Znanstveno otkriće

Fenomen "beba zmajeva" u Postojnskoj jami

Slovenski zmaj

U Postojnskoj jami u Sloveniji otkrivena čovječja ribica koja je snijela između 50 i 60 jajašca, od kojih tri pokazuju znakove razvoja života.

Slovenija je mala zemlja velikih otkrića Naime, upravo je u Sloveniji došlo do jednog od najznačajnijih znanstvenih otkrića jednog vodiča u Postojnskoj jami u Sloveniji, koji je 30. siječnja primijetio jaje čovječje ribice učvršćeno na staklo akvarija u tzv. Koncertnoj dvorani Postojnske jame.

Nadalje, riječ je o ženki čovječje ribice koja je snijela između 50 i 60 jajašca, od kojih tri pokazuju znakove razvoja života. Čovječje ribice su endemični vodozemci iz porodice glavašica, žive i do 100 godina i razmnožavaju se jednom ili dva puta u deset godina, no nitko dosad nije vidio kako to rade u prirodi, budući da se ovaj proces odvija na skrovitim mjestima i ovo bi bio prvi put da znanstvenici zabilježe odgoj mladunčadi čovječje ribice u zatočeništvu.

Vodič je o ovome fenomenu ubrzo obavijestio dvojicu biologa zaduženih za lokalitet ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­- ­­­­­­­­­­­­Primoža Gnezdu i Sašu Weldta - koji su zatim hitno iz akvarija uklonili moguće napasnike, odnosno šest drugih čovječjih ribica. Stoga je ženka, koja je svakog dana nastavila polagati po nekoliko novih jajašca, skrivena u zaštićenom spremniku s pomno kontroliranom kvalitetom i temperaturom vode. Ženka pojede jajašca koja nisu bila oplođena (ili jajašca zaražena), a zbog temperature u slovenskoj špilji, razvoj embrija trajat će nešto duže. 

Uprava Postojnske jame najavila je da će događanja u akvariju snimati infracrvenom kamerom.

- Ovo je vrlo značajan događaj jer nema puno podataka o bilo čemu što je povezano s reprodukcijom te skupine životinja. Ako se mladunci čovječje ribice razviju zdravi, bit će to zadivljujuće. U divljini mi nikada ne uspijevamo naći ni jajašca niti larve. Vjerojatno se skrivaju na nekim vrlo posebnim lokacijama u sustavima špilja. - rekao je za BBC hrvatski biolog Dušan Jelić, član Hrvatskog hepretološkog društva Hyla.

Prvi put je o čovječjim ribicama 1968. godine pisao slovensko-austrougarski prirodoslovac Johann Weikhard von Valvasor, koji piše kako ih je lokalno stanovništvo, kada bi ih bujice izbacivale na površinu, smatralo mladuncima zmajeva. Daenerys Targaryen bi trebala bolje pripaziti na razmnožavanje svojih ljubimaca.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Liječnik

Popularizacija znanosti

FFOS otvara pitanje uloge jezika u komunikaciji liječnik – pacijent

Novi Otvoreni četvrtak na FFOS-u bavi se pitanjem uloge jezika u komunikaciji liječnik – pacijent, a o toj će temi govoriti prof. dr. sc. Gorka Vuletić i izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak.

Potres, znanstvena tribina na UNIDU

"Velika dubrovačka trešnja"

Potresom koji je promijenio svijet započeo ciklus znanstvenih tribina na Sveučilištu u Dubrovniku

Ove se godine 6. travnja obilježilo 350 godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Toliko je štete nanio gradu da je bio prva tema koja je obilježila ciklus znanstvenih tribina na Sveučilištu.

https://pixabay.com/en/technology-information-digital-2082642/

16. Festival znanosti

Zakoračite u svijet znanosti sa sveučilištima diljem Hrvatske

Pogledajte što vam Festival ove godine donosi u pet hrvatskih gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu.

Djevojka leži u krevetu

Stop odugovlačenju

Odrađivanjem svojih zadaća pokazujete zrelost

Kod onoga što vam je uistinu važno nemojte se nikako držati poslovice – „Što možeš danas, ostavi za sutra“.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Filozofski_fakultet_Osijek.jpg

Popularno-znanstvena predavanja

Otvoreni četvrtak na FFOS-u započinje s temom empatije u obrazovanju

Zadnjeg četvrtka u mjesecu tijekom cijele akademske godine, počevši s 31. listopadom, pozvani ste na besplatna popularno-znanstvena predavanja u sklopu projekta Otvoreni četvrtak na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Prvo je posvećeno etici skrbi i empatiji u obrazovanju.