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja ima namjeru postizanja dojma smiješnoga. Isticanjem slabosti i mana pojedinca ili nekih društvenih pojava može djelovati odgojno u socijalnom, moralnom i političkom pravcu. U svojim počecima bila je oblik zabave za umjetnike i elitu, da bi razvojem tiska tijekom 19. stoljeća postala dostupna širokim slojevima društva ismijavajući i razobličujući političke, socijalne i moralne iskvarenosti te slabosti pojedinaca, slojeva ili društva u cjelini. Od samih početaka bila je vezana uz crtež, a kasnije i uz grafiku. U drugoj polovici 20. stoljeća polako gubi na važnosti. Prvo ju je na području tiska potisnuo strip, a zatim i elektronički mediji. Tiraža novina u Hrvatskoj iz godine u godinu značajno opada, karikatura polako, ali sigurno nestaje iz tiskovina, a zamjenjuju je reklame i oglasi kao profitabilniji i učinkovitiji aspekti prodaje. No, javlja se pitanje sveprisutnog interneta i može li on biti adekvatno utočište karikature?

Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. U svojim radovima često se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko se danas smatra uspješnim i je li riječ o konkretnim uspjesima poput obrazovnog, znanstvenog ili tehnološkog napretka ili je riječ o kvazizvijezdama bez pokrića. Za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne štedi nikoga, pa niti samog sebe.

Djelovanje Nika Titanika obuhvaća portretnu i geg-karikaturu odnosno situacijsku karikaturu. Portretnoj je karikaturi primarno bio posvećen na počecima svojeg djelovanja, ali se i danas njome aktivno bavi, ponajprije u kontekstu izrade karikatura po narudžbi. Kod portretne naglasak je uvijek na psihološkoj studiji karaktera, dok on crtež obogaćuje nizom popratnih detalja i rekvizita, što je stilska odlika i njegovih geg-karikatura. U području situacijske karikature na dnevnoj bazi izrađuje dvije karikature: dnevno-političku i sportsku. Dnevno-politička karikatura najprikladnija je za izražavanje kritike društva, a često poprima i karakter satire. Karikaturu svakodnevice često ističe kao najdraže područje i unutar njega na svakodnevnoj bazi obrađuje sport, a često i univerzalne društvene teme kao što su muško-ženski odnosi, seks, prijateljstvo, posao, obiteljski odnosi, a dotiče se i pitanja kulture, umjetnosti i ekologije.

Izložba obuhvaća nekoliko stotina originalnih crteža i printeva digitalno izvedenih karikatura koje predstavljaju presjek autorova stvaralaštva od prvih radova nastalih u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća, preko prvog objavljenog rada u karijeri 1994. godine pa sve do aktualnih radova. Radovi kronološki prate razvoj stila i tema, uvođenje stalnih i prepoznatljivih likova poput Štefice Jambriščak i Mije Sadomazođubrilovića te problematiziraju portretnu i situacijsku karikaturu, kao i podjelu na sportsku, političku i svakodnevnu karikaturu. Uz karikature, na izložbi će posjetitelji moći razgledati originalne crteže, kataloge, osvojene nagrade i ostale dokumentarne materijale vezane uz rad, razvoj i djelovanje Nika Titanika.

– Komedija, humor, satira, ironija, karikatura… sve što u sebi sadrži duhovitost često je kroz povijest degradirano kao manje vrijedno. No, ponekad je puno teže osmisliti ingeniozno, lucidno i pronicljivo duhovito djelo, negoli tragediju ili dramu koja će kod ljudi izazvati tugu i empatiju. Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, društva, zemlje i svijeta u kojem živimo, te počne razmišljati i djelovati, velik je izazov koji ne može svatko svladati.

Humor je ozbiljan posao izjava je koju vežemo uz lik i djelo Nika Titanika. Karikatura je najbistriji izraz čuvstva istine, ona je korektiv društva i ne štedi nikoga. Tako autor nosi veliku odgovornost baveći se dnevnopolitičkom karikaturom.

Nik Titanik u ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena britkim humorom ukazuje na neuralgične točke društva i države provocirajući reakciju, odnosno ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalnim. Živim bojama, osebujnim likovima i s mnoštvo detalja, Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu potičući promatrača na aktivno promišljanje prostora i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija, i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje i upozorava na aktualne probleme. – stoji u predgovoru koji je napisala kustosica Sonja Švec Španjol.

Komentari na članak

Vezani članci

Otvaranje izložbe o razvoju biciklističke infrastrukture na FPZG-u

Urbani život

Izložba o razvoju biciklističke infrastrukture na FPZG-u najavljuje Pedalafest

Na Fakultetu političkih znanosti otvara se izložba "Dobar grad". Svi građani je mogu razgledati do 30. lipnja.

Izložba "Priče Roma"

Otvorenje izložbe

18 osobnih priča Roma i Romkinja u Galeriji Studentskog centra

Izložba donosi 18 osobnih priča Roma i Romkinja. Premda međusobno različite, okupljene u cjelinu pružaju direktan uvid u suvremeni život i probleme zajednice kojoj nositelji priča pripadaju.

Fotografija Denisa Butorca, izrezana

Ciklus diplomskih izložbi studenata Katedre za fotografiju

Nagrađivana diplomska izložba fotografija Denisa Butorca postavlja se u Galeriji f8

– Tematizirajući otklon od društvenih očekivanja, autor se kroz fotografije i izložene predmete bavi svojim nepripadanjem uvriježenoj slici muškarca tako što izrazito ratnim, maskulinim prizorima suprotstavlja osobne, feminine elemente. – iz predgovora.

Rad Laure Bobanac

Otvorenje u Klubu Zona

FOTO: Školarci pripremili izložbu „Goghovo uvo”; zavirite u radove

– Njihovi radovi nemaju zajedničke motive, tehniku ni temu, a povezuje ih jaka motivacija i ljubav prema vizualnom izražavanju. – napisala je kustosica Katarina Duplančić.

Aljoša Rebolj

Izložba u Laubi

Kazalište Tomaža Pandura u objektivu Aljoše Rebolja

Tomaž Pandur bio je jedan od najznačajnijih suvremenih kazališnih redatelja koji je svojim radom i suradnjom s Hrvatskim narodnim kazalištem, Dubrovačkim ljetnim igrama i drugima trajno obilježio i pridonio hrvatskoj kazališnoj sceni.