Predvidljivo iracionalni

Kognitivne pristranosti: što su i kako se boriti protiv njih

Mozak, kognicija

Naučite što su kognitivne pristranosti, kako ih prepoznati i kako se lakše nositi s njihovim utjecajem.

U sklopu serije članaka Predvidljivo iracionalni bavili smo se nelogičnostima u ljudskom ponašanju. Novi tjedan donosi nam znanstveno objašnjenje problema u ponašanju s kojima smo se susreli, kao i objašnjenje kako da ih iskorijenimo. 

Ako bi nas se pitalo smatramo li se racionalnom i logičnom osobom, velika većina nas odgovorila bi potvrdno. Naš način razmišljanja, naši postupci i percepcija situacije djeluju nam ispravno i prirodno i teško nam je zamisliti bilo kakvu drugačiju stvarnost od one koja je u našem umu. No naš je mozak neprestano pod utjecajem tzv. kognitivnih pristranosti (cognitive biases) koje utječu na naše razmišljanje, prosudbe i odluke.

Ljudski je mozak iznimno snažno računalo, no i ono ima svoja ograničenja. Kognitivne pristranosti sistemske su pogreške u načinu razmišljanja koje nastaju prilikom procesuiranja i interpretacije podataka iz okoline i utječu na naše zaključke, percepciju i ponašanje. Do njih vrlo često dolazi zbog pokušaja mozga da pojednostavni složenu stvarnost koju percipira na već poznate obrasce i sheme, svojevrsne mentalne prečace čija je svrha olakšati svakodnevni život i donošenje odluka. Problem nastaje kada zbog tih prečaca dođemo do krivih zaključaka, koji nas zatim navedu na nelogične postupke.

Nažalost, kognitivnih pristranosti ne možemo se riješiti, no što više naučimo o njima, to učinkovitije možemo smanjiti njihov utjecaj na naše razmišljanje i osjećaje. Znanstvenici su definirali više od sto tipova ovih fenomena, a mi vam donosimo popis 10 najčešćih.

1. Sklonost potvrđivanju (confirmation bias)

Istraživanja su pokazala kako se osobe prilikom obrađivanja novih informacija fokusiraju na informacije koje potvrđuju već formirana mišljenja i stavove, dok informacije koje pobijaju već utvrđene stavove trivijaliziraju ili u potpunosti odbacuju. Najbolji je način za borbu protiv ove pristranosti namjerno i svjesno traženje informacija koje pobijaju vaše već utvrđeno mišljenje.

2. Heuristika sidrenja (anchoring bias)

Heuristika sidrenja tendencija je prevelikog oslanjanja na prvu informaciju koju smo doznali. Na primjer, prvi broj koji je izrečen prilikom pregovora o cijeni često postane središnja točka oko koje se vrte daljnji pregovori. Liječnici mogu pridati previše pažnje prvom simptomu koji mu pacijent spomene prilikom pregleda, što može utjecati na postavljanje dijagnoze. Protiv ovog fenomena možete se boriti sagledavanjem poznatih informacija iz različitih kuteva i na različite načine. Odredite svoje vlastito sidro i koristite što više objektivnih informacija prilikom odlučivanja.

3. Efekt misinformacije (the misinformation effect)

Naša sjećanja na neki događaj mogu biti snažno promijenjena događajima koji su se zbili nakon primarnog događaja. Proučavanje policijskih ispitivanja svjedoka pokazalo je kako sam način na koji su svjedocima postavljana pitanja prilikom uzimanja prve izjave može utjecati na kasnije svjedočenje o incidentu. Zato se istražiteljima preporučuje da postavljaju što manje pitanja i puste svjedoke da slobodno ispričaju sve čega se sjećaju.

4. Efekt aktera i promatrača (the actor observer bias)

Ovaj efekt dolazi do izražaja kada za svoje loše postupke ili neuspjehe krivimo vanjske okolnosti izvan naše kontrole, dok loše postupke i neuspjehe drugih pripisujemo unutarnjim nedostatcima. Vi ste pali ispit jer niste imali sreće s pitanjima, profesor vas je pitao baš one sitnice što niste ponovili i slično, dok je vaša kolegica pala jer nije dovoljno učila. Važno je osvijestiti kako postupci drugih ljudi, isto kao i naši vlastiti, ovise o mnogim varijablama, od kojih nam većina nije poznata.

5. Efekt lažnog konsenzusa (the false consensus effect)

Spomenuli smo već ljudsku tendenciju prihvaćanja činjenica koje potvrđuju već formirani stav i odbacivanje onih koje ga negiraju. Ta tendencija dovodi do okruživanja ljudima koji misle slično kako i mi, tj. do stvaranja svojevrsnog balona u koji ne ulaze informacije i stavovi koji se kose s našim svjetonazorom. Ta tendencija može dovesti i do precjenjivanja podrške za naše vrijednosti, stavove i uvjerenja. Ako smo odrasli u religioznoj sredini, možemo pomisliti kako su religioznost i vjera jednako važne većini naših sunarodnjaka. Ako je gradivo za neki ispit nama bilo lako, teško nam je shvatiti kako za nekoga drugoga isto gradivo može biti vrlo teško. Najbolji je način borbe protiv ovog efekta traženje objektivnih istraživanja o potpori našim vjerovanjima i stavovima.

