„Repetitio mater studiorum est"

Kako početi pamtiti detalje

Sherlock, pamćenje (http://bellumperfecit.tumblr.com/post/49206577313/get-out-i-need-to-go-to-my-mind-palace )

Ako često zaboravljaš stvari koje si pročitao ili pogledao, bez brige, nisi jedini. Osim ako nisi jedan od onih koji imaju fotografsko pamćenje, vjerojatnije je da ćeš detalje neke teme ubrzo zaboraviti jer ljudski mozak nije napravljen da pamti sve s čime se susretne. 

Koliko ti se puta dogodilo da se ne možeš sjetiti što si jučer imao za ručak ili što si radio prošli petak? Detalji iz članka koji si pročitao prošli tjedan za kolokvij sada su ti totalna nepoznanica? Ime glavnog lika iz filma koji si jučer pogledao, a znaš da počinje na slovo A? Opusti se, sad ćeš naučiti zašto ljudski mozak nije u stanju pamtiti baš sve detalje iz života, ali i kako možeš poboljšati pamćenje.

Prvi razlog zašto su nam neka sjećanja mutna je taj što ona nisu od neke važnosti za naš opstanak i preživljavanje. Naši mozgovi napravljeni su tako da imaju 8 GB kapaciteta za one najvažnije informacije kojih se možemo i moramo odmah sjetiti. Naš mozak nije dizajniran kako bi nam pomogao pri baratanju velikim brojem podataka, ponajviše zato što smo svakodnevno bombardirani velikim brojem istih. Ako bismo ih procesuirali i zapamtili baš sve, vjerojatno bi nam ostale funkcije bile otežane. Ljudski mozak na neki način sortira sva naša iskustva, ali ona najvažnija se ipak ističu. 

Nije bitno koliko smo se veselili nekoj novoj knjizi ili filmu, jer su šanse da ćemo zaboraviti ono što smo pogledali ili pročitali velike. To se događa jer sadržaj istih nije u vezi s našim preživljavanjem. Djelomično je to zato što je naš glavni cilj dovršiti priču, a nakon što smo zadovoljili tu želju, priču ćemo  vjerojatno zaboraviti. Ljudi zapravo pohranjuju sjećanja kroz proces koji se zove kodiranje, a naši su mozgovi bolji u kodiranju informacija kada nešto novo povežemo s već postojećim iskustvima i sjećanjima.

 
FOTO: Pixabay

Sigurno znaš nekoga tko zna sve rečenice iz Gospodara prstenova ili pak iz nekog filma koji je pogledao prije nekoliko mjeseci. Koja je njegova tajna? Zapravo takvi ljudi nemaju nikakvo neobično pamćenje, oni jednostavno aktivno primaju informacije. S obzirom na to da aktivno procesiraju informacije, oni mogu iskusiti detalje iz knjige ili scene iz filmova u kratkom vremenu, odnosno ponavljaju ih i sintetiziraju te one tako s vremenom postanu „njihove". Kada dođe do revizije i analiziranja novih informacija umjesto pasivnog promatranja, naši neuroni rade nove veze. Sukladno tome, ako se više i aktivnije uključiš u sadržaj koji želiš konzumirati, tako ćeš ga lakše i zapamtiti. Ponavljanjem naši neuroni lakše stvaraju nove veze pa ako želiš lakše i detaljnije pamtiti stvari i informacije, moraš im dobro utabati put.

Ponavljanjem sadržaja nekoliko puta počet ćeš primjećivati detalje koje ranije nisi, više ćeš ući u neku temu i sl. Iako se na isti dio informacije možeš osvrnuti iznova i iznova, to ne znači da će ti i ostati u glavi. Pamćenje napamet, odnosno memoriziranje pomoću ponavljanja nam ne dopušta da napravimo nove značajne veze s onim što vidimo. No kako bismo nešto zapamtili, to isto moramo i primijeniti. Umjesto pasivnog ponavljanja informacija ili učenja napamet, važno je napraviti veze – ako možeš primijeniti ono što si naučio, zajedno s povratnom informacijom, onda ćeš puno bolje zadržati neku informaciju. Za primjer uzmimo situaciju u kojoj želiš kuhati; samo čitanje recepta neće ti pomoći da naučiš kuhati, no kuhanje jela, u kombinaciji s povratnom informacijom tvojih okusnih pupoljaka i komentara drugih, ostat će ti u sjećanju. Čak ni gledanje drugoga kako izvodi neku vježbu neće imati isti utisak kao onda kad ju ti izvodiš. Ključ je u kombinaciji ponavljanja i primjene koja učvršćuje neuronske veze. 


Foto: Pixabay

Kada odabereš knjigu ili gledaš film, neka to ima neku svrhu. Ako ju nemaš, tvoj će cilj i dalje biti dovršiti priču. Postavljaj si pitanja na koja bi želio imati odgovor. Kada uočiš povezane cjeline ili ideje, nađi način kako ih povezati – naznači ih, istakni, zapiši. Pisanje bilješki dobar je način koji ti može pomoći pri pamćenju činjenica i detalja. Ljudi koji gledaju mnogo filmova ili čitaju dosta knjiga, ali ih ne pamte, realno, troše svoje vrijeme. Možeš početi ovim člankom koji ćeš vjerojatno zaboraviti čim zatvoriš tab. Spremi ga, naznači najbitnije i poveži ga sa svojim životom. Bookmarkaj ga i vrati se ponovno na njega kako bi ponovio i zapamtio ono što ti treba za poboljšavanje pamćenja. Uključi se u sadržaj i promijeni naviku. Razmisli o onome što ćeš propustiti ako dopustiš da ova informacija samo prođe kroz tebe. 

Komentari na članak

Vezani članci

Fun science

Zabavna znanost

15 zabavnih prilika za učenje

Biologija, matematika, kemija i fizika... Nekima ti pojmovi i dalje bude loša sjećanja na formule i dosadne udžbenike. No, danas o svemu tome možemo učiti na puno zabavniji način.

Internet

„Znanjem do Zvijezde”

Pokrenut „online” centar podrške društveno korisnom učenju

Teorijska uporišta društveno korisnog učenja, praktične smjernice i prostor za savjetovanje omogućeni su nastavnicima, udrugama i studentima kroz upravo pokrenut centar podrške.

Trčanje; izvor: https://unsplash.com/photos/5rKPeFcsSTY

Psihologija tjelovježbe

6 razloga zbog kojih mozak voli tjelesnu aktivnost

Osim očitih učinaka na naše tijelo, vježbanje je dobar način za poboljšanje raspoloženja i fokusa te borbu protiv stresa i anksioznosti koje za sobom donosi studiranje.

Studentica uči

Idealna mjesta za upijanje znanja pri kraju ovih ispitnih rokova

Najbolja skrovišta za učenje

Iako smo često primorani učiti uz galamu, postoje neka mjesta na kojima ipak možemo naći svoj mir.

Odijelo

Suvremeno tržište rada

Popis znanja i vještina koji će vam zatrebati, a nećete ih steći na faksu!

Donosimo vam popis znanja i vještina koji će vam u skorije vrijeme, kad iziđete iz fakultetskih klupa, zasigurno trebati – i zbog pronalaska željenog radnog mjesta, jer je važan današnjim poslodavcima, i zbog svakodnevnog funkcioniranja.