6. Heuristika dostupnosti (the availability heuristic)

Heuristika dostupnosti fenomen je pridavanja prevelike važnosti informacijama kojih se možemo brzo prisjetiti. Na primjer, ukoliko ste vidjeli par izvještaja o krađama u vašoj regiji, precijenit ćete vjerojatnost da i vi budete okradeni. Pušači koji nisu poznavali nikoga tko je umro od bolesti izazvane pušenjem podcijenit će zdravstveni rizik pušenja. A ako u vašem susjedstvu žive dvije žene koje su oboljele od raka dojke, pomislit ćete kako je taj karcinom mnogo učestaliji nego što službene statistike pokazuju.

7. Sklonost optimizmu (the optimism bias)

Sam naziv upućuje kako ljudska bića imaju tendenciju precjenjivati vjerojatnost dobrih događaja i uspjeha, što može dovesti do prokrastinacije, nedovoljnog truda i nepripremljenosti. Negativni događaji poput razvoda, bolesti ili smrti događaju se drugim ljudima, a ne nama, pa zašto se pripremati za njih. Možemo odgoditi početak učenja za idući tjedan jer ćemo stići naučiti do ispita. Stići ćemo napisati seminar u dva dana, pa možemo večeras izaći s društvom. Uvijek planirajte na nepoznanice koje mogu iskrsnuti. Planirajte da će vam zadatak biti teži nego što očekujete.

8. Efekt aureole (the halo effect)

Vaš generalni dojam o nekoj osobi utječe na ocjenu njena karaktera, ali i procjenu njezina ponašanja. Ako nam se neka osoba generalno sviđa, previdjet ćemo neke mane i postupke koje ne bismo previdjeli kada ne bismo imali pozitivno mišljenje o dotičnoj osobi. Poseban utjecaj na ovaj efekt ima fizički izgled osobe, pa tako kandidat na razgovoru za posao može biti ocijenjen pozitivnije od drugih kandidata zbog svojeg ugodnog, privlačnog i dotjeranog izgleda, usprkos istim kvalifikacijama.

9. Pogreška dosad utrošenog (the sunk cost fallacy)

Ova pristranost opisuje tendenciju predanosti nečemu usprkos tome što znamo kako bi bilo bolje da odustanemo i posvetimo se nečemu drugome. Tako ostajemo u vezi koja nas više ne ispunjava jer smo s tom osobom proveli neko dulje vrijeme. Nastavljamo se družiti s istim ljudima iako osjećamo kako više nemamo toliko zajedničkog s njima.

10.  Sklonost sebičnosti (the self serving bias)

Svoje uspjehe većina nas pripisuje radu, trudu i nadarenosti, dok su naši neuspjesi rezultat loše sreće i vanjskih utjecaja. Dali smo ispit jer smo pametni i učili smo dovoljno, no ako padnemo onda nam je profesor postavljao teška pitanja ili pitanja nisu bila dovoljno jasno objašnjena. S druge strane kod osoba koje pate od depresije ili niskog samopoštovanja ova pristranost može se manifestirati upravo suprotno. Na primjer, pao sam ispit jer sam glup, nesposoban i slično, no ako dobijem peticu, to je bila puka sreća. Glavni način borbe protiv ove pristranosti jest njeno osvješćivanje i prakticiranje suosjećanja prema samome sebi.

Komentari na članak

Vezani članci

Pamćenje

Istraživanje slušnoga pamćenja

Znanstveno otkriće koje proširuje razumijevanje pamćenja

Sposobnost pamćenja zvukova i manipulacija zvukovima u našim mislima nevjerojatno su važne za naš svakodnevni život. Bez njih ne bismo mogli razumjeti rečenicu ili rješavati jednostavnu aritmetiku. Novo istraživanje rasvjetljuje način na koji pamćenje zvukova funkcionira, a uz to pokazuje sredstva za njegovo poboljšanje.

Čitanje

Znanstveni dokazi

Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga

Istraživanje je pokazalo da usvajanje čitanja i pisanja mijenja dubinske strukture mozga, što će pridonijeti liječenju disleksije i smanjivanju nepismenosti.

Učenje za poduzetništvo spona je gospodarstva i obrazovanja

Panel diskusija

Učenje za poduzetništvo spona je gospodarstva i obrazovanja

– Između zanimanja poduzetnika i učitelja postoji velika sličnost – oba su zapravo pozivi, a ne samo zanimanja. Bitno je u tome što radimo vidjeti smisao. Smisao nas motivira i od nas stvara sretne i ostvarene osobe. – naglasila je EU ambasadorica ženskog poduzetništva Ratka Jurković.

Mačka i pas

Novo istraživanje

Jesu li psi pametniji od mačaka

Zlatni retriver ima više neurona od hijene, lava ili smeđeg medvjeda, iako takvi predatori imaju čak tri puta veći mozak. Medvjeđi je mozak deset puta veći od mozga domaće mačke, ali te dvije životinje imaju isti broj neurona.

Mozak

Razvijanje inteligencije

Hobiji koji će dovesti vaš mozak u top formu

Donosimo vam deset hobija koji će povećati vašu inteligenciju i održati vaš mozak u vrhunskoj formi.